Zanimljivosti

Crna kutija od 2022. obvezna u svim novim automobilima u EU

Iako mnogi ne znaju, crna kutija u autoindustriji nije novost. Neka nova vozila već je imaju.

Iako je posljednjih godina zabilježen trend smanjenja broja prometnih nesreća, pa i poginulih i ozlijeđenih na hrvatskim cestama, ovogodišnji podaci ponovno zabrinjavaju. Samo u prvih pet mjeseci na prometnicama je poginula 91 osoba, piše hrt.hr.

Hrvatska tu nije iznimka u Europskoj uniji, koja od iduće godine uvodi promjene koje će utjecati na sve sudionike u prometu, ali i na automobilsku industriju.

Od iduće godine u svim novim automobilima u EU bit će obavezna crna kutija, a od 2024. imat će je i sva vozila koja se prvi put registriraju. Crna kutija je uređaj koji bi trebao otkriti, do najsitnijeg detalja, sve što se događalo u sekundama prije prometne nesreće. Takozvana crna kutija bilježi čak 41 podatak koji pomaže u vještačenju.

“Da dobijemo informaciju o brzini kretanja vozila 5 sekundi prije sudara, o načinu ponašanja vozača, je li kočio, je li imao manipulacije kolom upravljača i u kojem postotku, koliki je bio broj okretaja vozila itd”, objasnio je za HRT Željko Šarić, voditelj Laboratorija za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti.

Neka nova vozila je već imaju

Iako mnogi ne znaju, crna kutija u autoindustriji nije novost. Neka nova vozila već je imaju.

Najčešće se nalazi između vozačevog i suvozačevog sjedala u modulu zračnog jastuka. Od iduće godine bit će obavezna u svim novoproizvedenim automobilima, a 2024. imat će je i sva vozila koja se prvi put registriraju.

Rajko Horvat, voditelj katedre za tehniku cestovnog prometa na Fakultetu prometnih znanosti, ističe da treba pronaći modele za sprječavanje prometnih nesreća, a istražiteljima pomoći da utvrde točan uzrok ili djelomično točniji uzrok nastanka prometne nesreće u odnosu na današnje metode.

“Prije toga, potrebno je urediti zakonodavni okvir. Iskustvo SAD-a kaže da korištenje uređaja pozitivno utječe na sigurnost u prometu, jer su vozači puno discipliniraniji”, kaže Šarić.

”Stradavanje u prometu je nepotrebno stradavanje, međutim svaki pojedinac mora razmisliti prije nego što sjedne u vozilo jesu li mu određene rizične situacije u koje se upušta nužne”, upozorava Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa u MUP-u.

Neprilagođena brzina najčešći je uzrok nesreća. Samo u prvih pet mjeseci ove godine zbog nje su poginule 42 osobe.

Dnevnik.ba

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend