Pod naslovom ‘Trka za crnim zlatom u Jadranu. Hrvati, Mađari i Putinova sjena’ list Corriere della Sera u broju od nedjelje posvećuje pola stranice istraživanjima nafte u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja.
Ta istraživanja izazvala su i proteste aktivista u organizacijama zaštite okoline, ali i upozorenja iz Evropske unije. ”Seizmičke bombe. Zvučni talasi od 300 decibela, što je jače od zvuka koji proizvode dva Boeinga u zajedničkom uzlijetanju”, piše Corriere della Sera o načinu na koji je norveški brod Seabird Northern Explorer norveške kompanije Spectrum provodio istraživanja u hrvatskom dijelu Jadrana. Te zvučne bombe udaraju u podmorje i njihov eho otkriva ima li ili nema nafte i gasa. Ali, tako snažni zvučni talasi nanose velike štete ribljem fondu, a posebno morskim sisavcima osjetljivima na zvukove, prenosi Večernji list. List piše kako je hrvatska Vlada platila 12 miliona eura mjesečno norveškoj kompaniji Spectrum za istraživanje 12 hiljada kvadratnih kilometara podmorja. Osim što su zaradili tim istraživanjem, Norvežani će zaraditi i prodajom dokumentacije o istraživanju podmorja zainteresovanim naftnim kompanijama, koje će, nakon uvida u dokumentaciju, odlučiti hoće li ili neće učestvovati u tenderu za dobijanje koncesija za bušotine i eksploataciju nafte. Iznosi se kako su već zainteresovane kompanije kao što su Exxon Mobil, ali i italijanska kompanija ENI, te britanske i francuske kompanije, odnosno oko 20 kompanija je već na listi čekanja. Prihod od prodaje prvih pet paketa dokumentacije o istraživanju hrvatskog jadranskog podmorja pripadaju isključivo norveškom Spectrumu, a od daljnje prodaje dokumentacije 50 odsto novca će ići hrvatskoj državi, a polovina ostaje Norvežanima. Prenosi se izjava hrvatskog ministra Ivana Vrdoljaka koji je kazao kako će Hrvatska biti mala Norveška, odnosno da u jadranskom podmorju ima tri milijarde barela nafte. Norveška, koja je 20. na svijetu po proizvodnji nafte, ima šest milijardi barela nafte. Ipak, proći će još 10 godina prije negoli će se moći početi eksploatacija nafte na hrvatskom dijelu Jadrana. Istovremeno se vodi bitka s mađarskom naftnom kompanijom Mol oko vlasništva nad Inom. Iza Mola stoji ruski Gazprom. A, iza Gazproma je ruski predsjednik Vladimir Putin koji želi izlaz na Jadran. Omogućiti Putinu ‘izlazak na Jadran nikome se ne sviđa’, zaključuje Corriere della Sera.