Vijesti iz BiH

Cijene divljaju

Šećer i brašno već su poskupjeli, a blagi rast cijena zabilježen je kod ulja, mlijeka, kruha, no ovo je tek početak lančanog divljanja cijena koje će uslijediti u idućih desetak dana, tvrde proizvođači, trgovine i udruženja potrošača.

Cijene su izišle iz normalnih okvira, što se osjeća u trgovinama, tvrde potrošači.
Kruh skuplji u idućem tjednu

 

Ono što najviše boli građane koji se nalaze na rubu egzistencije jest poskupljenje kruha koje će u Federaciji uslijediti u idućem tjednu, najavili su pekari, a ovo povećanje neće biti prvo, tvrde oni, jer u zimskoj sezoni je izvjesno da  će doći do novog poskupljenja pšenice na svjetskom tržištu, što će utjecati i na njihove cijene. Kruh će, prema najavama nekoliko velikih tvrtki koje proizvode kruh i krušne proizvode, poskupjeti za 10 do 15 posto, dok poskupljenja kruha u RS-u neće biti za sada. Kada je u pitanju ulje, cijena ovoga proizvoda iz uvoza već je polako počela rasti, a uskoro se očekuju i nova poskupljenja za oko 15 posto. I domaće ulje će poskupjeti za 10 posto. To su potvrdili iz jedinog proizvođača ulja u BiH, Bimala, u kojem kažu da su primorani povećati cijene jer su cijene sirovine, odnosno žetve suncokreta, u odnosu na prošlu godinu porasle i do 100 posto. Pored svega navedenog, uskoro se očekuje i lančano povećanje cijena svih drugih proizvoda iz potrošačke košarice, kao i poskupljenje ostalih usluga. Iako obične građane ne brinu toliko poskupljenja takozvanih luksuznih namirnica i usluga, mnogi su zabrinuti zbog ponovnog povećanja cijena cigareta koje će uslijediti nakon Nove godine. Tu su i poskupljenja u restoranima i grilovima, koje će, kažu iz udruženja potrošača, uslijediti u idućim danima zbog povećanja cijena brašna, šećera, ulja i mesa.

Monopolisti uništavaju tržište

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača u BiH Mensud Lakota kaže da je domaće tržište kao kula od karata koja se ruši i lančano u ponor vuče sve za sobom. Od novih poskupljenja nitko nas ne može spasiti, kaže on, jer vlade nemaju snage da nešto urade, a i stvari na bh. tržištu su od temelja loše postavljenje. “Ne znamo uopće imamo li i što se radi s našim robnim rezervama. Socijalni programi su loši i nemoguće je jednostavno tržište dovesti u stanje zdrave konkurencije”, kaže Lakota dodajući da Konkurencijsko vijeće BiH ne radi ništa. Važan čimbenik u cijelom neuređenom sustavu tržišta su vlast i institucije koje rade za razne lobije, tvrdi Lakota, i pojašnjava da je od prošle godine podivljala cijena šećera kada je vlast dala jednom poduzeću iz Brčko Distrikta da uveze 128 tisuća tona i dovela to poduzeće u monopolističku poziciju. S Lakotinim stavom jednim dijelom se slaže i Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača RS-a koji kaže da je veliki problem BiH to što veliki broj proizvoda uvozimo i što se naši trgovci i prerađivači odmah javljaju i podižu cijene na prve promjene u regiji ili svijetu, a da u stvari nemaju elemenata za reakciju. “Trenutačno postoje turbulencije na tržištu, ali velikih povećanja neće biti jer je pala moć potrošača u velikoj mjeri i oni će sve teže i racionalnije trošiti novac kojim raspolažu, a samim tim i trgovcima će padati promet, što će ih dovesti pameti”, kaže Petrović, dodajući da do mjesec dana mogu držati visoke cijene, ali ne i dugoročno. Petrović podsjeća da vlada slobodno tržište cijena, ali da vlade mogu mnogo toga uraditi, što se, tvrdi, počelo događati u RS-u. Koliko će stvarno vlade uraditi na zaštiti potrošača, moći će se vidjeti u idućim danima kada nas na policama trgovina dočekaju nove cijene. I u udruženju se pitaju hoće li vlast konačno, u predizborno vrijeme, uraditi nešto korisno za narod ili će i dalje nastaviti s redanjem beskorisnih floskula i optužbi.

1636 maraka potrebno za život

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača u BiH Mensud Lakota kaže da je potrošačka košarica od 42 artikla 680 maraka i da je ona u odnosu na 2003. godinu porasla za 100 posto. Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača RS-a, pak kaže da je, prema njihovim istraživanjima, u kolovozu četveročlanoj obitelji bilo potrebno 1636 maraka kako bi preživjela, a da je 40 posto te brojke išlo na hranu. Kada se uzme u obzir da je prosječna isplaćena neto plaća u BiH u kolovozu bila 798 maraka, nije jasno kako obitelji u BiH uopće preživljavaju.

(Dnevni list)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend