Predstavljamo dokumentarni film “Premijera” o aktivizmu mladih u KSB

Kada bi više odgajali djecu da misle jedni na druge, onda bi sve ovo bila premijera a ne repriza onoga što je bilo.“

Pasivnost mladih ljudi često se identificira kao jedan od uzroka stagnacije njihovih prava – i to najčešće od starijih generacija. Ipak, mladi u Bosni i Hercegovini na različite načine kontinuirano dokazuju kako djeluju i opstaju – usprkos ovakvim etiketama. Koliku potrebu mladi imaju da djeluju progresivno i kreiraju kvalitetnije okruženje za život, svjedoči angažman mladih lidera iz sedam općina Kantona Središnja Bosna u okviru programa „YOUth CAN“ koji je realizirao Centar za edukaciju mladih.

Dokumentarni film „Premijera“ svjedoči o ulaganju energije generacija koje su, ne svojom voljom, zarobljene u društvenoj stagnaciji. Kreiranje i izrada murala, borba protiv stereotipa i predrasuda, ekološke akcije, rad na sebi, iniciranje prevazilaženja podjela kroz sport pozicioniralo je mlade kao pokretače i nositelje pozitivnih promjena u Travniku, Novom Travniku, Bugojnu, Busovači, Vitezu, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Donjem Vakufu.

„Misija Centra za edukaciju mladih je da stvorimo zdravo i sigurno okruženje za mlade, gdje će oni biti aktivni članovi društva. Cilj je da što veći broj mladih s područja Kantona Središnja Bosna osnažimo – da jačamo njihove osobne i socijalne vještine, kako bi oni znanje prenosili dalje svojoj generaciji, a krajnji cilj je da kreiramo pozitivne promjene u društvu“ – navodi Amela Mrakić, projekt koordinatorica u CEM-u.

Uz kontinuirane procese usmjerene na osnaživanje mladih, film prati pripreme i realizaciju predstave „One su htjele nešto sasvim drugo“, premijerno odigrane u srpnju u Gornjem Vakufu – Uskoplju, na kojem su mladi radili mjesecima uz vodstvo i podršku diplomiranog pozorišnog producenta, Travničanina, Olivera Jovića, i uz posjete i pomoć bosanskohercegovačke glumice Jasne Diklić. Predstava govori o vršnjačkom nasilju, problemu kojeg su mladi identificirali kao izuzetno značajnog. „Nasilje postoji, ali ne postoji pravda.“ – navode mladi glumci i glumice kao obrazloženje odabira teme. O inspirativnosti i nužnosti ovakve aktivnosti svjedoče izjave sudionika koji kažu kako u Vakufu nisu nikad imali priliku da gledaju predstavu –  a kamoli sudjeluju u predstavi.

„Jako je bitno da se kroz teatar bavimo lokalnom zajednicom, ali i da lokalna zajednica ima jedan prostor gdje će svi ljudi imati priliku da kritički promišljaju o svojoj lokalnoj zajednici, o društvu, da imaju priliku da iskažu svoja mišljenja i osjećaje“ – navodi OliverJović, redatelj predstave.

Gornji Vakuf-Uskoplje danas, uz podršku lokalne vlasti, ima Teatar mladih „Česta“ koje čine ljudi koji uz svoje adolescentske borbe, bore i onu s kojom se mnogi stariji ne usuđuju suočiti – borbu za bolji život. Kanton Središnja Bosna danas ima značajan broj mladih ljudi koji imaju želju, kapacitete i inicijative za kreiranje kvalitetnijeg života za sve generacije.

Dokumentarni film „Premijera“ realizirala je producentska kuća Mebius Film iz Sarajeva, a dostupan je na linku:https://www.youtube.com/watch?v=p2LIv5fIm5w

CEM realizuje „YOUth CAN“ program u okviru Bosnia and HerzegovinaResilienceInitiative (BHRI), koji provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz financijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

FOTO: U Vitezu otvorena XIII. Likovna kolonija

Svečanost otvorenja XIII. Likovne kolonije “Vitez 2021.” upriličena je sinoć u galeriji, smještenoj na katu AC Ovnak. .

Na početku likovne akademije gosti su uživali u izvedbama brata i sestre, Luke i Mateje Popović na klaviru i vioilini.

Ovogodišnja kolonija posvećena je pokojnim prijateljima kolonije Dubravku Mokroviću i Tomislavu Peraziću.

Likovnu koloniju otvorili su fra Marko Kepić, župnik iz župe sv. Ilije u Zenici i Dragan Kafadar, vlasnik AC OVNAK.

Na ovogodišnjoj likovnoj koloniji, koja je simbolično otvorena sinoć, sudjelovat će trideset pet slikara iz BiH, Hrvatske i Crne Gore. Ovogodišnja kolonija bit će smještena u kompleksu Čardaci, a slikari će nova djela stvarati od 19. do 21. kolovoza.

Upriličena „Književna večer u povodu Dana općine Busovača“

Nakon sportske manifestacije „Prva dječja utrka“ i zabavnog programa, OO Mladeži HDZ-a BiH Busovača i udruga „Mladi zajedno“ organizirali su još jedan lijep događaj, koji je uveličao proslavu 650. obljetnice prvog pisanog spomena Busovače.

Naime, upriličena je kulturna manifestacija pod nazivom „Književna večer u povodu Dana općine Busovača“.

Prigodne izvedbe vokalnog sastava „Ivančice i prijatelji“ pod ravnanjem profesorice Magdalene Marić i recitacije pjesama poznatih pjesnika Maka Dizdara, Antuna Branka Šimića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Alekse Šantića i busovačkih pjesnika Josipa Kurevije i Dragana Čobanovića uistinu su upotpunile proslavu Dana općine Busovača.

Uz klavirsku pratnju Antonija Vučića, prigodne pjesme recitirali su: Nera Akrap, Antonela Prusac, Katarina Livaja, Anja Katava, Irena Čavara, dok je Mateo Lekić izveo svoju autorsku pjesmu „Tears“.

Predsjednica OO Mladeži HDZ-a BiH Busovača Marija Ćosić istaknula je kako su OO Mladeži HDZ-a BiH Busovača i udruga „Mladi zajedno“, uz ovu kulturnu manifestaciju na kojoj su posjetitelji mogli uživati u prigodnim recitacijama i izvedbama, na sam dan obilježavanja Dana općine Busovača, organizirali i Prvu dječju utrku za najmlađe.

Predsjednica udruge „Mladi zajedno“ Mariela Livaja istaknula je kako je udruga sudjelovala u organizaciji kulturno – sportskih manifestacija u povodu Dana općine Busovača kako bi svim stanovnicima općine uljepšali ovaj veliki jubilej.

Predsjednica OO HDZ-a BiH Busovača i ministrica financija u Vladi ŽSB Mirjana Plavčić čestitala je Dan općine Busovača svim žiteljima općine, te zahvalila OO Mladeži HDZ-a BiH Busovača i udruzi „Mladi zajedno“ na organizaciji kulturno – sportskih manifestacija u povodu Dana općine Busovača, unatoč političkim previranjima i davanju negativne note ovom svečanom danu.

Manifestacija „Književna večer u povodu Dana općine Busovača“ završila je stihovima slavnog Meše Selimovića koji u svakome bude osjećaj zajedništva i ljubavi prema rodnoj grudi:

„Bosna je moja velika ljubav i moja povremena bolna mržnja. Bezbroj puta sam pokušavao da pobjegnem od nje i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi. Bosna je u meni kao krvotok. Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet naslijeđa, istorije, cjelokupnog životnog iskustva mog i tuđeg, dalekog, koje je postalo moje…“

NAJAVLJUJEMO: Đurđica Čilić svoj “Fafarikul” uskoro promovira i u Vitezu!

Nakon promocija zbirke pripovijesti, anegdota i sjećanja “Fafarikul” u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Puli, Rijeci i Beogradu, autorica Đurđica Čilić, prema vlastitom priznanju, konačno je dočekala najvažniju promociju, onu u Vitezu.

Promocija je najavljena za utorak, 24. kolovoza, u 20 sati, u Kongresnoj dvorani Franšiznog centra BiH. Dobrodošli!

“Fafarikul” je zbirka stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima, prije svega vlastitima, ali i o strahovima, manjkovima, pogreškama i krivim skretanjima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje. Literarna je dimenzija zapisa katkad suzdržana u korist faktografskog pripovijedanja, a katkad je faktografija (imena, toponimi, datumi) upotrijebljena samo kao materijal za gradnju fikcije.
Iako pisani u prvom licu, tekstovi u zbirci, bilo da su garnirani humorom bilo melankolijom, govore podjednako i o autorskom “ja” i drugima, jer odabirom tema i psiholoških punktova oko kojih su strukturirane ove priče spajaju pojedinačno i opće, jednokratno i ponovljivo, individualno i kolektivno.
Čitljivi, razigrani i razgovijetno ispisani tekstovi omeđeni su samo jednim imperativom: potrebom da se pripovijeda, odnosno da se kratkotrajnost, prolaznost i poroznost događaja, emocija i međuljudskih veza pretvori u priču i tako potraju i onda kad više u zbilji ne bude onog što je poslužilo kao njihova građa.
“Fafarikul” može biti čitan kao zapis lažnih sjećanja, katalog nenapisanih pisama, arhiv istrgnutih posveta, album skica za portrete iscrtan riječima. Autorica i pripovjedačica nemaju mnogo zajedničkog, ali slažu se u jednom: sve što je napisano ne pripada više nijednoj od njih nego čitatelju.
Tko čita priču, njezin je gospodar.

Pročitajte početak knjige “Fafarikul”:

Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu, u BiH, a odrasla je u Vitezu. Docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2010. obranila je doktorski rad pod naslovom “Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza”. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju.

Večer hrvatskog folklora u Neumu okupit će oko 300 sudionika

Večer hrvatskog folklora, koja će se već trinaestu godinu zaredom održati u Neumu, okupit će brojna kulturno- umjetnička društva iz BiH i regije, a održat će se pod nazivom ‘Oj kamenu rodni moj’. Po riječima predsjednika i voditelja HKUD “Lindžo” iz Neuma Zlatka Glavinića, na manifestaciji se očekuje oko 300 sudionika, a svoje učešće najavila su kulturna društva i skupine iz Gevgelije, Subotice, Ivanić-Grada, Knina, Širokog Brijega, Čapljine, Neuma i Metkovića.

Kako je istakao, ovo je događaj kojim se njeguje tradicija hrvatskog i hercegovačkog kraja i običaja. ”Manifestacijom želimo da upotpunimo kulturnu i turističku ponudu Neuma, a njen značaj je i u očuvanju tradicije neumskog kraja te suradnji s drugim društvima, razmjeni prijateljstava, kulturnih dobara i slično” – kazao je Glavinić za Fenu.

Jedan od mnogih ciljeva događaja je, kako je dodao, da se zna što je radost, što je veselje, kako se ljudi vesele i žive, da nisu uvijek pod nekakvim pritiskom, te nastojati tu pozitivnu energiju i priču širiti dalje. ”Jedan od ciljeva je i privući mladost, da se upoznaju sa svojom kulturom i tradicijom, da se zna kako smo se nekad radovali i kako smo živjeli”- naglasio je Glavinić.

Večer hrvatskog folklora “Oj kamenu rodni moj” održat će se 21. kolovoza, a počet će u 20 sati svečanim defileom svih izvođača nakon kojeg će u 20.30 sati na plaži hotela Zenit biti održani nastupi kulturno-umjetničkih društava. Posjetitelji će moći uživati u izvedbama Mažoretkinja iz Neuma, neumskog HKUD-a Lindžo, Gradske glazbe iz Metkovića, HKUD-a Hutovo iz Hutova, HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice, ŽVS Ive iz Ivanić – Grada, Ansambla Bojmija iz Gevgelije, HKD-a Napredak iz Knina, HKUD-a Sveti Ante Dretelj iz Čapljine, HKUD-a Hercegovac iz Širokog Brijega a nastupit će i humorista Ivan Delaš iz Splita. Cjelokupni događaj organizirao je HKUD “Lindžo” iz Neuma, pod pokroviteljstvom Općine Neum i u sklopu Neumskog ljeta.

Danas počinje 27. Sarajevo Film Festival

Danas počinje 27. Sarajevo Film Festival, koji će biti otvoren premijerama dva bh. filma: “Deset u pola” Danisa Tanovića i omnibusom “Pisma s krajeva svijeta” filmskog kolektiva Bistrik7, međunarodne grupe redatelja prve generacije na sarajevskoj film.factory kultnog reditelja Béle Tarra.

Festival će prvi put biti otvoren na svim lokacijama – zbog smanjenih kapaciteta kina uslijed pandemije, povećan je broj lokacija da bi što više onih koji žele mogli pogledati filmove. Film Danisa Tanovića danas će biti prikazan na čak 14 lokacija.

27. Sarajevo Film Festival počinje danas, a na ceremoniji otvorenja u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva Wimu Wendersu, jednoj od centralnoj ličnosti svjetske kinematografije.

Ulaznice za filmove u programu Sarajevo Film Festivala možete kupiti online putem web stranice Sarajevo Film Festivala (https://tickets.sff.ba/films) te u Glavnom Box Officeu u Bosanskom kulturnom centru, koji je otvoren od 10:00 od 19:00 sati, a od 13. do  20. kolovoza od 9:00 do 22:00 sata.

Gledajte filmove 27. Sarajevo Film Festivala i online!
Za sve one koji nisu u Sarajevu u vrijeme održavanja 27. Sarajevo Film Festivala ili će filmove gledati u kućnoj atmosferi, Sarajevo Film Festival omogućio je većinu filmova iz svog programa i za online gledanje. Na online platformi: ondemand.kinomeetingpoint.ba, od 13. do 29. kolovoza, publika na svom uređaju, samostalno ili u društvu, ima priliku uživati u najnovijim filmovima iz domaće, regionalne i svjetske produkcije i na taj način osjetiti dio festivalske atmosfere.

Više od 200 filmova iz 65 zemalja će biti dostupno online na području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Kosova. Dostupnost filmova u zemlji iz koje pristupate platformi provjerite na sff.ba ili na ondemand.kinomeetingpoint.ba.

Filmovi će na online platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba biti dostupni za gledanje pola sata nakon početka projekcije u kinu.

TeenArena i Dječji program Sarajevo Film Festivala ove su godine dostupni isključivo putem online platforme.

Na online platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba imate priliku pretplatiti se na kompletan program koji onda imate na raspolaganju 7 dana, ali i mogućnost izbora pojedinačnih naslova i paketa filmova. Sadržaj VOD platforme ondemand.kinomeetingpoint.ba će biti dostupan za gledanje na datumima naznačenim na svakom pojedinačnom filmu.

Predstava “Nema me” GKM Vitez na programu u petak

Predstavu “Nema me” GKM Vitez publika će moći pogledati u petak, 13. kolovoza, u 20 sati, u Kazališnoj dvorani Vitez.

Predstava koja na vrlo izravan način progovara o velikim problemima današnjice, svim oblicima nasilja i zlostavljanja, izrazito je apelativna. Progovara o odnosu pojedinca i društva u cijelosti, a upravo šalje krik društvu da se probudi i učini sve kako bi krenulo putem ozdravljenja.

“Predstava ukazuje na značajne probleme našega društva, ali na neki način metaforički progovara i o stanju u kojemu se nalazi sama kultura. Netko ju je zatvorio u podrum i uvjerava nas da je tako najbolje. Ipak, usprkos višestruko složenom stanju mi nećemo dopustiti da ostane zaključana u tamnici, nastavit ćemo stvarati i raditi”, kazao je ranije o ovoj predstavi Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez.

Predstava “Nema me” istražuje i propituje odnos pojedinca i mase. Pojedinac prikazuje žrtve otmice, nasilja, medijskog linča, emotivne manipulacije, inertne birokracije kojima su “vezane ruke”. Pojedinac, u ovo slučaju, nemoćan je izboriti se protiv nemilosrdnog društva u cijelosti. S druge strane, društvo zbog vlastite superiornosti tlači, ponižava, omalovažava, ignorira, zastrašuje, obeshrabruje, diskreditira pojedinca, odnosno žrtvu.

Predstavu je režirao Marko Mirković, a rađena je kroz istraživanje i adaptaciju teksta “Ja ili neko drugi” Maje Pelević.

IGRAJU: Monika Maros, Luka Baškarad, Ines Pavlović, Ivan Žuljević, Mirna Matić, Minela Salkić, Iva Šakić, Sara Šantić i Robert Šafradin

(Radio Vitez)

Pjesma »Ne daj« Miljenka Stojića prvonagrađena na manifestaciji “Stijeg slobode – stina pradidova”

Na Kninskoj tvrđavi, u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, sinoć je izveden bogat program manifestacije »Stijeg slobode – Stina pradidova«.

Na njemu su, uz natjecatelje, sudjelovali i pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike (HIL-a) iz cijeloga svijeta, kojima je to bio 21. susret unatoč tomu što mnogi nisu uspjeli doći iz prekooceanskih zemalja zbog pandemijskih mjera.

Na početku programa, uz organizatore Nikolu Šimića Tonina i Antu Nadomira Tadića Šutru, koji je ujedno prepoznatljivim i zanimljivim moderiranjem programa predstavio sve sudionike, obratili su se predsjednik Gradskog vijeća Grada Knina Dragan Miličević, koji su pokrovitelji manifestacije, a kratko se obratio i Mato Čurak. Među brojnim slušateljstvom pozdravljeni su predsjednik udruge 1. hrvatski redarstvenik Šibensko-kninske županije Tomislav Čolak, zamjenik načelnika Općine Kistanje iz redova hrvatskoga naroda Roko Antić, ravnatelj OŠ »Dr. Franjo Tuđman« Knin Silvijo Norac – Kljajo, bivši zamjenik župana Šibensko-kninske županije Nikola Blažević te dugogodišnji predsjednik »Kninfesta« Jure Zečević, kao i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić i predsjednik udruge Lučonoše Ante Duvnjak. Također je na početku programa dodijeljena nagrada »Stijeg slobode – Stina pradidova« za književni doprinos i doprinos manifestaciji pjesniku Peji Šimiću te Muzeju grada Knina – Kninska tvrđava. U ovom uvodnom dijelu nastupio je i pjesnik Ante Sikirić.

Odabrane pjesme za pjesničku manifestaciju domoljubnog pjesništva govorili su pjesnici Mate Buljubašić, Ilija Protuđer, Miljenko Stojić, Sandra Vukušić, Danica Bartulović, Marlon Macanović i Dragica Križanac. Od 117 na natječaj prispjelih pjesama odabrano je njih 13 i u daljnje natjecanje ušli su samo oni pristigli na manifestaciju, a odluku o najboljima je donijelo povjerenstvo: Nikola Šimić Tonin (predsjednik Povjerenstva), Žaklina Kutija, Ante Gregov Jurin, Valerijo Orlić, dr. sc. Erni Gigante Dešković, Joso Nekić, Miljenko Milko Dujela, dr. sc. Dragan Gligora, Davor Jašek, Mirjana Majić, Andreja Jezeršek Malta, Ante Sikirić, Goran Mrnjavac, Mićo Marić, Dražen Samardžić, Mato Čurak, Ante Nadomir Tadić Šutra, mr. sc. Denis Bruketa i dr. Ivica Žuvela.

Pjesnici HIL-a koji su nastupili kao gosti manifestacije u drugom djelu programa su: Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, Ohio, SAD), Nadica La Rosa (Kopenhagen, Danska), Suzana Tkalčić (Los Angeles, SAD), Ana Petrović (Beč, Austrija), Pero Rotim (Innsbruck, Austrija) te Neda Rosandić Šarić (Ohio, SAD), koja je tom prigodom predstavila novu knjigu »Domovina iznad svega, moj otac Mime Rosandić«. Pjesnike HIL-a predstavila je književnica Anita Martinac krasnosloveći u toj prigodi i svoju pjesmu »Vojnik u srcu« prvonagrađenu na ovoj manifestaciji 2015.

U nastavku programa Branko Čulo predstavio je knjigu akademika Josipa Pečarića, te je među gostima nastupila i Maja Tomas, dok je Povjerenstvo prebrojavalo glasove. Nagradu i priznanje za najbolju domoljubnu pjesmu na manifestaciji »Stijeg slobode – Stina pradidova« za 2021. ponio je književnik Miljenko Stojić, drugonagrađeni je Ilija Protuđer, a treća nagrada pripala je Sandri Vukušić, dok je nagradu za najbolju interpretaciju dobila Danica Bartulović. Miljenko Stojić je, prije čitanja svoje pjesme, čestitao je Mateji Jelić na olimpijskom zlatu i posvetio joj svoju pjesmu »Ne daj«.

Osim najavljenih sudionika, programu su kao gosti nazočili i brojni drugi pjesnici i književnici te ljubitelji pisane riječi. Na koncu programa svi sudionici i slušatelji zapjevali su uz Antu Nadomira Tadića Šutru njegovu pjesmu »Stina pradidova«. On je također krasnoslovio pjesmu Nikole Šimića Tonina »Krštena si zemljo na tvrđavi Knina«.

Sjećanjem na vojno redarstvenu operaciju Oluja u čast svim braniteljima s Kninske tvrđave poslana je poruka zajedništva kroz snažnu domovinsku liriku.

Film Anele Križanac o ubijenoj djeci Viteza najviše rangiran u Fondaciji za kinematografiju FBIH

Stručni žiri Fondacije za kinematografiju FBIH ocijenio je projekt dokumentarnog filma „Praznine“ autorice Anele Križanac iz Travnika najboljim ovogodišnjim prijavljenim projektom!

Projekt je dobio najviše bodova – 93,12, a iznos kojim će se sufinancirati njen dokumentarni film je 45.000 KM. 

Dokumentarni film „Praznine“ bavi se temom stradanja djece u bosanskohercegovačkom ratu, s posebnim osvrtom na stradanje osmero djece iz Viteza, poznatijem kao „viteška osmica“. 

Da su projekti hrvatskih autora u FBiH konačno adekvatno priznati, pokazuju i drugi projekti hrvatskih autora koji su aplicirali na natejčaj Fondacije za kinematografiju. Tako je zadovoljavajućim ocijenjen i projekt dokumentarnog filma „Zidine“ autora Ive Čolaka, koji tematizira stradanje hrvatskih logoraša u prethodnom ratu. Zidine su dobile 40.000 KM. 

Mnogo se očekuje od igranog filma „Diva Grabovčeva“ koji je od fondacije dobio 50.000 KM, a koji će tematizirati poznatu legendu o Divi Grabovčevoj. Na ovaj način Fondacija je pokazala sluha i za projekte u drugim dijelovima FBiH, a koji do sada nisu imali razvijenu kinematografiju. 

U livanjski kraj doći će i skoro 9000 KM autoru Dragi Komadini za kratkometražni filma „Zaštitimo livanjsko polje“ kao i mladom autoru Iliji Puljiću za kratkometražni film „Mostarski duh“ 6.500 KM. 

Nešto veće iznose dobili su kratkometražni filmovi Dražena Krešića i Darija Bevande „Anđeo Čuvar“ kao i „Međugorski Brevijar“ poznatog autora Zdenka Jurilja, 16.700 KM.

Da se radi o vrijednom uspjehu projekata hrvatskih autora iz BiH potvrđuju i informacije iz same Fondacije koje kažu da je ove godine Fondacija raspolagala sa najmanjim proračunom ikada. Istovremeno, ove godine žiri je morao pročitati i ocijeniti čak 69 projekata što je daleko više nego ikad prije. 

Na kraju, čak 39 projekata je ostvarilo pravo na iznose koje su aplicirali u cijelosti ili djelomično. 

Ogroman, ako ne i dominantan udio u dodijeljenim sredstvima čine debitantski filmovi što je značajan zaokret u odnosu na praksu prethodnih godina. Na ovaj način Fondacije je odlučila otvoriti svoja vrata mladim i neafirmiranim autorima kako bi realizirali svoje projekte. 

Ova okolnost očito je pogodovala i hrvatskim autorima koji će u narednom periodu imati novac realizirati čak sedam filmskih projekata.

Na kraju treba spomenuti da je Upravni odbor fondacije sa 2000 KM sufinancirao projekt Zaštite i prezentiranja arhivske i filmske građe Udruge umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO. 

Upravni odbor Fondacije za kinematografiju čine Antonio Beus, predsjednik i Emir Hadžihafizbegović i Milan Trivić, članovi.

(dnevnik.ba)

Večeras u Vitezu predstava „One su htjele nešto sasvim drugo“ Tetara mladih „Česta“ iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja

Večeras od 20 sati u Kazališnoj dvorani u Vitezu publika će imati priliku pogledati predstavu Teatra mladih „Česta“ iz Gornjeg Vakufa / Uskoplja „One su htjele nešto sasvim drugo“.

Iako, mlad teatar koji je tek u osnivanju okupio je mlade glumce, koji svojim radom i angažmanom žele podići kulturu Gornjeg Vakufa / Uskoplja na veći nivo. Predstava „One su htjele nešto sasvim drugo“, urađena je po tekstu Milene Depalo, u režiji Olivera Jovića. Predstava obrađuje temu koja je nažalost sve više prisutna u našem društvu, a riječ je o vršnjačkom nasilju, te koliko isto utječe na pojedinca, obitelj i kompletno društvo.

Ovo je prvjenac Tetara mladih „Česta“ iz Gornjeg Vakufa / Uskolja, a mladi glumci žele probuditi emociju kod posjetilaca, te skrenuti pažnju na problem vršnjačkog nasilja, koji nažalost može pogoditi bilo kojeg pojedinca.