Generalno

Danas je Blagdan svetog Petra i Pavla


Sveti Petar jedan je od dvanaest apostola i prvi papa.

Bio je židov, zvao se Šimun i bavio se ribolovom, a živio je u blizini Kafarnauma. Jednog dana dok je s bratom Andrijom lovio ribu, prišao im je Isus i rekao: „Pođite za mnom, i učinit ću vas ribarima ljudi!“. Isus mu je dao i novo ime – Petar – što znači stijena, kako bi označio njegovu vodeću ulogu u Crkvi. Kad je Isus u Cezareji upitao svoje učenike: „A vi, što vi kažete, tko sam Ja?“, Petar je odgovorio: „Ti si Krist – Pomazanik, Sin Boga živoga!“ Tad mu je Isus odgovorio: „Ti si Petar – Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i Vrata pakla neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskog, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebesima, a što god razriješiš na zemlji, bit će razriješeno i na nebesima“.

 Evanđelja govore i o poznatom Petrovom nijekanju Isusa, ali i o njegovom iskrenom kajanju. O njegovom kasnijem djelovanju saznajemo iz Djela apostolskih koja kažu da je Petar nakon prvih Duhova, kad je Duh Sveti sišao nad apostole, počeo propovijedati, obraćati tisuće ljudi i pomagati bolesnima. Taj se dan, pedeset dana poslije Uskrsa, i danas slavi kao rođendan Crkve. Zbog propovijedanja ga je Herod dao baciti u tamnicu i htio ga je pogubiti, ali je svetog Petra anđeo proveo kraj četvorice stražara i tako ga spasio. Nakon toga je svetac boravio u Antiohiji, a kasnije u Rimu, gdje je postao prvim biskupom. Bio je optužen da je bacio uroke na jednu od carevih ljubavnica. Na nagovor svojih kršćanskih pristaša odlučio je pobjeći iz grada, no na putu mu se ukazao Isus.

Petar ga je upitao: „Quo vadis, Domine?“ („Kamo ćeš, Gospodine?“) Isus mu je odvratio: „U Rim, da me opet razapnu!“ Petar je to shvatio kao znak Božje volje, vratio se u Rim i bio uhićen, bičevan i bačen u tamnicu. Smatrao je da nije dostojan umrijeti na križu kao Isus Krist, pa je tražio od svojih mučitelja da križ okrenu naopako, a oni su mu želju i ispunili. Umro je mučeničkom smrću oko 64. godine. Sveti Petar, zajedno sa svetim Pavlom, slavi se 29. lipnja. Obično ga se prikazuje s ključevima kraljevstva nebeskog u rukama. Zaštitnik je Crkve, Rima, papa, pekara, mesara, ribara, urara, graditelja mostova, postolara, zidara, brodograditelja, gladnih i mnogih mjesta u Hrvatskoj (Supetar, Sveti Petar kod Zadra, Sveti Petar u Šumi…) i svijetu.

Sveti Pavao teolog je i mučenik koji je napisao više poslanica u Novom zavjetu.

Rodom je iz Tarza, u današnjoj Turskoj, tada u Rimskom Carstvu, a zvao se Savao. Kao židov, progonio je kršćane te ih mučio i ubijao, a bio je prisutan i kod ubojstva prvog kršćanskog mučenika, svetog Stjepana. Djela apostolska kažu da kad je jednom Savao krenuo u Damask uhititi neke kršćane, obasjala ga je svjetlost s neba te se srušio na zemlju i čuo glas: „Savle, zašto me progoniš?“ Njegovi suputnici su čuli glas, ali ništa nisu vidjeli. Savla su, budući da ništa nije vidio, uveli u grad gdje tri dana nije ni jeo ni pio i ništa nije vidio. Tad je Isus poslao čovjeka imenom Ananija da ode i položi ruke nad Savla da progleda. Ananija je upozorio Isusa da Savao ima dopuštenje od velikih svećenika „okovati sve koji prizivlju ime Tvoje“, ali mu je Isus rekao: „Pođi jer on mi je oruđe izabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove. Ja ću mu uistinu pokazati koliko mu je za ime moje trpjeti.“ Ananija je pronašao Savla, položio na njega ruke i rekao: „Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si išao, posla me da progledaš i napuniš se Duha Svetoga.“ Nakon toga su Savlu s očiju spale ljuske, prekrstio se i okrijepio. Odmah stade po sinagogama propovijedati da je Isus Sin Božji. Kasnije mijenja ime u Pavao što znači „malen“. Pisao je poslanice, koje su postale dio Novog zavjeta, a jedan od najpoznatijih njegovih tekstova je Hvalospjev ljubavi iz Prve poslanice Korinćanima. Svoj život završava u Rimu, oko 64. godine kad je u progonima kršćana bio osuđen na smrt odrubljivanjem glave, zbog čega se prikazuje s mačem u ruci.

Blagdan mu se slavi, zajedno sa svetim Petrom, 29. lipnja, a blagdan njegova obraćenja slavi se 25. siječnja. Zaštitnik je pisaca, novinara, glasnogovornika, misionara, biskupa, izrađivača šatora, Malte, grada Rima i mnogih gradova širom svijeta.

Ruši vam se Google aplikacija na telefonima? Niste jedini

Mnogima se jutros ruši Google aplikacija ili je ne mogu ni otvoriti, a čini se da je problem u najnovijem ažuriranju. No, čak ni uklanjanje te verzije i povratak na staru nisu nekima riješili muku.

Google danas ima novih problema s radom svojih usluga, a ovog puta brojni korisnici javljaju da im ne radi Google aplikacija na mobitelima. 

Korisnici na servisu Downdetector navode da se ne mogu ulogirati u svoje račune, ali i da im ne radi pretraživanje, a na Twitteru navode da im se aplikacija često ruši ili da se uopće ne otvara, piše Android Authority.

Kako se čini, problem je trenutno uglavnom na Android uređajima, a za sve je izgleda zaslužna najnovija verzija Google aplikacije.

Jedno od rješenja koje je ponudio Google je restart telefona držanjem tipke za gašenje na 30 sekundi. No, kako se čini, to nije svima popravilo problem. 

Drugi su stvar riješili uklanjanjem najnovijeg ažuriranja, ali nekima čak ni povratak na starije verzije nije riješio problem. 

Čini se da će mnogi ipak morati pričekati konkretno rješenje iz Googlea. 

Meteorolozi najavljuju ljeto s afričkim vrućinama i sušom

Klimatolozi i meteorolozi ovogodišnje proljeće u Hrvatskoj ocjenjuju kao hladnije i promjenjivije od uobičajenog. Štoviše, kao najhladnije od 2013. U narednih nekoliko dana očekuje se još nestabilnosti, međutim potom nam slijedi niz vedrih dana s pravim ljetnim temperaturama.

Kako je nedavno napisao meteorolog Zoran Vakula u svojem Meteorološkom kutku, ako ništa drugo, ove godine ne možemo se požaliti da smo bez pravog proljeća prešli izravno iz zime u ljeto. No nakon takvog proljeća mnogi su se ipak zaželjeli stabilnijeg vremena, među ostalim i zbog planova za izlete, za godišnje odmore i provode na otvorenom.

Meteorološko ljeto započinje 1. lipnja, no kalendarsko se računa od ljetnog suncostaja 21. lipnja, kada će dan biti najduži, a noć najkraća. U lipnju se u Hrvatskoj često bilježe i prvi toplinski valovi. Pokušali smo doznati što nam o proteklom proljeću i ljetu koje je pred nama govore najpoznatije agencije, kao što su AccuWeather, DHMZ i Copernicus. Meteorolog Krunoslav Mikec iz DHMZ-a napominje da su “dugoročne prognoze vrlo zahtjevne i kompleksne te da kao takve ne mogu dati previše detalja i precizne prognoze.

“One se stoga izražavaju kroz odstupanja određenih meteoroloških parametara u odnosu na prosječne vrijednosti, klimatološke srednjake”, kaže Mikec za Index. AccuWeather: Bit će jakih vrućina iz Afrike Prema dugoročnoj prognozi za ljeto agencije AccuWeather, zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske, južne Francuske i Italije, mogu očekivati vruće i suho vrijeme, što vrijedi i za Hrvatsku, osobito u priobalnim krajevima. U te zemlje, uključujući i Dalmaciju, povremeno će pristizati vrlo vruć zrak iz sjeverne Afrike.

Tijekom ljetnih mjeseci temperature na jugozapadu i jugoistoku Europe bit će blizu ili iznad normalne. One će s prosjeka od 21 do 26 ℃ u lipnju u srpnju narasti do 26-34 ℃, a nakon toga će u kolovozu početi padati. Suše bi mogle biti problem za usjeve Ljeto u Hrvatskoj zna donijeti oluje i kiše, međutim, prema AccuWeatheru, ove godine količine oborina mogle bi biti ispodprosječne. “Osim visokih temperatura, očekuje se da će i padaline biti ispod normale, jer se putanje oluja tijekom sezone od južne Europe pomiču poprilično na sjever. Dok bi ljeto s takvim vrućinama i sušama uobičajeno izazivalo zabrinutost zbog manjka vode u rezervoarima diljem Španjolske, snažna zimska oluja početkom godine mogla bi ublažiti zabrinutost zbog nestašice vode”, piše AccuWeather.

Odsutnost kiše mogla bi predstavljati probleme usjevima, uključujući stabla maslina. “Masline su otporne na sušu, međutim tek posađeno drveće treba vlažno tlo da bi uspjelo”, zaključuje AccuWeather.

DHMZ: Hladno proljeće, osobito na sjeveru zemlje Krunoslav Mikec kaže da je većina stanovnika Hrvatske proljeće doživjela kao neuobičajeno hladno, i to posebno travanj i svibanj u kontinentalnim područjima. “Ocjena proljeća kolega klimatologa potvrđuje ono što smo svi više-manje osjetili”, kaže pa pojašnjava: “Sinoptička analiza proljeća pokazuje da je nakon stabilnijeg i ne toliko hladnog u odnosu na prosjek ožujka, u travnju često bilo djelovanje visinske doline uz pritjecanje iznimno hladnog zraka sa sjevera kontinenta sve do naših predjela, stoga je bilo dana sa snijegom te jakim jutarnjim mrazom.

Svibanj je također bio obilježen dominantnim djelovanjem visinskih sustava, ciklona i dolina, koji su osobito u unutrašnjosti Hrvatske uzrokovali hladnije vrijeme od prosjeka, u nekim krajevima uz obilne oborine. Prema jugu zemlje bilo je stabilnije i toplije, odnosno spomenuti sustavi imali su puno slabiji utjecaj na vrijeme u tom dijelu Hrvatske.” Svibanj prohladan već nekoliko godina Kao zanimljivost izdvaja činjenicu da je svibanj 2021. godine bio podjednako hladan kao svibanj 2020. godine, a čak malo topliji od svibnja 2019, piše Index.

“To nam pokazuje kako posljednjih godina ovakve vremenske situacije tijekom kasnog proljeća nisu rijetkost”, ističe. Vruće ljeto slično kao prijašnjih godina Nakon takvih svibnja, kaže Mikec, prošle i pretprošle godine ljeto je bilo prosječno toplo te toplije od prosjeka, pri čemu je, npr., u prvom dijelu ljeta 2020. bilo razmjerno promjenjivo, uz češću kišu. “Već prema analogiji, moglo bi se zaključiti da bi i ovo ljeto trebalo donijeti uobičajene ljetne vrijednosti temperature, često i više od uobičajenih.

No napominje da to ne znači da će u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, biti sasvim stabilno i suho. “Vremenske prilike u prvom dijelu lipnja to potvrđuju, a na tragu toga su i dugoročne prognoze za nastavak lipnja te za srpanj i kolovoz. Naime, svi prognostički materijali, kao i konsenzus prognoza SEECOF-a (South East European Climate Outlook Forum) i MEDCOF-a (Mediterranean Climate Outlook Forum), u koje je uključena i Hrvatska preko DHMZ-a, daju podjednake ljetne dugoročne prognoze za dio Europe u kojem je naša zemlja”, kaže Mikec. DHMZ-ova prognoza za ljeto objavljena je na početku lipnja, a naš meteorolog tumači da ona pokazuje da nas očekuje iznadprosječno toplo ljeto, pri čemu je vjerojatnost za to velika. “No, to ne znači da tijekom devedesetak dana ljeta neće biti, barem kraćih, hladnijih razdoblja.

Što se oborine tiče, njezina količina bi tijekom ljeta trebala biti manja od prosječne ili najviše oko prosječne. Pritom u dijelu sezone na Jadranu, posebno na južnom i srednjem, može biti dužih sušnih razdoblja, koja su ondje uobičajena, isto kao i mala prosječna količina oborine, odnosno malo dana s kišom. A s obzirom na pljuskovit karakter oborine u Hrvatskoj, nisu isključene situacije u kojima u samo jednoj, moguće i kraćoj kišnoj epizodi, lokalno može pasti količina oborine usporediva s mjesečnim klimatološkim srednjacima, pa čak i veća od njih”, kaže naš stručnjak. Copernicus: Najhladnije proljeće u Europi od 2013. Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus, kaže da je ovo proljeće, od ožujka do svibnja, bilo hladnije od prosjeka u Europi.

“To je bilo najhladnije proljeće u Europi od 2013. godine. U Srednjoj Europi hladnoća je bila najizraženija. Takva hladna proljeća, koja su nekada bila uobičajena, postaju sve rjeđa”, kaže Vamborg. No, dok je Europa bila hladnija od prosjeka, dijelovi svijeta koji okružuju kontinent bili su puno topliji od prosjeka razdoblja 1991. – 2020., posebno u travnju i svibnju. “Atlantski ocean, sjeverna Afrika, Bliski istok i dijelovi Rusije zabilježili su visoke temperature, a rekordi su oboreni na mnogim mjestima”, tumači. Prije 40-ak godina takva su proljeća bila uobičajena Vamborg podsjeća na to da su svježa proljeća poput ovogodišnjeg nekada bila uobičajena. “Gledajući dugoročno, temperature koje smo doživjeli ove godine bile su uobičajena pojava prije 40 godina”, kaže Vamborg, uz obrazloženje da jedna sezona hladnija nego inače ne znači da se globalni trend zagrijavanja klime zaustavlja, već znači sezonsku varijabilnost klimatskog sustava. Predviđanja ljeta su teška Kada je riječ o dugoročnim prognozama, u Copernicusu su prilično oprezni.

“Predviđanje ljeta je teško jer dugoročna predviđanja ovise o raznim čimbenicima, koji će se vjerojatno promijeniti. Služba za klimatske promjene Copernicus pružit će detaljnu analizu sezone u rujnu”, poručuje Vamborg.

Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan.

Danas je Međunarodni dan sestrinstva

U svijetu se 12. svibanj obilježava kao Međunarodni dan sestrinstva.

Ovaj datum se povezuje s rođenjem Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva, te je jedan od najznačajnijih događaja na području sestrinske profesije.

Zdravstveni sustavi, zdravstveni radnici i šira zajednica suočeni su s neviđenim izazovima tijekom trenutne pandemije COVID-19. Medicinske sestre i tehničari na prvom su mjestu u naporima protiv koronavirusa, vodeći svojom tehničkom stručnošću, profesionalnom i osobnom sposobnošću i nepokolebljivom predanošću.

Federalno ministarstvo zdravstva izražava podršku medicinskim sestrama i tehničarima koji su, posebno u doba pandemije COVID-19, dokazali svoju važnost, humanost i požrtvovanost, i nesebičan trud za dobrobit bolesnika. 

Međunarodno vijeće medicinskih sestara-tehničara obilježava Međunarodni dan sestrinstva sloganom „Ako si spasio jedan život, heroj si. Ako si spasio stotinu, sigurno si medicinska sestra-tehničar“.

U suradji s partnerima, praznik će obilježiti u više bh. gradova, a govorit će se o utjecaju COVID-19 na zdravstveni sustav i sestrinsku profesiju današnjice, ali i budućnosti, te će se osvrnuti na izazove sa kojima se suočava sestrinstvo i na važnost i potrebu za ulaganjem u sestrinsku radnu snagu.

Svim medicinskim sestrama i tehničarima upućujemo iskrene čestitke povodom Međunarodnog dana sestrinstva. 

Danas je Svjetski dan slobode medija

Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je 3. svibanj Svjetskim danom slobode medija 1993. godine, a obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.

Ovom deklaracijom se podrazumijeva nezavisnost u odnosu na političke, ekonomske i vladajuće strukture.

U posljednjih deset godina, u svijetu je ubijeno više od 700 novinara. Prema izvještaju Reportera bez granica, najvećem riziku su izloženi novinari koji prate oružane sukobe u svijetu, ali mnogo njih je ubijeno i izvan oružanih sukoba.

Pojavio se novi simptom koronavirusa koji upućuje na moguću zarazu

Što više vremena prolazi, to više razumijemo COVID-19, a samim time je i popis simptoma sve duži.

Kao bolest gornjeg dišnog sistema COVID-19 izaziva suhi kašalj, grlobolju, temperaturu i slabost, a neki sekundarni simptomi su konjunktivitis, glavobolja i gubitak mirisa i okusa.

No, otkriven je još jedan simptom koji upućuje na koronavirus, piše zdravlje.ba.

Iako je riječ o bolesti dišnog sustava, kod nekih pacijenata se pojavio i osip na koži. Provedeno je nekoliko studija koje dokazuju da osip na koži može biti čest simptom kod pacijenata zaraženih koronavirusom. Prema studiji koju su proveli dermatolozi u Lombardiji u Italiji, 18 od 88 pacijenata s koronavirusom, koje su pregledali u bolnici.

Druga studija koju je proveo King’s College u Londonu također je jasno naznačila osip na koži kao glavni simptom koronavirusa. Prema istraživačima ovog sveučilišta, virus se manifestira kroz osip kod onih pacijenata koji uglavnom nisu razvili ostale prepoznatljive simptome bolesti te istraživači savjetuju da se i osip na koži shvati ozbiljno i da ga se odmah liječi.

Teško je jasno navesti kako osip kod oboljelih izgleda jer se razlikovao od pacijenta do pacijenta. Neki su imali crvene mrlje, a kod nekih je izgledao poput vodenih kozica. Upravo zato što se osip razlikuje kod pacijenata, teško je jednim pregledom utvrditi je li riječ o koronavirusu ili je osip posljedica nekog drugog zdravstvenog problema, piše E-Times.

Ako se kod vas pojavi osip, bilo bi dobro kontaktirati liječnika koji će vas uputiti što dalje napraviti.

Zaposlenici Intesa Sanpaolo Banke BiH u akciji pošumljavanja povodom

Zaposlenici Intesa Sanpaolo Banke BIH su danas nakratko napustili svoja radna mjesta kako bi se uključili u akciju pošumljavanja povodom obilježavanja Dana planete Zemlje.

Akcija je provedena uz stručnu podršku KJP “Sarajevo šume”  i 560 mladih sadnica četinara  su posađene na padine planine Igman, što odgovara ukupnom broju zaposlenika Intesa Sanpaolo Banke BiH.

“Svakog 22.aprila se u cijelom svijetu simbolično obilježava Međunarodni dan planete Zemlje i ovog puta smo željeli da na najbolji način damo naš doprinos. Zaštita i obnova prirodne sredine, pogotovo šumskog blaga, je sigurno pravi put  i zato smo organizovali ovu akciju. I pored velikih obaveza i ograničenog kretanja zbog pandemije Covid-19  zaposlenici Intesa Sanpaolo Banke BiH  su se rado odazvali pozivu, kazala je Edina Smajović- Listo, direktorica Direkcije za HR i organizaciju Intesa Sanpaolo Banke BiH.

Intesa Sanpaolo Banka BiH se tokom cijele godine uključuje u društveno odgovorne projekte u BiH, a akcijom pošumljavanja na Igmanu su svoj neposredni doprinos dali njeni zaposlenici.

Bosna i Hercegovina država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi

Sa samo četiri posto zaštićenog kopnenog područja, Bosna i Hercegovina je  država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi. U povodu Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja u više od 150 zemalja svijeta, organizacija SaveOnEnergy  analizirala je skoro 80.000 zaštićenih kopnenih područja u Europi, izračunavajući postotak zaštićenog prostora po zemlji, kako bi otkrili koja država ulaže najveće napore u očuvanju svog prirodnog terena.

U analizi koju je provela ova web stranica otkriveno je da je sa samo četiri posto Bosna i Hercegovina država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi. Iako postoji 40 takvih mjesta, oni pokrivaju samo 1.922 km2 od 192.232 km2 kopna zemlje. Luksemburg je europska zemlja s najvećim postotkom zaštićenog zemljišta (76 posto) zahvaljujući zaštićenim mjestima kao što su Geopark Mëllerdall i Naturpark Our.

Ali Luksemburg je i jedna od najmanjih zemalja u Europi (2.586 km2) i ima samo 134 takva područja, ali s tim površinama koje pokrivaju 1.963 km2 zauzima prvo mjesto.  Na drugom mjestu je Slovenija, sa 72% zemlje koja je zaštićena, a država ima 1.891 zaštićenih područja.

Štiteći samo šest posto svoje kopnene zemlje, Rumunjska se nalazi na posljednjem mjestu. Iako imaju mnoga zaštićena područja, poput Dealul Zackel i Cindrel, ona nisu široko rasprostranjena po cijeloj zemlji.

Posljednjih pet mjesta na mapi sa najvećim postotkom zaštićene prirode popunjavaju Srbija, Belgija i Portugal, sa samo sedam, osam i devet posto zaštićenog zemljišta, saopćio je SaveOnEnergy.

vecernji.ba

Intesa Sanpaolo Banka BIH nudi klijentima nenamjenske i stambene kredite prilagođene novim uslovima života

Iako je u  proteklih više od godinu dana uobičajeni način života  bitno promijenjen, potrebe klijenata za dodatnim finansijskim sredstvima se ne smanjuju, ali su prioriteti drugačiji.

Intesa Sanpaolo Banka BiH je anaiizirajući kretanja na bh. tržištu ponudila povoljnije nenamjenske i stambene kredite i promoviše ih u marketinškoj kampanji pod nazivom “Vaša priča nije samo broj”. 

“Mi se bavimo brojevima, ali znamo da se iza njih kriju životi ljudi i njihove stvarne životne priče. Te priče su nam važne jer su nam važni naši klijenti, a iza njihovih priča leže njihove želje i strahovi u čijem ostvarenju i prevladavanju možemo pomoći.Zato pričamo priču o našim klijentima i njihovim pričama u brojevima, te o mogućnostima koje im nudimo u ostvarivanju njihovih životnih priča”, ističe Lejla Dizdarević, direktorica Direkcije za PR i marketing komunikacije Intesa Sanpaolo Banke BiH.

Nenamjenski krediti se odobravaju do 50.000 KM,uz otplatu do 10 godina, uz mogućnost odabira fiksne ili promjenjive kamatne stope  sa ili bez osiguranja.

Kao primjer navodimo da je za nenamjenski kredit sa policom osiguranja efektivna kamatna stopa ( EKS)već od 2,26%.

 

Kada su u pitanju stambeni krediti maksimalni iznos je 300.000 KM, sa rokom otplate do 30 godina, uz veliki izbor kombinacije instrumenata osiguranja kredita.

 

“Kako bi naši klijenti uštedjeli dragocjeno vrijeme  i izbjegli dolazak u poslovnicu i čekanje u redu, svoje podatke mogu dostaviti online,  putem linka na web stranici https://intesasanpaolobanka.ba/stanovnistvo/krediti-stanovnistvo/online-zahtjev-za-kredit/i u najkraćem mogućem roku kontaktiraće ih bankarski službenik i pripremiti i poslati ponudu prilagođenu njihovim planovima i mogućnostima”, naglašava direktorica Dizdarević.
Intesa Sanpaolo Banka BiH posluje na cijelom teritoriju BIH, sa širokom mrežom poslovnica i bankomata.

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu.

Pandemija COVID-19 dodatno je istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, zahvaljujući uvjetima u kojima se rađaju, rastu, žive i rade. Diljem svijeta postoje oni koji imaju lošije uvjete stanovanja i lošije mogućnosti za obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću spolnu nejednakost i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i zraku, sigurnoj hrani i zdravstvenim uslugama. Sve to uzrokuje bolesti koje je moguće izbjeći te šteti društvu u cjelini.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati promicanjem zdravih stilova života i smanjivanjem čimbenika rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz okolišnih, ekonomskih, socijalnih ili ponašajnih faktora okruženja. Jednako je važno razvijati sustav zdravstva koji pravično unapređuje zdravstvene ishode, čije usluge odgovaraju potrebama korisnika, koji je financijski održiv i pravičan te počiva na politici i praksi “neisključivanja“ (dostupan, pristupačan, učinkovit). Uz spomenuto, važno je razvijati politiku zdravlja unutar sustava zdravstva te općenito razvijati politiku u kojoj se vodi računa o socijalnoj, ekonomskoj i okolišnoj dimenziji zdravlja.

Nejednakosti u zdravlju je važno analizirati i pratiti, ali i provoditi intervencije s ciljem pravednijeg pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Ovogodišnja kampanja naglašava ustavno načelo SZO-a kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status.“

Pandemija COVID-19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice.

Tijekom aktualne COVID-19 pandemije upravo dolaze do izražaja postojeće nejednakosti u zdravlju, kako na globalnoj razini, tako i na nacionalnim i lokalnim razinama. One se očituju od uvjeta života pojedinaca ili populacijskih skupina i s time povezanih (ne)mogućnosti kvalitetnog provođenja epidemioloških mjera i zaštite od infekcije, do distribucije cjepiva. Primjerice, procjenjuje se da će za proizvodnju količine dovoljne za globalne potrebe proći između tri i četiri godine, a prema analizi britanske humanitarne organizacije Oxfam, u 70 najsiromašnijih zemalja svijeta cjepivo neće dobiti devet od deset njihovih stanovnika.

 Pravo na zdravlje, odnosno pravo na neophodna cjepiva ima iznimnu važnost i trebalo bi, u duhu svih konvencija koje se na isto odnose, biti proglašeno globalnim javnim dobrom. Sporazum o intelektualnoj svojini (TRIPS) pruža državama mogućnost ograničavanja prava tvrtki na patent, kada je riječ o zdravstvenoj krizi, što ova pandemija, bez dvojbe – jest.

Distribucija cjepiva na globalnoj razini zorno pokazuje kako nas očekuje još puno rada na pravednoj raspodjeli zdravstvenih resursa, ali i koliko je globalno zdravlje važno jer se ovakve pandemije mogu suzbiti samo ukoliko se suzbiju globalno.

Važno je osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uvjete za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju.