Manjak željeza u krvi: Uzrok, simptomi i liječenje ovog dosta gadnog problema

Mineral željezo vrlo je važan za normalno funkcioniranje našeg čitavog organizma.

Esencijalno je bitan za naš život jer čak oko 70 posto željeza u našem tijelu nalazi se u proteinu unutar crvenih krvnih stanica. Upravo je željezo potrebno kako bi se stvarao hemoglobin koji je zaslužan za prijenos kisika po tijelu. Dobra opskrbljenost kisikom potrebna je za pravilno funkcioniranje svih organa u tijelu.

Stoga, kada dođe do nedostatka željeza u krvi, nije neobično da počinjemo osjećati simptome u cijelom tijelu. Neke možda i ne povezujemo odmah s nedostatkom željeza, ali naše tijelo nam uvijek jasno govori kada mu nečega nedostaje. Tako je i sa željezom. Međutim, tijelo će reagirati i ako je razina željeza u krvi previsoka jer to također može biti opasno.

U nastavku donosimo iskustva osoba s niskim željezom, simptome nedostatka željeza u krvi te kako najlakše i brzo nadomjestiti taj manjak.

Simptomi manjka željeza u krvi

Kada dođe do smanjenja razine željeza u krvi utječe se na feritin, odnosno, određivanje feritina je pogodno za procjenu rezervi željeza u krvi.

Feritin je protein u našem organizmu koji služi za pohranu zaliha željeza. Kod osoba koje imaju dugotrajno nisku razinu željeza u krvi, mjeri se i razina feritina jer je ta dijagnostika osjetljivija i pouzdanija za dokazivanje razine željeza kod bolesti.

Manjak željeza u krvi najčešći je uzrok anemije. Osim toga anemiju može izazvati manjak vitamina B12 ili folata u krvi. Kada dođe do smanjene razine željeza u tijelu, pojavljuju se jasni i nejasni simptomi.

Ovo su najčešći simptomi manjka željeza u krvi:

– stalan umor neovisno o satima spavanja i odmora

– generalni nedostatak energije za svakodnevne aktivnosti

– pojačani osjećaj otkucaja srca

– brz gubitak daha

– blijedost kože

Osim najčešćih simptoma manjka željeza u krvi, pojaviti se mogu i oni koji se na prvu ponekad ne povezuju s nižom razinom ovog minerala. Ovi simptomi niskog željeza mogu biti vrlo naporni i otežavati svakodnevno funkcioniranje:

– glavobolje i vrtoglavice neovisno o tlaku

– osluškivanje šumova, zujanja ili zvukova koji objektivno ne postoje

– pojačan osjet mirisa i okusa

– svrbež kože, gubitak kose, slabi nokti

– želja za konzumiranjem nejestivih stvari poput papira, šalica, kemijski

– upaljeni krajevi usta, groznica na ustima

Navedeni simptomi niskog željeza mogu biti povezani s drugim poteškoćama ili bolestima, ali ako ih doživljavate, svakako biste trebali provjeriti razinu ovog minerala. Pretraga je vrlo jednostavna, radi se o regularnom vađenju krvi.

Uzrok niskog željeza u krvi

Pojavu ranije navedenih simptoma zbog manjka željeza u krvi može izazvati bolest ili uobičajeno stanje.

Među najčešćim uzrocima niske razine željeza u krvi su:

– menstruacija, trudnoća i menopauza kod žena

– rak želuca

– rak debelog crijeva

– uzimanje protuupalnih lijekova

Osim u trudnoći, vrlo je rijetka pojava da manjka željeza u krvi uzrokuje prehrana s premalom razinom navedenog minerala. Međutim, prehrana bogata željezom svakako pomaže u održavanju normalne razine.

Liječenje manjka željeza u krvi

Liječenje manjka željeza u krvi provodi se oralnim pripravcima željeza i rješavanje uzroka anemije ako je to moguće. Kod liječenja se mogu koristiti različiti pripravci u različitim oblicima – kapima, tabletama, kapsulama, otopinama. Uz uzimanje željeza preporučuje se istovremeno uzimanje vitamina C, a sve navedeno uzimati prije jela.

Osim pripravaka, pomoć može pružiti i prehrana bogata željezom. To uključuje lisnato zeleno povrće, špinat, smeđu rižu, mahunarke, orašaste plodove, crveno meso, ribu i tofu, jaja (žumanjke i bjelanjke) te sušeno voće. Vrlo je važan i dostatan unos vode i tekućine kroz dan.

Ovako izgleda život ljudi s manjkom željeza u krvi

Manjak željeza u krvi kod nekih osoba može iznimno utjecati na svakodnevne aktivnosti. Ovim putem dijelimo iskustvo naše novinarke Katarine koja danas ima 29 godina, a prvi puta je doživjela manjak željeza u krvi u tinejdžerskim danima.

“Sve je počelo dok sam još bila u osnovnoj školi. Brzo bih se uspuhala nakon malo trčanja na tjelesnom, uvijek sam bila umorna i svakog dana mi se vrtjelo u glavi. S vremenom je ta vrtoglavica prerasla u glavobolje, a znalo se dogoditi i da sam pala u nesvijest. Srećom pa smo brzo prepoznali da nešto ne štima i liječnica je dobro reagirala. Dobila sam šumeće tablete s dodatkom željeza, a kasnije i tablete koje sam pila jednom do dva puta dnevno. U tom periodu sam već imala menstruaciju i u tim danima mjeseca mi je bilo puno teže nego vršnjakinjama. Osjećala sam puno jaču vrtoglavicu i slabost nego druge djevojke. Moj manjak željeza u krvi dugo je trajao, odnosno, nakon uzimanja dodataka željeza bih se brzo vratila na nisku razinu. Liječenje je trajalo oko šest godina, oko 20-e godine se stanje stabiliziralo. Od tada nisam imala problema s manjkom željeza u krvi”, rekla je Katarina za potrebe ovog teksta.

Danas se obilježava Veliki petak: Znate li kakvi su običaji na današnji dan?

Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs.

Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka –čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest. 

Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. 

Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.

Veliki je četvrtak – počinju Dani Vazmenoga trodnevlja

Danas je Veliki četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva. Na Veliki četvrtak Krist je svojim učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja.

Uvečer, na misi Večere Gospodnje stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima. No, zbog sadašnjega stanja i jer nema naroda, taj se obred ispušta. No Kongregacija je već istaknula da taj obred i nije obvezatan, već je i prije bio dan svećenicima na izbor. Ove se godine ispušta i procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom na krajuu obreda Velikog četvrtka, kojom se simbolično pokazuje kako Isusa nema sve do vazmenog bdijenja na Veliku subotu. Veliki petak Veliki petak je jedini dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi. To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo, kako bi se u svjetlu Božje Riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji. Ove godine obred Velikoga petka neće imati promjena, ali se obredi mogu slaviti samo u katedralnim i župnim crkvama. Ako biskupu ili župniku pomaže vjernik prigodom obreda, odredba Kongregacije je da se gesta poljupca u klanjanju križu pridržava predvoditelju, kao i pričest. Uputa vjernicima je da se mogu molitveno ujediniti, a Hrvatski institut za liturgijska slavlja pripremit će prigodne materijale u slučaju zapriječenosti sudjelovanja vjernika u Vazmenom trodnevlju. Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi. Među tim pobožnostima posebno se ističe se križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura. Svi katolički vjernici na Veliki petak od 18 do 60 godina poste, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede. Na Veliki petak, dakle, obično se jede riba, poglavito u primosrkim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. U ranijim razdobljima ljudi su pili i čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv. U hrvatske običaje spadaju i tzv. žudije, čuvari Kristova groba u južnohrvatskim prostorima. Oni uprizoruju događaje oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Žudije su sastavljene od 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. judom kao trinaestim članom. Obično su odjeveni u odore rimskih vojnika. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon gašenja svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, ponovno se pale svjetla, a žudije padaju na pod i preplašeni pobjegnu. Velika subota Velika subota obilježena je dubokom tišinom. Crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja. Dok iščekuju veliki događaj uskrsnuća, vjernici s Marijom u očekivanju mole i razmatraju. Velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja. Velika subota završava Vazmenim bdjenjem koje uvodi u najvažniju nedjelju čitave povijesti, nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti. U tami noći novim je plamenom zapaljena vazmena svijeća, simbol Krista slavnoga koji uskršava. Krist, svjetlo čovječanstva, razgoni tmine te osvjetljuje svakoga čovjeka koji dolazi na svijet. Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći! Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život. Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdijenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova. Dani Vazmenog Trodnjevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju „svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. To su dani koji čine srce i stožer čitave liturgijske godine kao i života Crkve. Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme. Ove godine će biti promjena u početnom dijelu vazmenoga bdijenja. U službi svjetla ispušta se blagoslov ognja kojim se pali uskrsna svijeća i neće biti procesije s uskrsnom svijećom. Kongregacija je odredila da vazmeno bdijenje odmah kreće s upaljenom uskrsnom svijećom i hvalospjevom “Exsultet”.

Budući da nema krštenika, tj. vjernika, nema ni obreda krštenja, ali ima obnova krsnih obećanja koja bi se održala bez obzira ima li novokrštenika. Katekumeni će se ove godine krstiti drugom prilikom. Uskrs Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi. Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti.

Taj dan se nisu služile mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje. Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr. Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru.

Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su “Kraljice neba”, “Uskrsnu Isus doista”, “Na nebu zora rudi” i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se i danas pjeva. Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena. Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora, prenosi Hina.

Ovo su mogući uzroci vrtoglavice: Neki su simptomi ozbiljnih bolesti

Vrtoglavica je prvenstveno vrlo neugodna pojava kod mnogih ljudi, a najčešće se javlja kod starijih osoba. Iako u većini slučajeva nije znak većih zdravstvenih problema, ponekad to može biti slučaj pa je nikada ne bismo smjeli ignorirati, upozoravaju liječnici.

Postoji nekoliko različitih uzroka vrtoglavice, od kojih su neki sasvim bezazleni, dok drugi zahtijevaju hitan liječnički pregled.

Mogući uzroci vrtoglavice:

dehidracija

uzimanje određenih lijekova
nagli pad krvnog tlaka
snižena razina šećera u krvi.

I dok spomenuti simptomi nisu toliko opasni za naše zdravlje, već ih je lako riješiti određenim životnim promjenama ili eventualno terapijom, vrtoglavica ponekad može biti znak srčanog ili moždanog udara, koji znaju biti kobni ako se ne reagira na vrijeme.

Ostali simptomi srčanog udara koji često prate vrtoglavicu su pritisak u prsima, otežano disanje, mučnina, bolovi u ruci, leđima ili čeljusti. S druge strane, simptomi koji upućuju na moždani udar podrazumijevaju iznenadnu pojavu oštre glavobolje, osjećaj slabosti, probleme s vidom, otežano hodanje i nejasan govor.

Index

HT ERONET podržava sport i zdravi način života

HT ERONET već niz godina podržava sportske klubove i natjecanja, kao i niz drugih manifestacija i udruga koje imaju za cilj promicati sport, kretanje i zdrav način života.
Samo u mjesecu ožujku ove godine, HT ERONET je podržao dva velika sportsko-turistička događaja, Mostar Run polumaraton i biciklijadu „Ćirinom prugom“.

HT ERONET 4K humanitarna utrka je sastavni dio sada već velike sportske manifestacije Mostar Run Weekend. Uz fizičku aktivnost sugrađana i podizanja svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti, cilj humanitarne utrke je ukazati na probleme i prepreke s kojima se susreću organizacije koje skrbe o ranjivima i često marginaliziranim skupinama. U skladu s tim, ove godine fokus je bio stavljen na Centar za djecu i omladinu sa posebnim potrebama “Los Rosales” iz Mostara, posvećen misiji potpunog uključivanja osoba s invaliditetom u društvo, kako bi imali jednake mogućnosti za rast, razvoj i rad.

Bicklijada „Ćirinom prugom“, ukupno duga 180 kilometara, uključuje zapravo četiri odvojene biciklijade koje otprilike idu starom željezničkom prugom popularnog Ćire. 
Prva, 35 kilometra duga, dionica od Mostara do Čapljine je odvožena, a tijekom travnja i svibnja vozi se dionicama od Počitelja  do Stoca, od Hutova do Ravnog, te od Neuma do Ravnog. 

Tomislav Ruk, član Uprave HT ERONET-a,  ugostio je organizatora i predsjednika Udruge Hercegovina Bike, Tonija Zorića, koji mu je ovom prilikom uručio plaketu zahvale, te su razgovarali o nastavku suradnje u budućnosti.

„Jako smo ponosni što našim sponzorskim aktivnostima pokrivamo najznačajnije sportske i kulturne manifestacije na području Hercegovine. Mostar Run Weekend i biciklijada su odavno nadrasli kategoriju lokalnih manifestacija i danas govorimo o uglednim i velikim projektima koji svake godine jačaju i postaju nezaobilazni datumi, kako na profesionalnim sportskim, a tako  i na turističkim kalendarima. HT ERONET je na vrijeme prepoznao kvalitetu i potencijalnu snagu tih događaja i ponosno nosimo titulu sponzora i partnera ovih značajnih događaja.“ – poručio je Tomislav Ruk.

EU usvojila zabranu proizvodnje dizelaša i benzinaca, ali s jednom iznimkom

Države članice potvrdile su danas uredbu koja predviđa zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, s iznimkom vozila koja će koristiti sintetička, tzv. e-goriva. 

Europski parlament je sredinom veljače izglasao usuglašeni tekst uredbe, ali je početkom ožujka u Vijeću EU bilo blokirano konačno usvajanje nakon što se Njemačka u posljednji čas usprotivila i zatražila da se dopusti prodaja novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem koja će koristiti e-goriva. Njemačkoj su se u tom protivljenju pridružile Italija, Poljska i Bugarska.

Italija, Rumunjska i Bugarska ostale suzdržane, Poljska jedina bila protiv

Nakon što je Europska komisija postigla dogovor s Njemačkom prema kojem postojeći tekst zakona o zabrani vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem ostaje nepromijenjen, a Komisija se obvezala da će donijeti delegiranu uredbu kojom će se uvesti nova kategorija vozila u EU za automobile koji mogu pokretati samo ugljično neutralna goriva.

Danas na sastanku ministara energetike, Italija, Rumunjska i Bugarska su se suzdržale od glasanja, Poljska je jedina bila protiv, a sve ostale države članice bile su za.

Uredba stupa na snagu s danom objave u Službenom listu EU. Uredba predviđa smanjenje emisije ugljikovog dioksida iz novih automobila za 55 posto i iz lakih dostavnih vozila za 50 posto od 2030. do 2034. i 100-postotno smanjenje od 2035. godine za obje kategorije tih vozila.

Prema priopćenju Vijeća, Komisija će predstaviti prijedlog o registraciji vozila na ugljično neutralna goriva nakon 2035. godine.

Što su to e-goriva?

Sintetička ili e-goriva proizvode se iz čistog vodika i ugljikovog dioksida koji se uzima iz atmosfere. Ta se goriva mogu koristiti u današnjim motorima s unutarnjim izgaranjem. Izgaranjem tih goriva oslobađa se ugljikov dioksid koji je već uzet iz atmosfere pa se ne pridonosi povećanju emisija ugljikovog dioksida, te će se prema delegiranoj uredbi to smatrati ugljično-neutralnim gorivom.

Tehnologija proizvodnje e-goriva još uvijek je u povojima i daleko od komercijalizacije. Za njihovu proizvodnju potrebne su goleme količine električne energije iz obnovljivih izvora kako bi se elektrolizom dobio čisti vodik.

Mnogi upozoravaju na mogućnost zlouporabe jer će se i nakon 2035. na benzinskim crpkama prodavati klasična goriva budući da će i tada prometovati vozila proizvedena prije te godine.

Objavljen popis zemalja Europe čiji stanovnici najviše vjeruju u Boga, BiH na prvom mjestu

Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu sa 66 posto ljudi koji vjeruju u Boga. Druga na popisu je Rumunija s postotkom od 64 te Grčka čiji je postotak vjernika iznosio 59

Objavljen je popis zemalja Europe čiji stanovnici najviše vjeruju u Boga, a BiH se našla na prvom mjestu.

Popis je objavio Instagram profil Landgeist, a prema istraživanju koje je proveo Pew Research Center.

Pew Research Centar redovito provodi istraživanja javnog mnijenja u zemljama kao dio svog stalnog istraživanja stavova i vrijednosti. Prilikom svog istraživanja objavili su popis zemalja čiji stanovnici najviše vjeruju u boga “s apsolutnom sigurnošču”.

Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu sa 66 posto ljudi koji vjeruju u Boga. Druga na popisu je Rumunija s postotkom od 64 te Grčka čiji je postotak vjernika iznosio 59, prenosi Klix.ba

Što se tiče zemlja iz regije koje su se našle među prvih deset na popisu su Srbija i Hrvatska, koje su zauzele četvrto odnosno peto mjesto.

Oni navode kako stanovništvo jugoistočne Europe više vjeruje u Boga od ostatka kontineta. 

S druge strane, u ovoj regiji jedna zemlja je posebna, a radi se o Bugarskoj. Postotak stanovništva koji vjeruju u Boga u Bugarskoj iznosi samo 30 posto.

Rad u vrtu liječi od depresije: Evo kako vas zemlja čini sretnima

Saznajte kako iskoristiti prirodni antidepresiv u tlu i učiniti sebe sretnijim i zdravijim. Prirodni lijekovi su tu već stoljećima. Oni uključuju lijekove za gotovo svaku tjelesnu bolest, mentalne i emocionalne nevolje. Drevni iscjelitelji možda nisu znali zašto nešto djeluje, već su samo znali da jednostavno djeluje – piše Atma. Suvremeni znanstvenici su otkrili razlog zašto su mnoge biljke i prakse ljekovite, ali tek nedavno pronalaze lijekove koji su do tada bili nepoznati, a ipak, dio prirodnog životnog ciklusa. Mikrobi u tlu i ljudsko zdravlje sada imaju pozitivnu povezanost koja je proučena i dokazana.

Mikrobi iz tla i ljudsko zdravlje Jeste li znali da u tlu postoji prirodni antidepresiv? To je istina. Mycobacterium vaccae je bakterija koju nalazimo u tlu i koju ljudi gutaju ili udišu kada provode vrijeme u prirodi i za koju se utvrdilo da ima učinke na neurone koje pružaju lijekovi poput Prozaca. Može potaknuti proizvodnju serotonina, zbog čega ste opušteniji i sretniji. Provedene su studije s pacijentima oboljelim od raka i oni su izvijestili o boljoj kvaliteti života s manje stresa. Nedostatak serotonina povezan je s depresijom, tjeskobom, opsesivno-kompulzivnim poremećajem i bipolarnim poremećajem. Čini se da je bakterija prirodni antidepresiv u tlu i da nema štetnih učinaka na zdravlje. Ovi antidepresivni mikrobi u tlu mogu biti jednako jednostavni za uporabu kao i ‘igranje’ na zemlji. Većina strastvenih vrtlara će vam reći da je njihov vrt njihovo “sretno mjesto”, a stvarni fizički čin vrtlarstva smanjuje stres i podiže raspoloženje. Činjenica da znanost stoji iza toga dodaje dodatnu vjerodostojnost tvrdnjama ‘ovisnika’ o vrtu. Prisutnost antidepresivnih bakterija u tlu nije iznenađenje za mnoge od nas koji smo sami doživjeli taj fenomen. Fascinantno je što znanost to podupire, ali ne i šokantno – za sretnog vrtlara. Istraživanje je pokazalo da Mycobacterium vaccae također poboljšava kognitivne funkcije, ima utjecaj na Crohnovu bolest, čak i na reumatoidni artritis. Kako vas zemlja čini sretnima Antidepresivni mikrobi u tlu uzrokuju porast citokina, što rezultira proizvodnjom viših razina serotonina.

Bakterija je testirana na štakorima, a rezultati su bili njihova povećana kognitivna sposobnost, niži stres i bolja koncentracija na zadacima od ostatka kontrolne skupine. Vrtlari udišu bakterije, imaju kontakt s njom i ulazi im u krvotok kada na rukama postoji ranica ili drugi put za infekciju. Prirodni učinci tih antidepresivnih bakterija u tlu mogu se osjetiti i do 3 tjedna ako su pokusi sa štakorima indikacija. Zato izađite i igrajte se sa zemljom i poboljšajte svoje raspoloženje i svoj život!

Kome je palo na pamet da pomjeramo kazaljke?

Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku pomicanjem za jedan sat unaprijed pa se tako vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro.

Pomicanjem za jedan sat unaprijed u nedjelju rano ujutro počinje ljetno računanje vremena, koje će trajati do 29. listopada. Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku pomicanjem za jedan sat unaprijed pa se tako vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro.

Naime, na ideju pomicanja vremena prvi je 1784. godine došao američki političar Benjamin Franklin koji je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije. No, on zapravo nije jedini. Novozelandski entomolog i astronom George Vernon Hudson 1895. godine je predložio da se kazaljke pomiču čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao skupljati kukce. Sličnu ideju imao je i Britanac William Willet, poznati graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. William je smatrao da bi pomicanje kazaljke unaprijed omogućilo svima da više vremena provode u prirodi. Tijekom Prvog svjetskog rata njegova ideja je realizirana.

Glavni razlog bila je ušteda energetskih resursa tijekom ratovanja. U Europi je to prvo napravila Njemačka, a uskoro su uslijedile i Velika Britanija, Rusija i SAD. Europska komisija je 2018. predložila ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena.

Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Ukidanje ljetnog računanja vremena isprva je bilo planirano za 2021., no to se nije dogodilo. Zanimljivo je da u EU postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski teritoriji država članica izvan europskog kontinenta, te je najveća ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Tako to znači da, primjerice, ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva. Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe. U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava.

Večeras počinje ljetno računanje vremena, ne zaboravite pomjeriti kazaljke

Večeras u dva sata iza ponoći, prestaje zimsko i počinje ljetno računanje vremena, a kazaljke je potrebno pomjeriti jedan sat unaprijed.

Glavna ideja ljetnog računanja vremena je bolje korištenje prirodne dnevne svjetlosti, tako da pomicanje sata unaprijed za jedan sat u proljeće znači da ćemo dobiti više dnevne svjetlosti tokom ljetnih večeri.

Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku , a završava se posljednje nedjelje u listopadu te će se noćas kazaljke na satovima pomjeriti sa dva na tri sata.