BiH bi danas mogla dobiti zakone koji će joj omogućiti početak pregovora

Za ponedjeljak je sazvana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se nalazi niz važnih materijala za usvojiti, a u pogledu europskog puta od osobitog su značaja nacrt Zakona o graničnoj kontroli te nacrt Zakona o zaštiti osobnih podataka

Hoće li ovaj tjedan donijeti rasplet političke minikrize nastale uslijed dolaska kosovskog premijera i odgode prethodne sjednice Vijeća ministara na koju su odbili doći srpski ministri koji su problematizirali dolazak premijera, ali i zbog nekoliko drugih spornih pitanja u kontekstu Reformske agende ključno je pitanje o čijem odgovoru ovisi dinamika nastavka ispunjavanja reformi na europskom putu, u prvom redu dvaju zakonskih rješenja nužnih za dobivanje okvira za pregovore, ali i usuglašenog dokumenta Reformske agende koji BiH treba omogućiti pristup Planu rasta koji za BiH otvara fond od milijardu eura, piše Večernji list BiH.

Za ponedjeljak je sazvana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se nalazi niz važnih materijala za usvojiti, a u pogledu europskog puta od osobitog su značaja nacrt Zakona o graničnoj kontroli te nacrt Zakona o zaštiti osobnih podataka, novi tekst od 5. prosinca 2024. godine.

Spomenuta dva zakonska rješenja, uz pitanje imenovanja glavnog pregovarača, ključni su preduvjeti kako bi Bosni i Hercegovini bio odobren okvir za pregovore, a što bi zapravo bio uvod u tehnički početak pregovora, odnosno sazivanje prve međuvladine konferencije. Iako je do kraja godine ostalo nešto više od 20 dana, a uz to smo i u vremenu blagdana, postoji mogućnost, uz malo političke volje, ali i razumijevanja s europske strane u smislu prepoznavanja značaja Bosne i Hercegovine u izgradnji pravne i sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe, da se zemlji odobri okvir za pregovore.

Prema nekim ranijim najavama političkih lidera, BiH bi pregovaračka poglavlja mogla otvoriti u ožujku. Podsjećamo, pozicije za pregovore pripremaju se na osnovi screeninga, a pripremaju ih obje strane. Poziciju Vijeću EU-a uvijek prva dostavlja, odnosno na međuvladinoj konferenciji izlaže država kandidatkinja, a u njoj naznačuje kako namjerava preuzeti i provoditi acquis EU, pri tome obrazlažući svoje administrativne sposobnosti. Zajedničku pregovaračku poziciju EU predlaže Europska komisija, a usvaja je Vijeće EU-a jednoglasno. Zasjedanja međuvladine konferencije obično se odvijaju na ministarskoj razini (šef izaslanstva) i na razini zamjenika (zamjenik šefa izaslanstva). Međuvladine konferencije na ovoj razini održavaju se najmanje jednom godišnje, a ako je potrebno, mogu i češće. Pregovori su centralizirani na razini ministara, odnosno zamjenika, a za potrebe pregovora mogu se uspostaviti radne skupine.

S druge strane, u smislu ekonomskih prednosti napretka prema EU, ostaje za vidjeti hoće li se u tjednu koji je pred nama uspjeti usuglasiti tekst Reformske agende. Riječ je o dokumentu koji bi, osim pristupa izdašnim sredstvima Europske unije, omogućio i početak ekonomske integracije u jedinstveno tržište EU-a. Kada govorimo o ostalim odlukama koje se tiču europske podrške projektima u BiH, na Vijeću ministara u ponedjeljak će se naći dvije vezane uz financiranje infrastrukturnih i energetskih objekata. Nacrt ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke – vjetroelektrana Poklečani te Inicijativa za vođenje pregovora radi zaključivanja amandmana na ugovor o zajmu za projekt “Koridor Vc – izgradnja dionice autoceste Putnikovo brdo – Medakovo” između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj. Istodobno, u danima koji su pred nama potrebno je riješiti i preduvjete za dobivanje europskih sredstava za saniranje posljedica poplava.

Vijeće ministara ranije je formiralo tim za pripremu aplikacije za Fond solidarnosti Europske unije (EU), a zadatak je priprema plana aktivnosti u vezi s procjenom šteta i dinamikom popunjavanja zahtjeva te komunikacija s Općom upravom Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku u pogledu pripreme zahtjeva, uz uključivanje Direkcije za europske integracije. Rok za izvršenje ovog zadatka je 26. prosinca 2024. godine. No, nisu sve aktivnosti u smislu saniranja posljedica poplava na državnoj razini. Ovih je dana ministar financija i riznice Srđan Amidžić pozvao kolege iz FBiH da što prije postignu dogovor oko raspodjele više od 22 milijuna KM prikupljenih donacija za ugrožene u poplavama u Jablanici i ostalim općinama.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba