Senada Vurm

SIPA istražuje Nogometni savez BiH, traži na uvid brojne sporne ugovore

SIPA od NS BiH traži dokumentaciju u vezi s navodnim zlouporabama službenih ovlasti zaposlenika saveza.

Državna agencija za istrage i zaštitu od NS BiH traži dokumentaciju o zapošljavanju tri osobe u savezu – direktora marketinga i komunikacija Vase Mijovića, ekonoma muške U15 reprezentacije Rijada Prolića te savjetnika predsjednika NS BiH Marka Miličića.

SIPA je posebno zainteresirana za dokumente o Miličiću, te od NS BiH traži i reference na osnovi kojih je izabran za savjetnika Vice Zeljkovića, izvještaje koje je pisao sam Miličić, te sve novčane uplate koje je Savez izvršio na njegov račun i objašnjenje na osnovi čega su određeni novčani iznosi za njegov intelektualni rad.

Osim dokumentacije o spomenutoj trojici zaposlenika, SIPA traži od NS BiH i listu osoba koje su putovale s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na utakmice u Finsku i Dansku 2021. godine i u kojem svojstvu, te dokumentaciju i sve uplate za troškove u hotelu Swiss u Sarajevu u periodu od veljače do prosinca prošle godine.

Također, SIPA traži i kompletnu dokumentaciju vezanu za gradnju terena s umjetnim travnjakom u Krupi na Vrbasu, Mostaru i Ilijašu. SIPA-u zanima zašto je odluku o njihovoj gradnji donio Komitet za hitnost, a ne Izvršni odbor NS BiH. Također, Savez treba pojasniti koji su kriteriji za dodjelu novca za izgradnju umjetnih travnjaka.

Nogometni savez BiH ima rok od deset dana za dostavljanje navedene dokumentacije.

Dnevnik.ba

Zbog nedopuštenog podizanja cijena goriva, inspektori u FBiH izdali gotovo 300 kazni

Poremećaje s naftnim prerađevinama na svjetskom tržištu u posljednje dvije godine brojni trgovci iskoristili su za dodatnu zaradu te su suprotno odluci Vlade Federacije BiH podizali marže na gorivo, piše Večernji list BiH. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, samo u prva dva mjeseca Uprava za inspekcijske poslove, vršeći pojačan nadzor nad formiranjem cijena i marži, u više od 60 posto slučajeva pronašla je nepravilnosti, odnosno nepoštivanje odluke kojom je propisan najviši dopušteni iznos marže po litri goriva.

“Federalni tržišni inspektorat od početka 2022. izvršio je 184 inspekcijska nadzora, prilikom kojih je utvrđeno 105 nepravilnosti te izdano 206 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 230.350 KM”, stoji u informaciji Ministarstva trgovine. Uz federalne, kontrole su vršili i županijski inspektori. “Prema podacima županijskih inspekcija za prva dva mjeseca 2022., udio odstupanja od maksimalne visine marži utvrđen je kod 39 posto kontroliranih subjekata. Sumirajući podatke federalne i županijske inspekcije, do 20. ožujka obavljeno je ukupno 467 inspekcijskih nadzora te izdano 298 prekršajnih naloga u iznosu od 286.700 KM”, navodi se u informaciji. Na prijedlog Ministarstva trgovine Federacije BiH Vlada je prije nešto više od godinu dana, odnosno 1. travnja 2021., donijela odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne prerađevine, kojom je gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim prerađevinama propisana maksimalna visina marži od 0,06 KM/litri prerađevine, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim prerađevinama maksimalna marža je 0,25 KM/litri prerađevine.

Donošenju odluke o maksimalnom dopuštenom iznosu marže prethodila je analiza jedinstvenih carinskih isprava i drugih relevantnih podataka bitnih za izradu kalkulacije veleprodajne i maloprodajne cijene i sagledavanja obavijesti o promjeni cijena i marži koje benzinske crpke dostavljaju Ministarstvu trgovine radi evidentiranja, kojom je uočeno da je značajan broj prometnika naftnim prerađevinama u Federaciji BiH imao neopravdano visoke marže.

Prema informacijama Federalnog ministarstva trgovine, te marže su prije donošenja spomenute odluke Vlade Federacije BiH iznosile i do 0,50 KM po litri. Da nije došlo do intervencije Vlade Federacije BiH te da je ostala navedena visina marži, trenutačno bi najjeftinija litra dizelskog goriva u Federaciji BiH iznosila 3,36 KM. Ako uzmemo prosječan spremnik od 50 litara, donošenjem spomenute Vladine odluke o najvišoj dopuštenoj marži, cijena točenja punog spremnika niža je za 12,50 KM.

Ivan Duda u Vitezu: “Frizer je osoba koja svom klijentu treba vratiti samopouzdanje!”

Ivan Duda, frizerski je mag iz susjedstva (Splita) koji je regionalnu slavu stekao zahvaljući svojim kreativnim i nesvakidašnjim stilovima koje kreira isključivo i prije svega u svojoj mašti, a zatim pomoću škara.

Savršeno precizne linije, igra slojeva i tekstura, te nonšalantnost i bezbrižnost zaštitni su znak njegovih radova, a načini postizanja istih jednako su fascinantni kao i same frizure koje radi.

Ovog poznatog frizerskog edukatora, ili bolje rečeno – motivatora, ugostili smo koncem ožujka u centralnoj poslovnici Frizerlanda u Vitezu, gdje je održao svoj look&learn seminar i radionicu.

Ovu jedinstvenu priliku iskoristili smo da porazgovaramo s Ivanom i otkrijemo  što ga najviše inspirira, što je presudno za kreiranje prave frizure, te kakva je njegova vizija frizerskog svijeta.

Ivane, na tvom Instagram profilu možemo vidjeti dosta muških, ali i ženskih kratkih frizura u kojima redovno nadmašuješ samoga sebe, a njihovo postizanje demonstrirao si nam i na seminaru u Frizerlandu. Da li si se u zadnje vrijeme fokusirao isključivo na kratku kosu?

Zapravo, nisam fokusiran baš na jedan stil šišanja. Moj fokus nije samo na kratkoj  kosi, ja jednostavno  – šišam kosu. Svojim kolegama pokušavam, svojim metodama, pokazati da na što lakši način dođu do željenog  rezultata. Prije samog šišanja trebali bi imati tu sliku u glavi – kakvo šišanje trebaju napraviti. U biti, cijela filozofija mojih edukacija je širenje vidika i mijenjanje percepcije kod frizera.

Frizure koje radiš su relativno smjele, nesvakidašnje, koliko su takve frizure tražene? Koliko su ljudi – klijenti otvoreni za kreativnije frizure i koliko su spremni prepustiti svoju kosu tvojoj mašti?

Sve ono što možete vidjeti na mom Instagram profilu, uglavnom su moji stalni klijenti, to su vrlo rijetko pravi modeli. Radi se o klijentima koje sam ‘uhvatio’ u datom trenutku. Pored frizera, mislim da ljudi (klijenti) također, trebaju “izaći iz kutije” i početi razmišljati na  jedan totalno drugačiji način. Evo situacije za primjer: cura koja je bila model na mom seminaru, uoči seminara bila je gotovo sva u grču, ali  kada je vidjela finalni rezultat, jednostavno se opustila. Ljudi se generalno boje, no, bilo mi je bilo drago što je ona imala vjeru i samopouzdanje da bude model na mom seminaru.

Komunikacija s klijentom je posebno bitna.  Mi frizeri svojim klijentima trebamo podići  samopouzdanje, te im dati do znanja da trebaju imati povjerenja u nas. Kod frizera je najbitnija njegova prva vizija. Ona prva slika koju imaš u glavi kada ugledaš klijenta, prije samog šišanja – nju trebaš i napraviti.

Da li svi mi, kao klijenti salona, previše očekujemo ako želimo personaliziranu frizuru? Misliš li da se frizeri i generalno beauty profesionalci kod nas, previše drže sigurnih ‘kalupa’?

To nije problem samo na našim prostorima, to je generalno problem svugdje. Sve je kalup, copy&paste, i najveći problem je upravo taj status quo. Imaš šalicu čokolade i šalicu vode, i ne želiš se zamijeniti jer misliš da je bolje to što imaš.

Definitvno, frizeri trebaju poraditi na tom psihološkom i komunikacijskom dijelu. U redu je imati sve te određene vještine i iskustvo, ali trebaju prije svega proširiti svoje vidike, gledati van kutije, a ne stajati u sigurnoj comfort zoni gdje nema energije.

Bit je u tome da uvijek radiš nešto novo, da uvijek imaš neki novi izazov.

Koliko često održavaš seminare i koliko si često u BiH?

Covid situacija mi nije dozvolila neke nastupe, a nažalost određeni nastupi u inozemstvu su mi propali, baš iz razloga što nismo mogli putovati. Ipak, uspio sam se nekako prebaciti u taj neki digitalni svijet, jer nisam htio stati, htio sam probati doći do ljudi na neki drugi način. Tako sam u digitalnom svijetu bio već duže vrijeme, te sam uspio napraviti i nekoliko seminara. 

Seminar koji sam uradio u Frizerlandu već je bio izvođen dva puta u virtualnom svijetu, putem Zooma i grupe na Facebooku i ovo je prvi put da ga radim live, on je u biti bio i osmišljen da se radi uživo.

Poenta je da sam našao načina da se ne zaustavim ni u čemu. Sada kad možemo putovati, i kada je došlo vrijeme da realiziram ranije dogovore, sve je krenulo s Bosnom i Hercegovinom. Ovo mi je već drugi nastup ove godine. Prvi je bio u Širokom Brijegu, a sada sam po prvi put bio u Vitezu. 

Spomenuo si  da te inspirira Istok, što konkretno?

Prije svega, mislim da ljudi trebaju tražiti inspiraciju kroz bilo kakva saznanja, da li je to nešto iz svijeta kulture, umjetnosti ili nešto treće, nije ni bitno. Mene inspiriraju ljudi koji uopće nisu frizeri. Najviše me inspirira Japan, ali i Seul (Južna Koreja). Japanci imaju tu iskonsku istočnu kulturu –  sviđa mi se nihova ulična moda, tetovaže, njihovi artisti, pa i njihova glazba. Istok mi je definitivno puno draži nego Zapad.

Volim taj neki minimalistički život, pojednostavljen, nekompliciran i organiziran – jer organizacija je sve u životu.

Što je ono na što si želio našim frizerima posebno ukazati na seminaru u Frizerlandu?

Mislim da se u Bosni generalno prevelika pažnja pridaje nebitnim stvarima,  a ustvari jednostavno treba biti drugačiji, pratiti neke drugačije trendove koji se već naziru u svijetu. Ne kažem na Zapadu – nego u svijetu. Ja sam, na primjer, više inspiriran istočnom kulturom, nego zapadnom. Mišljenja sam da bi se trebalo više otvoriti i fokusirati na stvari koje su puno bitnije. Također, kod edukacija nije stvar u tome da se samo dovedu edukatori – edukator treba proširiti vidike i općenito pogled na našu struku. To je ono što sam na seminaru u Frizerlandu nastojao i obrazložiti, i nadam se da sam kolege frizere u tom nekom smjeru i uspio potaknuti.

(Frizerland)

Općinski sud u Travniku potvrdio optužnicu: Dvojac optužen za namještanje prometne nezgode

Kantonalno tužiteljstvo KSB je 21.03.2022. godine podiglo optužnicu protiv BV i S.Č.  zbog počinjenog krivičnog djela ovjeravanje neistinitog sadržaja u pokušaju iz članka 375. stav 1. u vezi sa članom 28. (pokušaj) i 31. (saizvršilaštvo) Krivičnog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine. 

Optuženima se stavlja na teret da su u saizvršilaštvu pokušali dovesti u zabludu nadležni organ da sačini neistiniti zapisnik koji bi poslužio kao dokaz u pravnom prometu na način da su dana 20.07.2021. godine na magistralnom putu M-16, 4 Novi Travnik- Bugojno u mjestu Rastovci, općina Novi Travnik, svjesni da se prometna nezgoda nije ni desila, na način da su isplanirali mjesto, vrijeme i način prometne nezgode u kojoj su sudjelovali sa vozilom marke Range Rover i sa vozilom marke Ford Focus, reg oznaka, te o naprijed učinjenom obavijestili pripadnike PS Novi Travnik, radi vršenja uviđaja navodeći da se radi o prometnoj nezgodi u što su pripadnici PS Novi Travnik prilikom obavljanja uviđaja i pronađenih tragova na licu mjesta posumnjali da se desila prometna nezgoda, a što je provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno da se ne radi o prometnoj nezgodi nego o namjerno izazvanom slučaju. 

Optužnica je potvrđena od strane Općinskog suda u Travniku dana 28.03.2022. godine. 

Održan Prvi sastanak Radne grupe za izradu Platforme za smanjenje rizika od katastrofa KSB/SBK

Vlada Kantona Središnja Bosna je na svojoj sjednici održanoj 16.12.2021.godine donijela zaključak o proaktivnom sudjelovanju i provođenju aktivnosti u kampanji UN Ureda za smanjenje rizika od katastrofa(UNDRR)” Učinimo grad/regiju otpornim na katastrofe-MCR-2030”;preporučila svim općinama na području Kantona da se priključe ovoj kampanji te zadužila Kantonalnu upravu za civilnu zaštitu za provođenje daljih aktivnosti. Do sada su se općine Travnik, Kiseljak, Busovača i Vitez pridružile Kampanji.

MCR 2030 je jedinstvena inicijativa u kojoj već sudjeluje preko 630 članica lokalnih i regionalnih zajednica širom svijeta koje pokrivaju gotovo 440 milijuna stanovnika, a koja služi za poboljšanje lokalne otpornosti na katastrofe kroz promoviranje, razmjenu znanja i iskustava među sudionicima kampanje, uspostavljanje međusobne razmjene i iskustava kroz mrežu sudionika, pružanja tehničke pomoći, povezivanja više slojeva vlasti i izgradnju partnerstava. Na osnovu implementiranih aktivnosti i rezultata koji je kanton SBK/KSB postigao nakon pridruživanja Kampanji “Učinimo grad/regiju otpornim na katastrofe MCR-2030”,Vlada  kantona je na svojoj sjednici održanoj 24.03.2022.godine donijela rješenje o imenovanju radne grupe za izradu Platforme za smanjenje rizika od katastrofa, koja je multisektorska i ima za cilj da okupi sve relevantne dionike radi koordiniranja i implementacije aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa na području našeg Kantona.

Dana 05.04.2022.godine u zgradi Vlade Kantona SBK/KSB održan je prvi uvodni sastanak predstavnika kantonalnih institucija na temu izrade Platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Sastanku je, pored predstavnika relevantnih kantonalnih institucija prisustvovao i Dragan Ličanin, koordinator i projekt menadžer UN Ureda za smanjenje rizika od katastrofa. Ovom prigodom prisutnima se putem video linka obradio i predstavnik UNDRR-a iz Bruxellesa koji je pozdravio pristupanje Kantona kampanji “Učinimo grad/regiju otpornim na katastrofe”i iskazao punu podršku nastavku suradnje.

Vlada SBK

Svjetski dan Roma – 8. travnja

Svjetski dan Roma, 8. travnja, obilježava se u čast Prvog kongresa Roma, održanog 8. travnja 1971. godine u Londonu i koji se smatra jednim od najvažnijih datuma u povijesti Roma. Na tom kongresu sastali su se predstavnici Roma iz četrnaest zemalja svijeta.

Kao jedne od najvažnijih odluka bile su one o prihvaćanju romske zastave i službene himne. Zastava se u donjem dijelu sastoji od zelene boje koja simbolizira zemlju (travu), a u gornjem dijelu od plave boje koja simbolizira nebo.

Crveni kotač predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena himna Roma temelji se na staroj romskoj pjesmi “Đelem, Đelem” (idem, idem), a za konačnu verziju himne zaslužni su Žarko Jovanović i Jan Cibulka.

Prvi kongres Roma rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika – Romani chiba, kao i službenim prihvaćanjem naziva Rom, što na romskom jeziku znači čovjek. Naziv “Rom” izabran je kako bi se izbjegao naziv “Cigan” koji je poprimio negativno značenje.

Prvi Svjetski kongres Roma bio je potvrda da su Romi spremni zajednički i vlastitim snagama djelovati unutar političke sfere kako bi se borili za društvenu pravdu i jednakost za dobrobit romske zajednice. Unutar Kongresa formirana su četiri odbora – za socijalna i pravna pitanja, obrazovanje, kulturu te za davanje počasti žrtvama nacizma u Drugom svjetskom ratu. Slogan “Opre Roma” (“Naprijed Romi”) postao je politički kredo romskog pokreta, pokreta za društvenu pravdu i jednakost.

Političko pokretanje Roma, koje su za razliku od nekih prošlih teških vremena tada dopuštale povijesne okolnosti, označilo je početak radikalnog zaokreta u poziciji Roma naspram političke i društvene situacije: dugo vremena sudbina Roma bila je defi nirana izvan romske zajednice i sada se situacija promijenila.

Romi su zahtijevali da postanu prepoznati i poštovani od društva kao Romi, ponosno ističući svoju romsku pripadnost. Godina 1971. za Rome predstavlja ujedinjenje i želju za pozitivnom budućnošću uz interakciju s pripadnicima drugih naroda u zemljama u kojima žive, jer svi mi dijelimo temeljne civilizacijske vrijednosti unutar multikulturalnog okruženja koje je karakteristika i prošlosti, i sadašnjosti, i budućnosti.

Dosad je održano sedam Svjetskih kongresa Roma koji su bili fokusirani na četiricilja: standardizaciju romskog jezika, reparacije iz Drugog svjetskog rata, po boljšanja na području građanskih prava i obrazovanja, očuvanje romske kulture i međunarodno priznavanje Roma kao nacionalne manjine indijskog porijekla.

Ženeva (Švicarska) je bila domaćin drugog Svjetskog kongresa Roma 1978. na kojem je sudjelovalo 120 delegata iz 26 država. U Gottingenu (Njemačka) 1981. održan je treći Svjetski kongres Roma na kojem je podržan zahtjev Roma da budu priznati kao nacionalna manjina indijskog porijekla. Jedna od glavnih tema Kongresa bio je Samudaripen – genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Serock (Poljska) 1990. godine bio je domaćin četvrtog Svjetskog kongresa Roma gdje je 8. travnja službeno proglašen Svjetskim danom Roma. U Pragu (Češka), 2000. godine održan je peti Svjetski kongres Roma koji je pozvao organizaciju

Ujedinjenih naroda da Rome prizna kao narod. U Lancianu (Italija) je održan šesti Svjetski kongres Roma, 2004. Na Kongresu je osnovan novi odbor za pitanja žena, djece i obitelji. Zagreb (Hrvatska) bio je 2008. domaćin sedmog Svjetskog kongresa Roma uz sudjelovanje 300 delegata iz 28 zemalja. Sibiu (Rumunjska) bio je domaćin osmog Svjetskog kongresa Roma 2013. godine. Oko 600 predstavnika Roma bacanjem cvijeća u rijeku Cibin prisjetilo se Roma stradalih u Samudaripenu tijekom Drugog svjetskog rata. Također, želim naglasiti da pored Svjetskog dana Roma kojeg Romi diljem svijeta obilježavanju 8. travnja, Romi slave i Svjetski dan romskog jezika 5. studenog i Dan sjećanja na romske žrtve Holokausta / Samudaripen, 2. kolovoza.

Ovo naslijeđe postavlja pred nas Rome obvezu i odgovornost da nastavimo tim putem. Danas, politička participacija Roma je sve jača. Romi su birani za zastupnike u najvišim državnim institucijama, tijelima međunarodnih organizacija, a romske organizacije postaju sve snažnije i imaju sve bolju poziciju. Pa ipak, koliko god je učinjeno, postoji još mnogo toga što treba učiniti, posebice na području obrazovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite. Kako bismo to ostvarili moramo djelovati zajedno te uz međusobnu dobru suradnju moramo nastaviti dobru suradnju sa predstavnicima institucija i državne vlasti.

Poražavajuće brojke: Od čega najčešće obolijevaju i umiru građani BiH

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti svugdje u svijetu. Međutim, taj udio u Bosni i Hercegovini viši je od 50 posto (u nekim regijama i do 55 posto), dok je u svijetu postotak znatno manji – oko 29 posto. Potvrdio je to prof. dr. Elmir Jahić, jedan od najboljih bh. kardiologa, ističući kako ove brojke najbolje govore da se u našoj zemlji pod hitno nešto radikalno mora promijeniti kako bi se smrtnost smanjila. 

Na prvom i drugom mjestu – kardiovaskularne i maligne bolesti

– Radi se o grupi oboljenja (kardiovaskularne i bolesti srca i krvnih sudova), i to su najčešće dva oboljenja – infarkt srca i moždani udar. Ta dva oboljenja čine ukuno 90 posto svih smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti – navodi Jahić. Kaže “kako je zabrinjavajuća činjenica da BiH nema bilo kakav, a posebno efikasan, preventivni program u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti”. – Vrlo je važno znati da je to jedno od oboljenja koje se u značajnoj mjerni može prevenirati, a to nam ustvari najbolje pokazuju razvijena društva. To je prije svega, zdrav način života koji podrazumijeva pravilnu prehranu, dovoljno fizičke aktivnosti, reguliranje krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća, prestanak pušenja, redukcija gojaznosti. Ne samo europske, nego i zemlje u regiji, značajno su u mnogim segmentima otišle ispred BiH. Očito je da je za nas vrijeme stalo prije 15-ak godina jer mi uopće ne pratimo moderne svjetske trendove, što se odražava na ovolikoj smrtnosti koju imamo, pističe Jahić.  – Generalno mi nije jasno, kada vidimo da imamo jednu grupu oboljenja od koje više od 50 posto ljudi umire, da se gotovo ništa ne radi kako bismo se barem vratili na razinu od prije 10 ili 15 godina. Mislim da je krajnje vrijeme da se u ovom segmentu napravi radikalan rez, inače će građani BiH sve više obolijevati i umirati od kardiovaskularnih bolesti – naglašava Jahić.

Drugi uzrok smrtnosti u svijetu, odmah nakon kardiovaskularnih, jesu maligna oboljenja. Žene u BiH najčešće obolijevaju od karcinoma dojke, pluća i debelog crijeva. Kod muškaraca je, kaže prim. dr. Harun Drljević, načelnik Službe za bolesti dojke u KB Zenica, “mrtva utrka između raka pluća, prostate i debelog crijeva”. – Za karcinom pluća krivi su pušenje i aerozagađenje, a za rak debelog crijeva, sve ono što ulazi na probavni trakt, a nije ispitano, od konzervansa, kemikalija…, izaziva povećanu mogućnost nastanka bolesti. Kad je karcinom dojke u pitanju, tu nema prevencije.

Tu je najvažnije rano otkrivanje (dijagnostika) bolesti. Dakle, mi ne možemo nešto činiti ili ne činiti da rak dojke nastane ili ne nastane. Kada je u pitanju karcinom dojke, tu ne postoji primarna i sekundarna prevencija, ali ima tercijarna u smislu da se vodi zdrav način života (pravilna prehrana bez masnoća, dovoljno fizičke aktivnosti, izbjegavanje stresa…). Kod raka pluća i debelog crijeva tu su rizikofaktori koje treba izbjegavati, a to su pušenje i nezdrava prehrana – objašnjava Drljević. Upravo se iz tog razloga, kako kaže Drljević, “preventivna medicina, kada su u pitanju maligne bolesti, i okrenula razvijanju programa ranog otkrivanja bolesti”. – To su programi koji će kod žene koja se redovito pregleda otkriti mali tumor na dojci kada su mogućnosti liječenja i izlječenja odlični. Mi u KB Zenica, zahvaljujući Talijanima, pokrećemo program čiji je zadatak upravo rano otkrivanje raka. To je u domenu sektora javnog zdravlja. Dakle, ja liječim karcinome, a stanovništvo “liječi” sektor javnog zdravstva jer je to javni servis građana. Oni su ti koji se trebaju baviti programima ranog otkrivanja bolesti, cjepljenjem, bakterijološkom analizom vode… Želimo li sebi dobro, krajnje je vrijeme da se okrenemo onome čemu se cijeli svijet okrenuo, a to je preventivna medicina koja obuhvaća programe ranog otkrivanja bolesti, kada su mogućnosti liječenja i izlječenja veliki, a i financijski efekti ogromni – zaključuje Drljević.

Dijabetes je poprimio pandemijske razmjere

Dijabetes je posljednjih godina u BiH poprimio pandemijske razmjere, kaže prim. dr. Senada Husarić, specijalist interne medicine, dijabetolog. Prema podacima Internacionalne federacije za dijabetes (IDF), u našoj zemlji je u 2021. godini, 305.900 građana imalo je dijabetes, a predviđanja su da će ta brojka 2030. dostići 322.000. oboljelih. – U našoj zemlji u porastu je i tip1 i tip2 dijabetesa. Razlog zašto se u svijetu, pa i kod nas svake godine bilježi sve veći broj osoba sa šećernom bolešću, jest promjena životnog stila. Sve je više gojaznih koji se nezdravo hrane, a upravo je gojaznost jedan od rizikofaktora za dijabetes. Tome doprinosi i sjedilački način života jer ljudi se sve manje kreću. Dijabetes tip2 ranije je bio vezan obično za stariju životnu dob, no starosna granica se pomjera, pa sve češće mlađi obolijevaju. Djeca su ranije većinom obolijevala od dijabetesa tip1.

Međutim, mi iz godine u godinu bilježimo sve više pretile djece u adolescentnoj dobi koja obolijevaju od tip2 dijabetesa i imaju iste karakteristike kao odrasli oboljeli – naglašava Husarić. Prema podacima IDF-a za prošlu godinu, 537 milijuna ljudi u svijetu, u dobi od 20 do 79 godina života, živjelo je s dijabetesom, a 6,7 milijuna ih je umrlo. To, prema riječima Husarić, znači da je jedna od deset osoba imala dijabetes. – Predviđanja su da će do 2030. taj broj porasti na 643 milijuna oboljelih. Četiri od pet tih osoba koje imaju dijabetes žive u zemljama s niskim primanjima, što znači da se ne mogu ni adekvatno liječiti. To automatski povećava komplikacije dijabetesa, što često dovodi do smrtnosti. Osobe s dijabetesom većinom umiru od kardiovaskularnih bolesti. Oni s dijabetesom tip2 su u dva do četiri posto većem riziku za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ako to gledamo statistički, 52 do 80 posto pacijenata sa tip2 dijabetesom umire od kardiovaskularnih bolesti, 10 do 20 posto od bolesti bubrega i 15 posto od cerebrovaksularnih bolesti. Troškovi liječenja su enormni, pa je prošle godine, primjerice, u SAD-u 966 milijuna dolara potrošeno u tu svrhu – kazala je Husarić. Usred sve većeg broja bolesti poput srčanih, raka, astme, na ovogodišnji 7. travnja – Svjetski dan zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pažnju je usmjerila na hitne radnje potrebne za održavanje zdravlja ljudi i planete te poticanje pokreta za stvaranje društva usmjerenog na dobrobit.

WHO procjenjuje da je više od 13 milijuna smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine posljedica ekoloških uzroka koji se mogu izbjeći. To uključuje klimatsku krizu koja je najveća prijetnja zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava. Kako navodi WHO, više od 90 posto ljudi udiše nezdravi zrak koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Komarci šire bolesti dalje i brže nego ikada prije. Ekstremni vremenski događaji, degradacija zemljišta i nestašica vode raseljavaju ljude i utječu na njihovo zdravlje. Zagađenje i plastika nalaze se na dnu naših najdubljih oceana, najviših planina i ušli su u lanac prehrane čovjeka. Sustavi koji proizvode visokoprerađenu, nezdravu hranu i piće pokreću val pretilosti, povećavajući rak i srčane bolesti, a istovremeno stvaraju trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova.

Robert Soldić poručio Loganu Paulu: ‘Ja ću ti prirediti dobrodošlicu u MMA’

Poznati YouTuber Logan Paul nedavno je debitirao na WrestleManiji, pa ponovno iskazao želju okušati se u slobodnoj borbi.

Stariji brat nešto poznatijeg Jakea Paula imao je dosad dva boksačka meča, a posljednji je bio protiv legendarnog svjetskog prvaka Floyda Mayweathera Jr.-a, koji je završio bez pobjednika.

 Ne znam što više želim, primati udarce u glavu ili hrvati i dobro se zabavljati. No vjerujem da bih bio dobar i u MMA-u. Želim pobijediti u nekom borilačkom sportu – kaže Logan Paul i nastavlja:

– Prijatelji su mi uoči nastupa na WrestleManiji poželjeli sreću, a ja sam im odgovorio neka samo uživaju u predstavi. A kada sam se priprema za boksačke mečeve, onda sam dobivao poruke kako me vole. Sada im mogu poručiti kako je velika razlika između boksa i profesionalnog hrvanja.

YouTuber već ima potencijalnog protivnika bude li odlučio nastupiti u slobodnoj borbi.

– Rado bih se borio protiv Paddyja Pimbletta. Za Paddy the Baddyja govore da bi mogao biti novi Conor McGregor. Nevjerojatno je zabavan, trenutačno je u usponu, mlad je i mnogo govori – istaknuo je Logan Paul i dodao:

Njemu nije problem dobiti nekoliko kilograma. On se napuhne izvan trening kampa, to još nisam vidio. Paddy može doći u srednju kategoriju, a ja mogu izgubiti koji kilogram. Nas dvojica bi mogli imati okršaj u MMA-u.

Najbolji hrvatski MMA borac Roberto Soldić je na Loganovu poruku u kojoj proziva Paddyja, putem Instagram storyja napisao:‘Lol, Paddy je premalen za tebe. Izaberi mene, a ja ću ti prirediti dobrodošlicu u MMA’, poručio je Roberto Soldić koji po aktualnom ugovoru ima još jednu borbu u KSW-u, a želja mu je otići u UFC.

(croring)

Medvjed protrčao kiseljačkim naseljem Brnjaci

Nadzorne kamere snimile su medvjeda koji je protrčao kroz naselje Brnjaci na području Kiseljaka. Riječ je o naseljenom području sa velikim brojem kućanstava.

A na videu se vidi i automobil koji je išao iza medvjeda koji je bio u trku. Nije bilo prijavljenih šteta na kućanstvima, pa se pretpostavlja da je medvjed zalutao tražeći hranu.

OŠ Vitezu uključila se u eko projekt ZEOS

Zeos projekt je projekt putem kojeg se prikuplja elektronski otpad.Dana 30.3.2022. godine u prostorijama OŠ Vitez održana je prezentacija o elektronskom otpadu i njegovu utjecaju na čovjeka i okoliš.

Ovo je prvi put da se radi na odvajanju takvog otpada i čast nam je što je baš naša škola, Osnovna Škola Vitez , nositelj ovog projekta.

Prezentaciju su održale, učenice i članice ekološke sekcije, Ema Matković i Lara Jurčević.

Prezentaciji su nazočile ekologinja Tanja Pejović, nastavnica biologije i kemije Danijela Jurić i nastavnica biologije i geografije Helena Tubanović kao i učenici devetih razreda.

Pozivamo sve sugrađane da sudjeluju u prikupljanju elektronskog otpada.

Na ovaj način pomažemo očuvanju zdravlja i okoliša- poručili su iz OŠ Vitez.

#zeosekosistem ZEOS eko-sistem