Senada Vurm

Iskra gradi megapogon u BiH, zaposlit će oko 500 radnika

Slovenska proizvodna grupacija Iskra, vlasnik za sad dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, s očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na razini oko 280 milijuna eura, nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023.

Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekt izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m2 – u BiH. Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenika. To znači da će u fazi širenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30%, odnosno sa sadašnjih 1700 na uskoro oko 2200 ljudi. Može se reći i da Iskra ovime jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Europsku uniju, piše Poslovni.hr. 

”Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi”, kazao je za Poslovni dnevnik ugledni slovenski poduzetnik Dušan Šešok, u vlasništvu čije obitelji u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagrebačke Elke uspješno posluje i Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku. Aktualnim investicijama u obnovljive izvore energije Iskrino brodogradilište se kontinuirano unaprjeđuje do ciljanog prvog energetski neovisnog brodogradilišta u RH. Proširenje operativne obale Usto, pripremaju se investicije u iznosu od 15 milijuna eura u dvije nove hale u Šibeniku i proširenje operativne obale. Kapaciteti šibenskog brodogradilišta popunjeni su, kaže Šešok, do kraja godine, isto tako i kapaciteti Iskre te Elke, i to nakon što su ulaganjima u proteklom razdoblju nakon preuzimanja u zagrebačkoj tvornici došli na 2000 tona mjesečno.

Očekuje se da će do kraja 2023. u Elki biti udvostručeni kapaciteti u odnosu na početno stanje u vrijeme preuzimanja. U narednom razdoblju Elku čeka i preseljenje sa sadašnje lokacije u Zagrebu, ali svakako blizu postojeće kako bi radnici mogli nastaviti raditi. Paralelno se prema Šešoku odvijaju i aktivnosti s ciljem proširenja poslovnih operacija u Hrvatskoj, a zahvaljujući tome Elki se otvara prostor da po bruto prometu dosegne razinu Iskre, i to naročito jer se procjenjuje da će nakon hrvatskog ulaska u eurozonu ovdje krenuti nova razvojna perspektiva za poduzetnike kojima se poslovanje pojednostavljuje, ali i pojeftinjuje, među ostalim po osnovi anuliranja valutnog rizika i izdataka za naknade radi konverzije koja je bila neizbježna u okolnostima bivše valute.

”Kako su još u tijeku pregovori oko preuzimanja ne jedne nego nekoliko hrvatskih tvrtki, a u te smo razgovore krenuli sukcesivno kako su se prilike otvarale tijekom 2022., pojedinosti u vezi toga ne mogu iznositi dok se cijeli proces ne okonča”, pojašnjava Šešok koji se, pak, što temeljem svog iskustva na funkcijama bivšeg ministra gospodarstva i financija u dvjema slovenskim vladama, što zbog iskustva slovenskog ulaska u područje eura, osvrnuo na problematiku rasta cijena u prvim danima uvođenja eura kao službene valute u RH.

Tako se pokazuje da i Šešok zastupa stajalište blisko brojnim hrvatskim analitičarima, jer smatra da se tržištu treba prepustiti regulacija cijena, umjesto državnog intervencionizma. Za maloprodajne cijene hrane tvrdi da je miješanje Vlade kao regulatora nepotrebno te smatra da može donijeti više štete nego koristi, jer u konačnici to može dovesti do pojave nestašice pojedinih roba. Što se tiče novog projekta, Šešok iznosi da je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasništvu u gradu Laktaši, poznatom i kao termalnom lječilištu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i početak rada. U Laktašima će slovenski proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 milijuna eura proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očito s predviđenim ciljem optimizacije u uvjetima nižih troškova poslovanja.

Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i zašto se fokus Iskre sad seli na Istok. Tamo će na poslovanje utjecati faktori kao što je niža cijena električne energije (80 eura po MWH), zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreznom sustavu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.

Porezi, inflacija, rat ”U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10%, a u Sloveniji – 19%. Ali, aktualne tendencije u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg povećanja poreznog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad. Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU. Vode se rasprave i o podizanju minimalne plaće za 100 eura. Držim da se plaće trebaju regulirati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na tržištu. Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plaće, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i inače najveći problem u poslovanju europskih poduzetnika, pa čak i veći od cijene energije”, kaže Šešok.

Iako se u svjetskom BDP-u smanjuje udjel EU gospodarstva, a EU je glavno tržište Iskrinih kompanija, Šešok prognozira da će u 2022. i 2023. doći do stabilizacije i usklađivanja gospodarstva EU s globalnim kretanjima. Ističe da će uz procvat elektro biznisa i zelenih tehnologija europski proizvođači industrijskih roba širokog spektra na osnovu rasta potražnje imati osiguranu punu zaposlenost. Iznosi i da je optimist po pitanju kraja rata u Ukrajini u čemu će veliku ulogu, kako smatra imati Kina, te poručuje: “Nadam se da ovaj rat završiti do sredine godine, ali se bojim inflacijske spirale i pretjeranog zaduživanja središnjih država te eksponencijalnog rasta plaća u javnom sektoru.”

Općine i gradovi u BiH nude zemljište, oslobađaju od pristojbi, vrše povrat novca…

Općine i gradovi u BiH, koristeći dostupne zakonske i ustavne nadležnosti, pokazuju kako planski izrađenim mjerama poticaja mogu privući veći broj investitora na svoj prostor, a primjeri na terenu, od sjevera do juga zemlje, dokaz su kako lokalna samouprava, uz jasno izraženu volju za potporom proizvodnim djelatnostima, može mijenjati nabolje ukupnu ekonomsku situaciju, piše Večerji list BiH.

Tako je nedavno Gradsko vijeće Tuzle usvojilo odluku o privremenom oslobađanju od plaćanja administrativne pristojbe za izdavanje odobrenja za registraciju svih vrsta samostalnih djelatnosti na području Grada Tuzle za 2023. godinu. Gradska uprava, čiji je ovo bio prijedlog, smatra ovaj potez oblikom potpore pokretanju samostalne djelatnosti, a privatni poduzetnici da imaju prostora za pojednostavljivanje procedura prilikom registracije. Slične primjere možemo naći i u drugim lokalnim zajednicama u BiH koje, često koristeći dokazani model poslovnih zona, privlače ozbiljne investitore koji imaju namjeru zapošljavati, bilo otvaranjem novih pogona, bilo proširenjem postojećih.

Povoljne cijene Mato Zovko, načelnik općine Žepče, za Večernji list ističe kako u poslovnoj zoni Polja prodaju zemljište namijenjeno za proizvodnju po iznimno povoljnim cijenama, dok će se uskoro u poslovnoj zoni Radovlje također prodavati zemljište po povoljnim cijenama, kako za proizvodnju tako i za uslužne djelatnosti. Inače, Zovko ističe i kako su u poslovnoj zoni Polje oslobodili poduzetnike 75 posto rente za proizvodne pogone, dok u ostalim zonama oslobađanje od rente ovisi o broju zaposlenih. Primjerice, onaj tko ima više od 200 zaposlenih oslobođen je 75 posto, subjekti koji zapošljavaju od 100 do 200 radnika 60 posto, tvrtke koje imaju od 50 do 100 zaposlenih 50 posto, one s od 30 do 50 zaposlenih 40 posto te se subjekti koji imaju do 30 zaposlenih oslobađaju rente u iznosu od 30 posto.

U svakoj zoni postoji urbanistički projekt ili regulacijski plan, a pritom je investitorima dostupna sva potrebna infrastruktura, počevši od električne energije, preko vode, kanalizacije, pročistača pa do prometnica. Iznimno poticajne mjere imaju i u općinama Hercegovine, a jedan od primjera su i Grude u kojima je administracija usmjerena na olakšanje pokretanja biznisa svima koji imaju namjeru realizirati poslovnu ideju na prostoru ove općine, odnosno u poslovnoj zoni. Načelnik Ljubo Grizelj u razgovoru za naš list ističe kako je u kontekstu zemljišta početna cijena 6 maraka, s tim da je poticaj od 2 marke za onoga tko u tri godine dođe do uporabne dozvole.

Inače, riječ je o iznimno privlačnoj lokaciji, a sama zona infrastrukturno je opremljena potrebnom količnim električne energije, cestovnom infrastrukturom, javnom rasvjetom, kao i svim potrebnim komunikacijskim kanalima, poput brzog interneta. Poslovne zone U Tomislavgradu postoji sličan model. Načelnik Ivan Buntić nedavno nam je potvrdio kako Općina ima odluku slijedom koje prilikom izgradnje bilo kakvog proizvodnog pogona onom investitoru koji kupi zemljište i dođe do uporabne dozvole vraća iznos do 1 marke po četvornom metru.

Model poslovnih zona pokazuje se kao uspješan i u ostalim dijelovima Hercegovine, a dokaz tomu je činjenica da za poslovnu zonu Hodovo na prostoru Grada Stoca vlada velika zainteresiranost investitora, a navedeno upućuje na zaključak da Stolac postaje investicijsko središte. Naravno, potencijali će dodatno doći do izražaja i u kontekstu prometnog uvezivanja, a osim već otvorene prometnice do Neuma, u budućnosti će mnogo značiti i pozicioniranje Stoca na jadransko-jonskom koridoru. U Širokom Brijegu poslovne zone Trn i Knešpolje također su svijetli primjer produktivnog odnosa gradske administracije prema investitorima, a i ova lokalna samouprava dodatno će profitirati nakon izgradnje brze prometnice koja će ići do granice s Republikom Hrvatskom.

Prognoza za naredne dane: Evo kad se može očekivati snijeg

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno i vjetrovito vrijeme s kišom u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. U ostatku zemlje padaline poslije podne ili tijekom noći. Na planinama se očekuje prelazak kiše u susnježicu i snijeg. Intenzivnije oborine na jugu i jugozapadu zemlje, gdje je moguća i grmljavina. Vjetar umjeren do jak, povremeno s olujnim udarima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 5 do 11, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu do 14, a dnevna od 11 do 17 stupnjeva.

U utorak će biti oblačno vrijeme s kišom, a u višim područjima i na planinama sa snijegom. Susnježica ili snijeg su mogući i ponegdje u nizinama središnje i istočne Bosne. Poslije podne prestanak padalina u Hercegovini i Krajini. Vjetar umjeren do pojačan sjeverni i sjeverozapadni. U zapadnim područjima Bosne se očekuju olujni udari vjetra. Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu do 10, a dnevna od 2 do 8, na jugu zemlje do 12 stupnjeva.

  U srijedu bi trebalo biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tijekom dana. U jutarnjim satima slab snijeg je moguć na istoku i jugoistoku Bosne. Tijekom noći novo naoblačenje. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 12 stupnjeva.

Za četvrtak se prognozira pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a u višim područjima i na planinama sa snijegom. Susnježica ili snijeg su mogući i u nizinama središnje i istočne Bosne. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 5, a dnevna od 0 do 6, na jugu do 9 stupnjeva.

Državljanin BiH drogiran vozio kroz Njemačku

Njemačka policija sinoć je oko ponoći zaustavila i legitimirala državljanina Bosne i Hercegovine, nakon čega je utvrđeno da se ne ponaša “tipično”.

Pripadnici njemačke policije su za vrijeme rutinske kontrole testirali mladića na opojna sredstva na autocesti kod Nürnberga. Rezultati brzog testa su pokazali kako je on pozitivan na THC.

Vozač je upućen na dalje testiranje krvi, a vozilo mu je privremeno oduzeto, kako bi ga spriječili da nastavi put, prenosi Klix. Kako prenose njemački mediji, on je na mjestu događaja kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 500 eura. Osim toga oduzeta mu je i vozačka dozvola nakon čega je isključen iz prometa..

Kave se, unatoč krizi, ne odričemo

Unatoč krizi i inflaciji, građani Bosne i Hercegovine ne odriču se svog omiljenog napitka – kave. To potvrđuje podatak da je u prvih 11 mjeseci 2022. godine uvezeno 18.000 tona tog napitka, piše Večernji list. Kako je rečeno iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, kava je plaćena 130,9 milijuna maraka. Riječ je o uvozu pržene ili nepržene kave, s kofeinom ili bez kofeina, ljuske i opne kave.

Teška 2022. godina

Da je 2022. godina bila financijski teška za građane, vidi se i prema podacima UNO-a. U razdoblju uvoza prošle godine kava je bila značajno jeftinija. Tako su u 2021. u BiH uvezene 22 tisuće tona kave koja je plaćena 97 milijuna maraka. U prvih 11 mjeseci 2022. godine uvezeno je 18 tisuća tona kave koja je plaćena 33,7 milijuna više. Riječ je o cijenama koje su prijavljene prilikom uvoza u BiH, što znači da je ove godine vrijednost kave na samom uvozu bila značajno viša u odnosu na prošlu godinu. Najviše kave uvezeno je iz Brazila (gotovo 9.452.769 kg), koja je plaćena 70 milijuna KM. Zatim smo najviše uvozili iz Indije, Italije, Vijetnama, Slovenije, Ugande…

Pola kilograma kave na akciji sada stoji oko 8 KM. Ista ta kava, također na akciji, stajala je 6,50 KM, tvrdi Večernji list. BiH je zemlja u kojoj je kava omiljeni napitak, pa ovi podaci, unatoč sve većoj krizi, i ne začuđuju. Europljani su jedni od najvećih potrošača kave na svijetu, a BiH je pri vrhu liste. 7,3 kg kave po stanovniku Naime, prema podacima sa stranice landgeist.com, u BiH se po glavi stanovnika godišnje potroše 7,3 kg kave te smo, uz Crnu Goru, u kojoj se potroši 7,6 kg, rekorderi u regiji. Ispijanje ovog napitka svakodnevna je i neizostavna navika bez koje je nemoguće zamisliti druženje, razgovor ili odmor. Građani BiH jedinstveni su u svojoj strasti prema toplom crnom napitku za koji tvrde da ima dušu i koji je postao te opstao kao dio ovdašnje kulture življenja.

Kavu na ovim prostorima već dugo nazivaju “izgovorom za razgovor”, što joj daje karakter društvenog fenomena. Dok ritual ispijanja kave kod nekih podrazumijeva druženje, drugi više vole samoću. Ono što je, ipak, zajedničko svima jest uživanje u napitku čiji konzumenti tvrde da – ima dušu. Visoke cijene sirove kave na svjetskom tržištu odrazile su se i na potrošače u BiH, koji, osim većih cijena kave u trgovinama, kavu skuplje plaćaju i u ugostiteljskim objektima. Ipak, ovog užitka teško se i rijetko odriču. Kad se kod nas kaže: “Idemo na kavu”, to ne mora značiti da se ide na kavu. Zato je kava poseban čin.

Može to biti i kava, ali izraz “na kavu” ušao je u društvo, u kulturu, piše Večernjak. Pandemija, zatvaranje ugostiteljskih objekata i zabrana okupljanja u 2020. znatno su utjecali na potrošnju ovog napitka u BiH. Prema podacima UNO-a, u BiH je 2020. uvezeno 77,6 milijuna KM pržene ili sirove kave, što je za 10 milijuna KM manje u odnosu na 2019. BiH je 2020. uvezla 21,08 milijuna kilograma kave, što je, prema podacima ugostiteljskih udruga, bilo dovoljno za više od 2,5 milijardi šalica tog napitka.

Pandemija je uvelike utjecala na potrošnju jednog od najpopularnijih pića među stanovništvom. Ugostiteljski objekti bili su zatvoreni veći dio te godine, što je značajno smanjilo potrošnju kave. BiH je 2020. smanjila uvoz ovog napitka za čak 800 tona.

Građani BiH bankama dužni 11 milijuna KM

Građani BiH su, zaključno sa studenim prošle godine, bankama dužni 10,95 milijardi KM, podaci su Centralne banke BiH.

Najveći dio, od oko 70 posto, odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite.

Više od pola milijuna građana koristi dozvoljeno prekoračenje na svojim računima i zaduženje po ovom osnovu su veća od 310 milijuna KM. Na računima građana u BiH nalazi se više od 14 milijardi KM.

Skijaška sezona propala?

Na planinama se nadaju snijegu, jer je sezona, bar za sada propala. Prvi čovjek Turističke organizacije Kantona Sarajevo nije izgubio nadu, vjeruje da će pahulje uskoro, traži produženje raspusta, ali i daje savjet roditeljima, prestanite pušiti i piti, pa ćete imati za skijanje vaše djece. Predsjednik Turističke organizacije Kenan Magoda se kasnije i izvinjavao zbog, kako kaže, izjave kojom je možda nekoga povrijedio.

Umjesto na snijegu, freze za ravnanje staza u blatu. Žičare zaustavljene, a na stazama tragovi pokušaja osnježavanja.

Na Bjelašnici skijaša nema, tek po neki razočarani posjetilac.

Snijega nema, ali direktor Turističke organizacije Kantona Sarajevo ima nekoliko prijedloga, da se raspust prilagodi vremenskim prilikama, ali i savjet za roditelje.

“Da li sada da uradimo nešto u izmjenama zimskog raspusta da sada djeca i roditelji koji mogu priusštiti odlazak na olimpijske planine da napravimo neki raspored koji može odgovarati vremenskim prilikama. Ja bih samo apelirao roditeljima, većina njih su pušači i konzumiraju alkohol. Nek jedna mjesec ostave to investiraju 300 KM djeci za skijanje”, kazao je Magoda.

Kakvo je sada stanje, i da se obroka odreknu, djeca ne bi imala gdje skijati.

Poslodavci: Povećanje plata do 400 KM ako se usvoji inicijativa u Parlamentu BiH

U skladu sa najavama objavljenim posljednjih dana prošle godine, Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine uputilo je, preko ovlaštenih predlagača zakona, inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH. Kako je ranije najavljeno, konačan cilj izmjena i dopuna ovih zakona jeste povećanje svih plaća zaposlenih u realnom sektoru koje bi iznosilo od 100 do 400 KM. Prema predloženim izmjenama i dopunama dva zakona, na ove povećane neto plaće privredna društva i obrtnici plaćali bi samo umanjene doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, što bi omogućilo da ukupno povećanje plaće ide direktno radnicima.

Izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH usaglašene su sa Savezom samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, odnosno, sa sindikatima iz realnog sektora.

Podsjećamo da je kroz sedam potpisanih kolektivnih ugovora sa sindikatima iz realnog sektora, minimalna plaća povećana na iznos od 630 do 775 KM, u zavisnosti od djelatnosti, što je značajno povećanje u odnosu na iznos minimalne plaće koju je utvrdila Vlada FBiH. Predlažući izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH, UPFBiH i sindikati iz realnog sektora žele osigurati značajnije povećanje ne samo minimalne, nego i svih drugih plaća zaposlenih u realnom sektoru u FBiH.

UPFBiH zatražilo je od nadležnih  tijela Parlamenta FBiH da predložene izmjene i dopune razmatraju po hitnoj proceduri. Također, pozivaju zastupnike i delegate u Parlamentu FBiH da podrže prijedloge UPFBiH i Saveza samostalnih sindikata BiH, jer će njihovo usvajanje doprinijeti povećanju svih plaća u realnom sektoru, poboljšanju životnog standarda građana, uticati na smanjenje odlaska radne snage iz BiH, pri čemu neće biti ugrožen priliv sredstava u budžetske i vanbudžetske fondove FBiH.

Najposjećenija regionalna predstava “Kakva ti je žena takav ti je život” ponovo u Zenici

Hit komedija Dragana Marinkovića Mace “Kakva ti je žena, takav ti je život” već nekoliko godina oduševljava publiku, a do suza je nasmijala već preko 100.000 posjetilaca širom regiona.

Zenička publika će ponovo imati priliku uživati u izvedbi ove predstave koja donosi odgovore na vječna pitanja o odnosu između muškarca i žene, a koje Dragan Marinković Maca donosi na originalan i samo njemu svojstven način.

Ova predstava će vas natjerati da razmislite dobro o sebi i svijetu koji vas okružuje.

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica predstava će biti izvedena u ponedjeljak, 6. februara, sa početkom u 19:00 sati.

Ulaznice već danas možete kupiti na biletarnici Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i preko sistema kupirkartu.ba.