Senada Vurm

Svećenici iz BiH osvojili brončanu medalju na Europskom prvenstvu u malom nogometu

U rumunjskom gradu Temišvaru večeras su odigrane utakmice završnice 15. Europskog prvenstva svećenika u malom nogometu, a reprezentacija svećenika BiH osvojila je treće mjesto i brončanu medalju. Prije odigranih utakmica sudionici EURA, njih oko 260 iz 16 različitih zemalja, najprije su sudjelovali na pontifikalnoj misi u župi Srca Isusova koju je predvodio nadbiskup i metropolit Bukurešta mons. Aurel Perca, priopćeno je iz Vrhbosanske nadbiskupije.

Nakon toga natjecatelji su se zaputili u sportsku dvoranu Constantin Jude gdje su odigrane utakmice polufinala u kojima su se sastale reprezentacije Portugala i Slovačke te Poljske i Bosne i Hercegovine. Portugal je svladao Slovačku rezultatom 4:0, a Poljska je pobijedila BiH s 1:0. Uslijedile su utakmice za plasman od pete do 16. pozicije da bi prije utakmice za treće mjesto i finala prijateljski susret odigrali svećenici Pravoslavne Rumunjske Crkve protiv katoličkih svećenika veterana iz različitih zemalja. Igrač turnira je svećenik bh. reprezentacije don Josip Papak.

U borbi za brončano odličje bh. svećenici imali su više uspjeha te su svladali kolege iz Slovačke rezultatom 4:0. U finalu je reprezentacija svećenika Poljske pobijedila Portugal s 3:2 i tako obranila zlatnu medalju iz Praga s posljednjeg prvenstva održanog prije pandemije koronavirusa.

Nakon svečanosti, zatvoreno je 15. Europsko prvenstvo u malom nogometu te su podijeljene nagrade najuspješnijim ekipama i pojedincima. Za reprezentaciju svećenika iz BiH igrali su: fra Nikola Pejčin (župni vikar – Livno), don Dražen Kustura (župnik – Novo Sarajevo; glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije), fra Ivica Tomas (župnik – Banbrdo), fra Nikica Tomas (HKM Krefeld), don Vladimir Pranjić (ekonom Vrhbosanske nadbiskupije), fra Mario Jelić (župnik – Ljubunčić), fra Jure Perić (župnik – Livno), fra Ivan Tučić (župnik – Bihać), don Stjepan Didak (župnik – Jelaške), fra Ivan Stanić (župni vikar – Tolisa), fra Jure Šekerija (župni vikar – Bugojno), don Josip Papak (ekonom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa), don Ljubo Zadrić (profesor na KBF-u Sarajevo), fra Ivan Hrkać (župni vikar – Međugorje), fra Josip Tomas (župnik i gvardijan – Kreševo). Mato Neretljak je bio izbornik, Ivica Vincetić pomoćni trener, a Saša Tirić fizioterapeut.

Održana 19. sjednica Općinskog vijeća Vitez

U dvorani Općinskog vijeća Vitez danas (16.2.2022.) je održana 19. sjednica Općinskog vijeća na kojoj su vijećnice i vijećnici razmatrali dvadeset i dvije predložene točke dnevnoga reda. Sjednica je počela minutom šutnje kao izraz sućuti zbog velikih ljudskih žrtava uslijed potresa koji su pogodili Republiku Tursku i Siriju.

Prije rada prema predloženim točkama dnevnoga reda usvojen je Zapisnik o radu 18. sjednice Općinskoga vijeća održane 29.12.2022. godine, davani su odgovori te postavljana nova vijećnička pitanja.

Usvojen Program rada OV i Općinskog načelnika za 2023. godinu

Na današnjoj sjednici usvojeni su značajni programski dokumenti i to Program rada Općinskog vijeća Vitez za 2023. godinu, Program rada Općinskog načelnika i službi za upravu za 2023. godinu te programi rada vatrogasnih društava za 2023. godinu u općini Vitez, Program rada JU Gradske knjižnice „Vitez“ za 2023. godinu, Program rada OO Crveni križ „Vitez“ za 2023. godinu, i Program rada PD „Vlašić“ d.o.o. Vitez za 2023. godinu.

Imenovana upravna vijeća javnih ustanova, dana suglasnost za imenovanje nadzornih odbora

Također, na ovoj sjednici donesena su rješenja o razrješenju i imenovanju članova upravnih vijeća javnih ustanova kojima je osnivač Općinsko vijeće Vitez, a radi se o JU „Dječji vrtić Vitez“, JU Centar za socijalni rad, JU „Internacionalna ljekarna/ apoteka Vitez“, JU „Dom zdravlja Vitez“ i JU „Radio Vitez“. Vijećnici su donijeli odluke o davanju suglasnosti na odluke skupština društva o razrješenju i imenovanju nadzornih odbora javnih poduzeća PD „Vlašić“, JKP „Vitkom“ i JSP „Vitez stan“.Uz ove točke na današnjoj sjednici nazočni su primili k znanju Informaciju o realizaciji Plana otklanjanja nepravilnosti utvrđenih Izvješćem o financijskog reviziji općine Vitez za 2021. godinu, a dali su i suglasnost za izgradnju društvenog doma u Mjesnoj zajednici Rijeka.

Prvih šest tačaka današnje sjednice odnosilo se na razmatranje programa rada. Tijekom rasprave općinski vijećnici su iznijeli određena zapažanja koja se tiču infrastrukture, kulture, sporta, a prvenstveno smo ukazali na održavanje javne rasvjete na čemu bi u narednom periodu trebali preduzeti određene mjere kako bi održavanje javne rasvjete bilo u željenim okvirima. Danas su vijećnici posebno izrazili sve pohvale na rad vatrogasnih društava i njihovu spremnost da odgovore na prirodne i druge nesreće koje se dese u Vitezu i van naše općine“, kazao je, između ostalog u izjavi za medije nakon sjednice predsjednik Općinskog vijeća Hidajet Sivro.

Kompletnu izjavu možete poslušati OVDJE:

Preminuo Željko Grahovac: Otišao je književnik, esejist, pjesnik, kritičar, profesor…

Stručne radove (eseje, studije, osvrte i književne prikaze) i pjesničke tekstove objavljivao je u dvadesetak književnih časopisa u BiH i okruženju. Dobitnik je niza nagrada

Književnik, esejist, pjesnik i kritičar Željko Grahovac preminuo je jučer. Rođen je 1955. godine u Zenici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Pjesnik, profesor filozofskih i socioloških disciplina, diplomirao je na katedri za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1979. godine.

Prve eseje i prikaze objavio je u časopisu “Dijalog” (1980/1981). Prvu knjigu poezije pod naslovom “Sveto rastrojstvo” objavio je 1986. godine u IK,,Veselin Masleša” u Sarajevu. Od 1988. bio je član Udruženja književnika BiH, a od 1998. član Društva pisaca u BiH. Časopis Društva pisaca,,Život” uređivao je u razdoblju od 2003. do 2007. godine. U razdoblju od 2009. do 2011. bio je glavni urednik časopisa,,Bosanska vila”.

Stručne radove (eseje, studije, osvrte i književne prikaze) i pjesničke tekstove objavljivao je u dvadesetak književnih časopisa u BiH i okruženju. Dobitnik je niza nagrada.

Pjesnik, književni kritičar i esejist, aktivno se bavio književnošću pune četiri decenije.

Prije dvije godine prepjevao je klasični Vergilijev ep „Eneida“, prvi u regiji, nastavak Homerove „Ilijade“, deset hiljada stihova i dvanaest pjevanja Grahovac je upjevao na temelju stotinu godina starog prevoda Tomislava Maretića, praveći jezičku prilagodbu savremenom čitaocu.

Objavio zbirke poezije, monografske knjiživnokritičke studije, knjige eseja i kritika, panoramu najnovije bh. poezije, antologije sa studijama, tekstove poezije, eseja, kritičkih osvrta i studija objavio je u dvadesetak književnih časopisa u BiH i u okruženju. Prevođen na slovenski, makedonski i njemački.

Danas i narednih dana očekuje nas obilje sunca

Stabilno vrijeme, uz natprosječne temperature zraka, povoljno će djelovati na većinu populacije

Danas u našoj zemlji pretežno sunčano vrijeme.

Veći dio prijepodneva po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla ili niska oblačnost. Najviša dnevna kretat će se od 7 do 13, odnosno do 15 stupnjeva na jugu BiH.

Stabilno vrijeme, uz natprosječne temperature zraka, povoljno će djelovati na većinu populacije.

Jutra i večeri u našoj zemlji prohladni, stoga je u ovim periodima preporučljivo biti oprezniji i posvetiti nešto više pažnje toplijem odijevanju. Tegobe kod osjetljivih osoba dodatno će se umanjiti.

U kotlinskim predjelima u velikim gradskim centrima naše zemlje, mora se voditi računa o zdravlju zbog povećanog zagađenja zraka, a slično vrijeme zadržat će se do nedjelje.

Za kraj vikenda prognozira se nešto više oblaka u drugom dijelu dana i oborine u večernjim satima.

Potrošači na meti prevaranata u BiH, kupe jedno, stigne im drugo

U FBiH ne postoji zakonska obveza da se formiraju povjerenstva na taj način, ali mi ohrabrujemo potrošače u FBiH da nam se jave ako imaju bilo kakav problem kako bismo ga zajedno riješili – kaže nam Petoš

– Dobar dan, jesam li dobio Udrugu za zaštitu potrošača? – Da, izvolite – čuje se s druge strane slušalice. – Trebao bih vašu pomoć. – Recite, slušam vas.

Razne prijevare

– Prije nekoliko dana sam preko jedne stranice na društvenim mrežama naručio kožnu jaknu, a stigla mi je bijela, pernata… Možete li mi pomoći? Tako izgleda jedan od brojnih poziva bh. građana Udruzi za zaštitu potrošača. Da se gotovo svakodnevno netko od građana žali na robe i usluge, potvrdio nam je Zoran Petoš, djelatnik Udruge za zaštitu potrošača “DON”, piše Večernji list BiH.

– Vodimo preciznu bazu svih potrošača koji nam se obrate, a u prošloj godini obratila su nam se 2223. Najviše se žale na usluge kao što su elektrodistribucija, toplane, vodovod, komunalna poduzeća, pružanje usluga, zatim kupnja ili prodaja kad je u pitanju tehnička roba, odjeća i obuća te reklamacija tih proizvoda. Dakle, te vrste žalbi su najčešće – kaže Zoran Petoš u razgovoru za Večernji list objašnjavajući kako rješavaju neke od problema. – U RS-u postoje povjerenstva za rješavanje reklamacija potrošača, što je zakonska obveza i obveza je da član Udruge za zaštitu potrošača bude u tom povjerenstvu, što dobro funkcionira. Nažalost, u FBiH ne postoji zakonska obveza da se formiraju povjerenstva na taj način, ali mi ohrabrujemo potrošače u FBiH da nam se jave ako imaju bilo kakav problem kako bismo ga zajedno riješili – kaže nam Petoš, prepričavajući neke od poziva.

– Imali smo veliki broj poziva iz FBiH vezano uz prodaju masažera. U tim slučajevima trgovci su pozivali umirovljenike da dođu na određene prezentacije proizvoda na kojima su spaljivali konvencionalne lijekove i u negativnom kontekstu govorili o suvremenoj medicini pa im na kraju proizvode koje prezentiraju nudili kao rješenje svih problema. Umirovljenicima su govorili kako su dobili određenu nagradu od 1000 eura i da samo još trebaju uplatiti nešto više od 2000 KM kako bi dobili taj proizvod, čija je tržišna vrijednost mnogo ispod toga. Zanimljivo je i kako su uspijevali određene ljude nagovoriti da taj proizvod kupe na 24 rate ili čak i više te da to za njih ništa ne predstavlja na mjesečnoj razini, a onda, kada bi ga ljudi kupili i uvidjeli da im taj “čarobni” proizvod ne pomaže, nisu znali što s tim. Tada bi kontaktirali nas – priča Petoš, ističući što bi potrošači trebali znati.

– Ono što je važno naglasiti u ovakvoj kupnji jest da to zakon prepoznaje kao kupnju izvan poslovnih prostorija i potrošači u roku od 15 dana imaju pravo prekinuti ugovor i vratiti proizvod bez ikakvih problema, samo moraju sami financirati povrat robe – kazao je. Prema njegovim riječima, sve je više stranica i na društvenim mrežama koje se bave trgovinom, a svjesno obmanjuju javnost.

Zakoni i trgovina

– Kod nas je prostor za manipulaciju ogroman, stvorena je “siva zona”, a Zakon o zaštiti potrošača, i državni i entitetski, prepoznaju tu prodaju po ugovoru na daljinu i isto pravilo vrijedi za vraćanje proizvoda prodavaču u roku od 15 dana uz obrazloženje jer se smatra da kupac nije mogao proizvod vidjeti uživo. Ali na društvenim mrežama imate stranice na kojima se prodaju, primjerice, haljine te je na fotografijama jedan proizvod, a stigne vam nešto sasvim drugo. Imali smo slučaj da je gospođa naručila klompe, a dobila je poderane papuče. Potreban je poseban zakon o internetskoj trgovini koji bi uredio ovaj prostor. Ohrabrujemo potrošače da online kupuju samo u ovlaštenim trgovinama, onima u kojima je naznačena adresa na kojoj je tvrtka registrirana i telefonski broj te da izbjegavaju one u kojima na stranicama nema podataka. Imali smo slučaj nedavno da su od građana tražili osobne podatke, što je opasno te pozivamo potrošače da to ne čine. Ne smijete dati ni matični ni broj osobne iskaznice onima koji vam nude određene proizvode, nagrade ili poklon-bonove – zaključio je Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “DON”.

Naredno povećanje mirovina 15. travnja, evo za koliko se može očekivati

Povećanje mirovina u Federaciji uslijedit će 15. travnja, a radi se o redovitom usklađivanju mirovina, kako propisuje Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Prema riječima Mustafe Trakića, predsjednika Saveza udruženja umirovljenika FBiH, u travnju bi se mirovine mogle povećati za 4,6 posto, piše Faktor.

– Predviđanja su da bi mirovine u Federaciji mogle biti povećane 15. travnja za 4,6 posto. Vidjet ćemo. S tim povećanjem minimalna mirovina bi bila nekih 517 KM. Za nas je travanj još daleko. Treba napomenuti kako bi se ta razlika od 4,6 posto na mirovinu isplatila retroaktivno od siječnja – kaže Trakić.

Za najniže mirovine uvećanje bi bilo za 22 KM.

– Mi kada bismo mirovine povećali za 100 posto, to bi donekle ublažilo ovaj rast cijena na tržištu i omogućilo da umirovljenici nekako žive. Po meni mogu sada živjeti samo oni čije su mirovine 1.000 KM i iznad toga. Takvih je 20 posto od 436.000 umirovljenika. Oni mogu reći da su u pravom smislu umirovljenici i da mogu živjeti od svoje mirovine.

Sve ostalo je patnja i jaz. Nekada je tržnica u Zenici bila puna kada su mirovine. A sada je to pustoš. Oni su čuli da se mirovine povećavaju 11,1 posto, a cijene su otišle maltene 100 posto – govori Trakić.

Najniža mirovina u Federaciji BiH sada iznosi 495,12 KM, zajamčena je 590,90 KM, dok je najviša 2.415,86 KM.

Na mjesečnoj razini za isplatu mirovina potrebno je oko 250 milijuna KM.

Ovo su europske zemlje koje su u najvećem riziku od velikih zemljotresa: Je li BiH u ‘crvenoj zoni’?

Istraživači iz projekta SHARE finansiranog od strane Europske unije prikazali su na mapi koje države su najpogodnije za zemljotres. Kako mapa pokazuje to su upravo Grčka, Italija, Bugarska, Rumunija, Turska i države Balkana.

“Europa ima dugu povijest razarajućih zemljotresa. Svi se sjećamo potresa u Izimitu (Turska) 1999. godine, kao i u Lakuili (Italija) 2009. godine”, rekao je profesor Domenico Giardini, koordinator SHARE projekta.

U Izmitu, jak zemljotres jačine 5,9 stepeni Richterove skale odnio je preko 300 života i potpuno razorio grad.

Kako bi stvorili mapu, istraživači su kombinovali podatke o preko 30.000 zemljotresa širom Europe. Uvjet je bio da su magnitude tih zemljotresa veće ili bar jednake 3,5 stepeni Richterove skale, da su se zemljotresi desili od 1000. godine na ovamo, kao i da su prouzrokovali ogromnu štetu.

Kako bi sakupili podatke koristili su one dostupne na AHEAD interaktivnoj mapi zemljotresa u Europi.

Onda su uporedili podatke sa više od 1.100 aktivnih rasjeda u Europi koji zajedno imaju dužinu od 64.000 kilometara.

Europska seizmiološka hazardna mapa prikazuje očekivano kretanje zemlje il pak mogućnost od 10 posto da se ono premaši u 50 godina. Plava indicira da u pitanju regija sa niskim hazardom, žuta i narandžasta da su u pitanju regije sa srednjim nivoom hazarda, dok crvena pokazuje visoku prisutnost hazarda u određenim regijama.

Sve informacije su prikazane na mapi koja pokazuje debelu ljubičastu zonu a koja se odnosi na južnoistočni dio Europe gdje su zemljotresi češći i gdje uzrokuju više štete za društvo. Ove regije imaju 10 posto veću šansu da u narednih 50 godina osjete potres.

“Ovakva mapa značit će graditeljima različitih zgrada u infrastruktura, pogotovo katedrala, nebodera i mostova”, rekao je dr Arthur Pinto, glavni u Europskoj laboratoriji za strukturalne procijene.

Međutim, mapa pokazuje i epicente zemljotresa blizu Brisela, Lisabona, Budimpešte i Pirineja.

Epicentri kod Brisela, Lisabona i Budimpešte istaknuti su zbog zemljotresa koji su se desili, dok epicentar koji vidimo oko zapadnih Pirineja je zbog same geološke pozicije planina, navedeno je u projektu.

“Seizmički hazard nije samo izračunavanje vjerovatnoće da će se neki događaj desiti negdje u Europi u određenom vremenskom periodu”, rekao je prof. Giardini.

“U našem projektu, seizmički rizik se odnosi na vjerovatnoću oštećenja i gubitaka koje seizmički događaji mogu izazvati u društvu”, rekao je on.

“Umjereni zemljotres u gusto naseljenom dijelu Europe, ili u oblasti u kojoj se nalaze krhke infrastrukture, poput plinovoda, može donijeti mnogo štete”, rekao je.

Ovo je detaljnije ispitao projektu SINER-G koji finansira EU, a koji je razvio softverski alat za analizu ranjivosti i razradu društvenih i ekonomskih uticaja zemljotresa u određenim urbanim oblastima, kao što je luka Solun u Grčkoj, do kraja 2013.

Ovo je važno i za geologe, seizmologe i inženjere koji su dio projekta STREST jer je omogućio zajednički način procijene rizika za kritične infrastrukture i identifikaciju zgrada i infrastruktura koje, ukoliko bi bile oštećene tokom zemljotresa, imale bi najveći uticaj na društvo.

Preko 300 poslodavaca u KSB ove godine planira povećati plaće radnicima

Služba za zapošljavanje KSB objavila je izvješće o istraživanju tržišta rada na prostoru kantona za 2022./2023. godinu.

U istraživanju je sudjelovalo preko 500 poslodavaca a najviše njih iz Viteza i Travnika.

Većina anketiranih je navela da su imali rast obima poslovanja a stagnaciju je navelo oko 30 posto poslodavaca. Dalje, oko 50 % poslodavaca u kantonu je navelo da su tijekom protekle godine imali problem u zapošljavanju I pronalaženju potrebnih radnika.

Poslodavci su u 2022. godini imali najviše poteškoća pri zapošljavanju i pronalaženju šivača i krojača (15,9%), zatim stolara 150 ili 10,4%, radnika za jednostavne poslove (7,8%),kuhara (8,1%) te obućarskih radnika (7,6%).

Na pitanje o plati odgovorilo je 515 poslodavaca ili 98,3% ispitanika. Od toga je 333 poslodavaca (63,5%) izjavilo da planira povećati plate svojim radnicima u 2023. godini. Manje od trećine ispitanih poslodavaca ne očekuje povećanje plaća

Najveći broj poslodavaca (52,9%) iznio je procjenu povećanja plata od 10%, uglavnom za rukovodeće radnike.
Potrebu za zapošljavanjem u 2023. godini iskazalo je preko 300 poslodavaca, odnosno 58,2% od ukupnog broja ispitanika. Prema iskazanim potrebama anketiranih poslodavaca, prodavači – trgovci će u 2023. godini, biti najtraženiji radnici u Kantonu Središnja Bosna.

Udruženje ugostitelja i hotelijera podržali inicijativu da konobarski bakšiš bude uračunat na fiskalnom računu

Udruženje ugostitelja i hotelijera u Republici Srpskoj “HoReCa” podržava inicijativu Hrvatske i Srbije da kroz zakonsko rješenje konobarski bakšiš bude uračunat na fiskalnom računu. Zalažu se da određen procenat bakšiša bude neoporezovan.

– Želimo samo da se definiše zakonska mogućnost ostavljanja bakšiša konobaru prilikom kartičnog plaćanja. Bakšiš se trenutno nalazi u sivoj zoni za poslodavce – kažu u Udruženju ugostitelja “HoReCa”.

Smatraju da do 10 odsto bakšiša ne treba biti oporezovano.

– Ako neki gost ostavi preko kartice, konobar to namiri preko gotovog novca i na kraju smjene poravna. Ako bismo čitav pazar imali preko kartičnog plaćanja i gosti ostavljali bakšiš na kartici dolazimo do problema kako će konobar da naplati taj bakšiš – navodi Goran Kurtinović iz Udruženja  ugostitelja i hotelijera RS “HoReCa”.

U Udruženju ugostitelja RS kažu da nije samo bakšiš u sivoj zoni, već i plate konobara. Predsjednik ovog Udruženja ocjenjuje da bakšiš treba ostati stvar individualne volje gosta. Ukoliko je zadovoljan uslugom, obično počasti konobara sa 10 do 20 odsto od iznosa računa. Podržava, kaže, samo ako se na bakšiš ne plaća PDV i ako je određeni iznos neoporezovan.

– To apsolutno znači da ukoliko konabar dobije bakšiš od 10 maraka, država će mu uzeti 1,7 maraka. Suština je da država treba da podstiče bavljenje ugostiteljstvom, a ne zavlačenje ruke u plitki džep ugostitelja – ističe Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja Republike Srpske.

Konobari vjeruju da narednih nekoliko godina ta inicijativa neće zaživjeti na ovim prostorima. Za njih je prihvatljiv američki model.

– Da li da neki obavezan bakšiš bude uračunat u cijenu, pa postoji mogućnost ostavljanja gdje će se na računu napisati cifra koja se želi platiti i da se to dalje kroz kasu provlači – kaže Nikola Morača, konobar.

Neki od građana smatraju da nije dobro da bakšiš uđe u fiskalni račun. Smatraju da će u tom slučaju konobari biti na gubitku. 

Poslodavci u Republici Srpskoj sačekat će zakonska rješenja u Hrvatskoj i Srbiji i iskustva u primjeni, nakon čega će predložiti set mjera za uvođenje bakšiša u legalne tokove.

Ni jedna odluka u SBŽ-u ne može se donijeti bez Hrvata, upućeni smo na dogovor s Bošnjacima

Hrvatski i bošnjački predstavnici u vlasti Srednjobosanske županije upućeni su jedni na druge te se oko svih odluka mora postići dogovor, što je pak jedan od ključnih razloga političke stabilnosti navedene županije – ocjena je koju je u intervjuu za Večernji list iznio Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanske županije i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik. Podsjetivši kako HDZ i SDA čine vlast u ovoj županiji, Domić je potvrdio kako postoje razgovori o temi ustroja nove Vlade te kako je najizvjesniji scenarij da će te dvije stranke ponovno zajedno obnašati vlast u SBŽ-u.

Večernji list: HDZ BiH – HNS ponovio je dobre rezultate s prethodnih izbora kada je riječ o Saboru Srednjobosanske županije. U kojoj je fazi provedba izbornih rezultata u kontekstu nove izvršne vlasti? Postoje li kontakti s drugim političkim strankama?

– Kada je riječ o pregovorima oko formiranja vlasti, oni su redoviti. Podsjećam kako smo i do sada bili u koaliciji sa SDA, a osim onih tekućih stvari za uspješno funkcioniranje Vlade i Sabora, naravno da je tema i formiranje nove Vlade. U kontekstu Sabora Srednjobosanske županije završili smo izbor izaslanika za federalni Dom naroda, a tu su i sva radna tijela.

Imamo partnerski odnos sa SDA. Naravno da razgovaramo o formiranju nove Vlade, a mogu reći da u tom kontekstu SDA malo više inzistira na nekom čekanju da se provedu rezultati na višim razinama. Ono što može biti karakteristika Srednjobosanske županije je očekivanje da će pozicije ostati iste kada je riječ o resorima koje imamo u Vladi. Najizvjesnije je, ali ne mora značiti da će biti tako, da će to biti Vlada dviju stranaka – HDZ-a BiH i SDA.

Večernji list: Kakav je odnos u trenutačnoj Vladi kada govorimo o broju ministarstava?

– Naša županijska Vlada ima osam ministarstava i poziciju predsjednika Vlade, odnosno premijera. Kandidate za tri ministarstva i poziciju predsjednika Vlade predlagali su iz SDA, četiri ministarstva iz HDZ-a, dok je za peto, srpsko mjesto u Vladi HDZ predlagao kandidata, a na taj prijedlog suglasnost je davao SDA. Dakle, trenutačno je takva situacija u Vladi, a najvjerojatnije je da će biti slična i u novoj Vladi.

Večernji list: Koliko je, iz vizure zaštite političkih prava Hrvata u središnjoj Bosni, važno imati kontrolni mehanizam koji će omogućavati jednak stupanj utjecaja na donošenje svih odluka važnih za funkcioniranje županije?

– Iznimno bitno. HDZ BiH zapravo ima većinu u županijskoj Vladi. Procedura je da predsjednik Vlade predlaže dnevni red, odnosno sve točke za koje ocijeni da su za sjednicu. S druge strane, ništa ne može proći bez ruku HDZ-a. A to zapravo upućuje na potrebu stalnog dogovaranja i usuglašavanja, što daje dozu stabilnosti. Jednostavno, mi smo upućeni na to da konstantno razgovaramo. To je odlika ovoga prostora i zbog toga nije bilo većih problema jer se svaka točka mora suglasiti.

Za Hrvate je ovo bitno jer se, kada je riječ o Vladi i njezinu djelokrugu rada, ništa ne može donijeti bez hrvatskih predstavnika. Hrvati su nezaobilazni.

Večernji list: U konačnici – Hrvati i Bošnjaci upućeni su na dogovor?

– Tako je. Upućeni su na dogovor i zato ova županija funkcionira prilično stabilno.

Večernji list: Možemo li napraviti presjek situacije u prethodnom razdoblju kada govorimo o županijskoj izvršnoj vlasti? Kakva je vaša ocjena rada Vlade u protekle četiri godine?

– Možemo biti zadovoljni urađenim u proteklom razdoblju. Unatoč svim izazovima koji su postojali, počevši od pandemije i svega što je nosila, mi smo izašli još stabilniji. Podsjetit ću kako je, primjerice, proračun u vrijeme ustroja ove Vlade početkom 2019. godine bio nešto više od 200 milijuna maraka. A, evo, sada u 2023. godini proračun iznosi više od 300 milijuna maraka. Dogodio se rast prihoda, a cijelo ovo vrijeme, osim uspješnog nošenja s krizom, ulagali smo u infrastrukturu, počeli nove projekte, uložili u zdravstveni i obrazovni sektor, cestovne veze, a rasle su i plaće proračunskih korisnika. Od nekih važnih projekata svakako treba podsjetiti i kako se konačno počela graditi i brza cesta. Imamo stvari za koje možemo utvrditi jasne pomake. Očekujemo nastavak rada sličnim tempom i u idućem razdoblju.

U političkom smislu, ponovit ću, Hrvati su partneri u vlasti i bez njih se ne mogu donositi odluke.

Večernji list: Kakvi su rezultati u kontekstu projekata iz područja vašega resora te u kojoj je mjeri važno nastaviti s provedbom projekata u cilju poboljšanja stanja u obrazovnom sektoru?

– Stvaramo preduvjete da u određenim sredinama završimo neke projekte koji su od iznimnog značaja. Evo, kao primjer ću navesti da smo kupili zemljište, uradili glavni projekt i krećemo s gradnjom škole u Fojnici, zajedno s vrtićem i sportskom dvoranom. Vrijednost projekta je oko pet milijuna maraka. U fokusu će svakako biti srednja škola u Novom Travniku, odnosno njezin dovršetak. Kupili smo prostor i za srednju glazbenu školu u Novom Travniku, a kada je u pitanju sportska dvorana u Jajcu, ona je pred završetkom.

U kontekstu poboljšanja ukupnog stanja u području obrazovanja želim podsjetiti kako smo i prva županija koja je osigurala besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola, a od ranije je tu i besplatan prijevoz za sve koji putuju dalje od dva kilometra. Istodobno, predškolskim ustanovama dali smo blizu milijun maraka, a krenuli smo u projekt boravka djece u vrtićima određenih kategorija roditelja, a cilj nam je da obuhvat djece koja su u vrtićima bude veći.