Senada Vurm

Danas se obilježava Veliki petak: Znate li kakvi su običaji na današnji dan?

Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs.

Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka –čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest. 

Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. 

Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.

Novi patent za budućnost? Uređaj koji blokira sve elektroničke uređaje u blizini vozača – i mobitel!

Tvrtka iz SAD-a prijavila je patent za uređaj koji može automatski blokirati upotrebu bilo koje opreme koju vozači koriste tijekom vožnje. U međuvremenu, ostali putnici mogu nastaviti koristiti mobilni telefon. Svake godine veliki broj ljudi pogine u prometu zbog korištenja mobilnog telefona. Nova tehnologija koju je razvila američka tehnološka tvrtka Qualcomm mogla bi jednom zauvijek riješiti ovaj problem. Tvrtka je prijavila detaljni patent za uređaj koji blokira sve signale koji idu do i od elektroničke opreme u blizini vozača automobila tijekom vožnje.

Mjerenjem kuta zračenja mobilnog telefona sustav točno zna koje područje u automobilu treba zaštititi, prenosi Autoevolution. To bi omogućilo suvozaču i osobama na stražnjem sjedalu da nastave nesmetano slati poruke, igrati igrice i surfati internetom. Uređaj prepoznaje gdje se elektronički uređaji nalaze u automobilu u odnosu na vozačevo sjedalo.

Sustav može pratiti položaj uređaja u stvarnom vremenu. Kada se približe vozačevom sjedalu, određene funkcije se automatski isključuju. Ako netko od putnika u vozilu želi predati uređaj vozaču, on se također automatski prebacuje na neku vrstu zrakoplovnog načina rada. Sustav se može proširiti dodatnim opcijama upravljanja, uključujući dopuštanje određenih funkcija, kao što je pozivanje broja za hitne slučajeve, ili dopuštanje prijenosa kritičnih zdravstvenih upozorenja s pametnog sata, kao što je mjerenje otkucaja srca. Za sada još nije poznato kada bi se uređaj mogao pojaviti na tržištu.

MUP KSB: Realizirana operativna akcija kodnog naziva “DIL”, pronađena veća količina droge u Busovači

Policijski službenici Sektora kriminalističke policije MUP-a, Jedinice za specijalističku podršku, tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Travnik i PS Busovača su u saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom uspješno realizovali operativnu akciju kodnog naziva „DIL“.

Naime, dana 05.04.2023.godine navedeni policijski službenici su na osnovu naredbe Općinskog suda Travnik izvršili pretres kuće, okućnice i ugostiteljskog objekta koji se nalaze u ulici Nikola Šubić Zrinjski, općina Busovača, a koje koristi B.K. rođen 1973.godine. U toku pretresa pronađeno je više paketića sa sadržajem bijele materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, digitalna vaga za precizno mjerenje kao i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje opojnih droga.

U nastavku aktivnosti, u istoj ulici izvršen je pretres kuće, okućnice i pratećih objekata koje koristi V.K. rođen 1968.godine. Prilikom pretresa pronađena je određena količina zeljaste materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga. 

 U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom pronađene materije i predmeti su oduzeti, dok su  osumnjičeni B.K, V.K. i R.K. lišeni slobode i protiv njih se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje u vezi sa krivičnim djelima „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ i „Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“ .

(MUP KSB)

Zenica: 20 godina zatvora zbog tjeranja djece na prosjačenje

Kantonalni sud u Zenici osudio je Mirsada Crnovića, Hasibu Šuvalić i Refika Dedića na ukupno 20 godina zatvora zbog krivičnog djela trgovine ljudima.

Ovom presudom Crnović je osuđen na kaznu zatvora od deset godina, a Šuvalić i Dedić na po pet godina zatvora, objavljeno je na internetskim stranicama Kantonalnog tužiteljstva Zeničko-dobojskog kantona. Crnović je optužen da je od kolovoza 2020. godine do svibnja 2021. godine s ciljem činjenja krivičnih djela organizirao i rukovodio grupom ljudi u kojoj je sa Šuvalić i Dedićem činio krivično djelo trgovine ljudima u svrhu iskorištavanja prisilnim prosjačenjem djece.

Blagdanska košarica nikad skuplja, za hranu se uzimaju pozajmice

Svemu raste cijena, i to baš pred Uskrs kada se očekuje najveća potrošnja. Poskupljuju meso i jaja, a među prvima na udaru je svinjetina, koje se tijekom blagdana pojede u velikim količinama, što znači da ćemo ove godine za blagdansku trpezu izdvajati znatno više novca u odnosu na prijašnje godine, piše Večernji list BiH

Skuplje meso

Iz Udruge uzgajivača svinja RS-a nedavno su poručili kako bi se kilogram žive vage mogao kretati i do 10 maraka, ali već je sada jasno da bi mu cijena vrlo lako mogla biti i viša. – Do poskupljenja žive vage prasadi tijekom predblagdanskog posta došlo je jer su tovljači počeli masovno kupovati praščiće. Kupuju sve što mogu kako bi se osigurali za poslije. Zato i jest došlo do poskupljenja, koje će biti još veće pred kraj posta, odnosno pred blagdane i 1. svibnja – kazao je za Srpskainfo predsjednik ove udruge Mišo Maljčić.

I na bijeljinskoj stočnoj tržnici kilogram žive vage skočio je s 8 na 8,50 – 9 KM, a prije točno mjesec dana za kilogram se izdvajalo od 6,50 do 7 maraka. Odnosno, samo u navedenom vremenu kilogram prasadi žive vage skuplji je za gotovo trećinu. Osim mesa, rasla je i cijena jaja pa se kutija od 10 domaćih jaja kreće od 4,50 do 5 KM, dok školjka od 30 organski uzgojenih jaja košta i do 15 KM. Da se poskupljenja i bez blagdana jako teško podnose, potvrdila nam je i Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruge građana “Oaza”.

– Cijene nitko ne kontrolira i nitko ne stavlja zabranu da može biti slobodno formiranje cijena i nitko ne stavlja maržu do koje se može ići, to je problem. A da ne govorimo o činjenici da se dobavljači uvijek “vade” time da je gorivo na svjetskom tržištu poskupjelo pa da onda moraju i oni poskupiti svoje proizvode. Međutim, prema nekim podacima, cijena barela nafte na svjetskom tržištu je padala, a kod nas je cijena goriva snižena za 10 feninga, pa vidite koja je tu razlika. Što se tiče nadolazećih blagdana, svatko će slaviti onako kako može, onako kako mora. Nažalost, sami smo svjedoci da svaki dan sve poskupljuje. Od osnovnih životnih namirnica poput jaja, ulja, šećera, brašna, mlijeka…, tako da je platežna moć bh. potrošača jako slaba, a naše navike i obilježavanje svih blagdana dovode nas u situaciju da moramo uzeti pozajmice ili kratkoročne kredite kako bi se ispoštovali običaji – objašnjava Ilijić u razgovoru. Zanimalo nas je i koliko će rasti cijene blagdanske košarice.

– Ako uzmemo u obzir da je minimalna košarica prije bila 150 KM, ona će sada minimalno rasti za 100 KM i dosegnut će nekadašnju prosječnu, koja je stajala oko 250 – 300 KM. I bez blagdana potrošačka košarica je znatno poskupjela. Kada odete kupiti osnovne stvari za kuću, bez kemikalija, većih količina mesa… za jednodnevnu ili dvodnevnu upotrebu, treba vam 100 KM. Inflacija na godišnjoj razini je 12,9 posto, pa ne mogu više ni plaće sustići taj silni rast svih ostalih cijena.

Vidimo i podatak SSS BiH za potrošačku košaricu, koja je gotovo 3000 KM, a ako uzmemo u obzir prosječnu plaću, koja je oko 1200 KM, vidimo da tri člana jedne obitelji moraju biti zaposlena i zarađivati prosječnu plaću kako bi normalno živjeli, jer jedna plaća im samo treba da pokriju troškove za hranu. A kada vidimo da ima ljudi koji zarađuju minimalac, njima plaća nije dovoljna ni za najosnovnije životne namirnice ni običnim mjesecima, a da ne govorimo o blagdanima. O tome nitko ne vodi računa i bez obzira na stalne primjedbe i apele da se stopiraju cijene. Kako su se u koroni mogle stopirati cijene tako mogu i sada. Međutim, nitko nema sluha jer krajnji cilj je da se dobije što veća zarada, a kako je običnom čovjeku, nikoga nije briga. Sve će to narod pozlatiti – zaključuje u razgovoru za Večernji list Nedeljka Ilijić, predsjednica Udruge građana “Oaza”.

Okupljanje obitelji

Kako pokazuju i činjenice, blagdanska košarica nikada nije bila skuplja, ali ona sigurno neće utjecati na samu proslavu, okupljanje obitelji, draž i ljepotu koju Uskrs ima.

Članovi Moto kluba Vitezovi zahvalili načelniku na dosadašnjoj potpori

Danas je općinski načelnik Boris Marjanović održao sastanak s članovima Moto kluba Vitezovi, koje je predvodio predsjednik Bojan Pranjković.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji Općine i ove udruge, a tim povodom predsjednik MK Vitezovi istaknuo je zadovoljstvo dosadašnjim razumijevanjem za rad koje imaju u Općini Vitez te je uručio zahvalnicu načelniku Marjanoviću.Marjanović je zaključio kako će Općina Vitez i dalje u okviru mogućnosti podržavati rad ovog vrijednog kolektiva te se zahvalio na priznanju koje mu je uručeno.

Vijeće ministara BiH usvojilo politiku plaća i naknada

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, donijelo je Odluku o usvajanju Politike plaća i naknada u institucijama BiH za razdoblje 2023. – 2026. godine, u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama, a uz korekciju na sjednici.

Na sjednici, utvrđeno je da je načelo realnosti i fiskalne odgovornosti jedno od temeljnih načela na kojem će biti bazirano vođenje politike plaća i naknada u institucijama BiH u četverogodišnjem razdoblju.

To podrazumijeva uvažavanje realnog stanja i očekivanih kretanja ekonomskih pokazatelja i performansi BiH kao osnove za utvrđivanje visine plaća i naknada.

Također, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju članova Koordinacijskog tijela Bosne i Hercegovine za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore.

Na ovaj način umjesto ranije ministrice prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS Srebrenke Golić u Koordinacijsko tijelo imenovan je novi ministar Bojan Vipotnik.

Istovremeno je u Koordinacijsko tijelo imenovana Selma Užičanin u ime Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je uključeno u rad Koordinacijskog tijela.

U sastav Koordinacijskog tijela ranije su imenovani ministri nadležni za oblast okoliša i direktor iz resora radijacijske i nuklearne sigurnosti.

Na prijedlog Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Vijeće ministara BiH usvojilo je Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama (FNC) i Treći dvogodišnji izvještaj o emisijama plinova s efektom staklenika (TBUR) u Bosni i Hercegovini prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime – UNFCCC, uz sugestije usvojene na sjednici. Izvješća su izrađena u sklopu ispunjavanja obveza Bosne i Hercegovine prema osnovama Konvencije, kao i globalnih obveza u međunarodnim mehanizmima suradnje na smanjenju emisija plinova koji izazivaju efekt staklenika.

Ovi izvještaji sadrže pregled ažuriranih aktivnosti i informacija o postizanju odgovarajućeg napretka u kontekstu suzbijanja posljedica klimatskih promjena, a sastavni dio je analiza osjetljivosti i mogućnosti prilagodbe klimatskim promjenama po sektorima, uz definiranje pravaca djelovanja s ciljem njihove prilagodbe.

Također, izvještajima su obuhvaćene mjere ublažavanja i unapređenja domaćeg sustava mjerenja promjena klime, izvještavanja i verifikacije te informacije o promjeni modela javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, edukaciji i sustavnom istraživanju, kao i praćenju i prijenosu tehnologija u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dužno je dostaviti ova izvješća kontakt-instituciji za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) za BiH, u svrhu dostavljanja Tajništvu UNFCCC konvencije.

Gripa puni ambulante, tisuće oboljelih, najviše djece

U ovoj sezoni gripe prijavljeno je ukupno 21.677 slučajeva bolesti sličnih gripi, najviše u skupinama od 5 do 14 i od 0 do 4 godine

Obična prehlada, gripa i COVID-19 najčešće su virusne bolesti koje trenutačno “napadaju” bh. stanovništvo. Kada je riječ o gripi, iz Zavoda za javno zdravstvo Feni su kazali kako se u BiH trenutačno bilježi srednja aktivnost bolesti sličnih gripi (ILI), uz kontinuirano smanjenje aktivnosti u odnosu na prethodni tjedan. U ovoj sezoni gripe prijavljeno je ukupno 21.677 slučajeva bolesti sličnih gripi, najviše u skupini od 5 do 14 i od 0 do 4 godine.

Najčešći simptomi

Kako su naglasili, u FBiH je do sada testirano ukupno 268 uzoraka na virus gripe, od kojih je 55 potvrđeno, i to 35 uzoraka bilo je pozitivno na tip A, podtip A(H1N1)09 13, podtip A(H3N2) 8 i bez podtipizacije bilo je 14 potvrđenih uzoraka. Na virus gripe tipa B bilo je pozitivno 20 uzoraka, i to 16 na podtip B (linija Victoria) i četiri nepoznatog podtipa.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH napominju da je cijepljenje protiv sezonske gripe jedini pravi vid zaštite te se posebno preporučuje osobama koje imaju povećan rizik od komplikacija ove bolesti.

– Cijepljenje se preporučuje osobama starijim od 65 godina, štićenicima i djelatnicima domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), osobama s kroničnim oboljenjima (uključujući i djecu), posebno oboljenjima srca i pluća, a posebno djeci s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama. U slučaju da se osoba za koju je cijepljenje preporučljivo zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti, umjesto nje se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njezine bliske okoline (kućni kontakti, osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.) – ističu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH navodeći da je protiv gripe u ovoj sezoni cijepljeno oko dva posto stanovništva starijeg od 18 godina. – Odziv na cijepljenje protiv gripe bio je zadovoljavajući – ističu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Povišena temperatura muči i najmlađe u BiH. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije povećan je priljev najmlađih pacijenata. – Povećan je broj djece s povišenom temperaturom koja traje po nekoliko dana.

Roditelji se obično žale kako ne mogu sniziti temperaturu. To se smatra virozom, osim ako se dijagnostikom ne potvrdi suprotno. Ono što je bitno jest pravilno snižavati temperaturu – kazala je ranije Avazu pedijatrica Adisa Balićevac-Cerić. Naglasila je da većina djece koja dođu u Hitnu pomoć ima povišenu temperaturu, ali i gnojnu anginu. Dodala je da djeci treba davati antipiretike prema tjelesnoj težini i pravilno ih dozirati. I prim. dr. Ljilja Džolan Vukoja, pedijatrica u Domu zdravlja Mostar i voditeljica Službe za zdravstvenu zaštitu djece od 0 do 6 godina, kazala nam je kako su za ovo doba godine karakteristične respiratorne i virusne infekcije popraćene najčešće febrilnim stanjima, a najčešći simptomi su curenje nosa i kašalj i zbog toga se djeca najčešće dovode. No, kako je kazala, stanje nije alarmantno.

Ima još i korone

Ni korona nije u potpunosti iščeznula, ali je znatno manje oboljelih u odnosu na ranija razdoblja kada su se zaraženi brojili u stotinama.

Budući da je, i kada je riječ o koronavirusu, cijepljenje najučinkovitija zaštita, u FBiH je, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ukupno cijepljeno 1,800.728 stanovnika.

Veliki je četvrtak – počinju Dani Vazmenoga trodnevlja

Danas je Veliki četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja, a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva. Na Veliki četvrtak Krist je svojim učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja.

Uvečer, na misi Večere Gospodnje stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima. No, zbog sadašnjega stanja i jer nema naroda, taj se obred ispušta. No Kongregacija je već istaknula da taj obred i nije obvezatan, već je i prije bio dan svećenicima na izbor. Ove se godine ispušta i procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom na krajuu obreda Velikog četvrtka, kojom se simbolično pokazuje kako Isusa nema sve do vazmenog bdijenja na Veliku subotu. Veliki petak Veliki petak je jedini dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi. To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo, kako bi se u svjetlu Božje Riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji. Ove godine obred Velikoga petka neće imati promjena, ali se obredi mogu slaviti samo u katedralnim i župnim crkvama. Ako biskupu ili župniku pomaže vjernik prigodom obreda, odredba Kongregacije je da se gesta poljupca u klanjanju križu pridržava predvoditelju, kao i pričest. Uputa vjernicima je da se mogu molitveno ujediniti, a Hrvatski institut za liturgijska slavlja pripremit će prigodne materijale u slučaju zapriječenosti sudjelovanja vjernika u Vazmenom trodnevlju. Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi. Među tim pobožnostima posebno se ističe se križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura. Svi katolički vjernici na Veliki petak od 18 do 60 godina poste, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede. Na Veliki petak, dakle, obično se jede riba, poglavito u primosrkim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. U ranijim razdobljima ljudi su pili i čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv. U hrvatske običaje spadaju i tzv. žudije, čuvari Kristova groba u južnohrvatskim prostorima. Oni uprizoruju događaje oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Žudije su sastavljene od 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. judom kao trinaestim članom. Obično su odjeveni u odore rimskih vojnika. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon gašenja svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, ponovno se pale svjetla, a žudije padaju na pod i preplašeni pobjegnu. Velika subota Velika subota obilježena je dubokom tišinom. Crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja. Dok iščekuju veliki događaj uskrsnuća, vjernici s Marijom u očekivanju mole i razmatraju. Velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja. Velika subota završava Vazmenim bdjenjem koje uvodi u najvažniju nedjelju čitave povijesti, nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti. U tami noći novim je plamenom zapaljena vazmena svijeća, simbol Krista slavnoga koji uskršava. Krist, svjetlo čovječanstva, razgoni tmine te osvjetljuje svakoga čovjeka koji dolazi na svijet. Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći! Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život. Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdijenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova. Dani Vazmenog Trodnjevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju „svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. To su dani koji čine srce i stožer čitave liturgijske godine kao i života Crkve. Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme. Ove godine će biti promjena u početnom dijelu vazmenoga bdijenja. U službi svjetla ispušta se blagoslov ognja kojim se pali uskrsna svijeća i neće biti procesije s uskrsnom svijećom. Kongregacija je odredila da vazmeno bdijenje odmah kreće s upaljenom uskrsnom svijećom i hvalospjevom “Exsultet”.

Budući da nema krštenika, tj. vjernika, nema ni obreda krštenja, ali ima obnova krsnih obećanja koja bi se održala bez obzira ima li novokrštenika. Katekumeni će se ove godine krstiti drugom prilikom. Uskrs Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi. Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti.

Taj dan se nisu služile mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje. Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr. Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru.

Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su “Kraljice neba”, “Uskrsnu Isus doista”, “Na nebu zora rudi” i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se i danas pjeva. Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena. Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora, prenosi Hina.