Senada Vurm

Zemlja ove godine doživjela svoj drugi najtopliji ožujak u zabilježenoj povijesti

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) u mjesečnom klimatskom izvještaju o temperaturi, ledu i padalinama u četvrtak je izvijestila kako je Zemlja doživjela svoj drugi najtopliji ožujak u zabilježenoj povijesti, dok je antarktički morski led dosegnuo drugi najniži opseg.

U izvješću je istaknuto kako su temperature iznad južne i srednje Europe bile iznad prosjeka, a iznad većeg dijela sjeverne Europe ispod prosjeka.

Puno toplije od prosjeka bilo je i na golemom dijelu kopna koji pokriva sjevernu Afriku, jugozapadnu Rusiju i veći dio Azije, gdje su postavljeni mnogi novi rekordi visokih temperatura za ožujak.

Znatno iznadprosječne temperature bile su i nad sjeveroistokom Sjeverne Amerike, Argentinom i susjednim zemljama, velikim dijelom Australije i obalnom Antarktikom.

S druge strane, bilo je mnogo hladnije od prosjeka u zapadnoj i središnjoj Sjevernoj Americi.

Što se tiče leda, koncentracije morskog leda bile su znatno ispod prosjeka u svim sektorima Južnog oceana.

Opseg antarktičkog morskog leda bio je drugi najniži za ožujak u evidenciji satelitskih podataka – 28 posto ispod prosjeka, nakon rekordno niskog opsega u veljači, što nastavlja dugoročni trend smanjenja morskog leda u polarnim regijama.

Opseg arktičkog morskog leda bio je četiri posto ispod prosjeka, što je četvrto najniže mjesto za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, ali su koncentracije morskog leda bile znatno iznad prosjeka u Grenlandskom moru.

U hidrološkim naglascima C3S je naveo kako je ožujak bio vlažniji od prosjeka u pojasu od zapada do sjeveroistoka diljem sjeverne Europe te iznad Turske.

S druge strane, sušnije uvjete od prosjeka imao je veći dio Pirenejskog poluotoka, gdje su uvjeti bili pogodni za požare, alpski luk, dijelovi srednje Europe, istočni Balkan te sjeverozapadna obala Kaspijskog jezera.

Izvan Europe, u ožujku je bilo vlažnije od prosjeka u dijelovima SAD-a, Azije, Roga Afrike, Novog Zelanda, sjeverne Australije, Afrike i Brazila. U mnogim regijama jake oborine dovele su do poplava.

Sušnije od prosjeka bilo je u Argentini, južnoj Australiji, jugozapadnoj Africi i dijelovima Azije, a u mnogim su slučajevima ti uvjeti bili povezani s temperaturama višima od prosjeka.

Copernicus je vodeći program Europskog programa promatranja Zemlje, kojim upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom, Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze i dr. 

Danas se obilježava Međunarodni dan Roma

Danas se obilježava Međunarodni dan Roma. Prema procjenama domaćih i međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini živi između 50.000 i 60.000 Roma, od kojih je svega 12.500 obuhvaćeno posljednjim popisom iz 2013. godine.

Međunarodni dan Roma obilježava se 8. travnja od 1971. godine kada je održan prvi Svjetski kongres Roma u Londonu, a predstavnici Roma iz 25 zemalja osnovali su Romsku uniju.

Tada su izabrani romska zastava i službena himna i odlučeno je da se izmijene svi uvredljivi nazivi njihovog naroda sa riječju Rom što u prijevodu sa romskog jezika znači čovjek.

Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.

Iako su ostvareni brojni pomaci, s ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, prvenstveno u kontekstu uspostavljanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, Romi u BiH se i danas suočavaju s kršenjem njihovih osnovnih prava, te je potrebno nastaviti aktivno djelovanje u tom pravcu, na svim razinama vlasti u BiH i osigurati bolji pristup u ostvarivanju njihovih socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava.

Moguće poskupljenje i nestašica mesa na području SBK

Proizvođači s područja Srednjobosanskog kantona tvrde kako bi u narednom razdoblju cijene mesa mogle drastično rasti, a tvrde, moguća je i nestašica. Razlog je smanjena proizvodnja na europskom tržištu, ali i gašenje domaće proizvodnje zbog niskih otkupnih cijena i neadekvatne podrške nadležnih. Farmere dodatno zabrinjava i najavljeno smanjenje otkupne cijene mlijeka.

U jednoj od suvremenijih farmi za uzgoj tovnih junadi i muznih krava u Krčevinama nadomak Viteza desetak radnika brine o 150 grla. S ove farme u sistem otkupa mjesečno se distribuira 50 tona mlijeka. Uz visoke cijene stočne hrane brine ih najava otkupljivača o smanjenju cijene mlijeka.

“Već za sljedeći mjesec su nam najavili pojeftinjenje za 5 feninga, što nije nikako rentabilno, jer ako znamo da je cijena kukuruza već 77 feninga ili sačme 1,40 KM, a naš obrok za krave je 19 maraka, to nam baš i nije isplativo”, ističe voditelj farme Amina Kadribašić.

Trenutna otkupna cijena mlijeka na ovom kantonu je od 75 do 90 feninga po litri. Zbog nerentabilnosti, u posljednje četiri godine proizvodnja mlijeka smanjena je za osam milijuna litara. A proizvođači mesa smatraju da su, za razliku od mljekara, prepušteni sami sebi i dobroj volji otkupljivača. Crno tržište i uvoz, koji je u prošloj godini bio pet puta veći od izvoza, rezultirali su smanjenjem proizvodnje, te je u uzgoju na području SBK-a tek 600 bikova.

“Imamo u kantonu mesne industrije za koje bismo mogli proizvoditi, samo za njih, 10-15 tisuća tovnih junadi i taj bi novac ostajao ovdje, ne bi išao van. Međutim, ljudi uvoze, a naša proizvodnja se svaki dan smanjuje”, upozorava Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa u SBK-u.

“Mesari se većinom vode time da prije kupe zaleđene polutke nego što će kupiti od domaćeg proizvođača. Pošto je cijena kilograma proizvedenog mesa na farmi 4 do 5 maraka žive vage”, dodaje Kadribašić.

Cijene mlijeka ne padaju, a i meso je dvostruko skuplje. No na farmi u Krčevinama se nadaju da ih uvoz i niska otkupna cijena neće ugasiti. Od nadležnih očekuju bolju zaštitu domaće proizvodnje obavezom otkupa od naših proizvođača da je interesi uvoznih lobija ne bi u potpunosti ugasili.

Ukinuti i smanjeni parafiskalni nameti

Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 5. 4. 2023. godine donesena je Odluka o dopuni tarife administrativnih naknada kojom se smanjuje cijena naknada za provođenje radnji u postupku homologacije.

Ovom odlukom, donesenom na zahtjev Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, se naknada za potvrde usklađenosti za pojedinačno vozilo smanjuje za 50%, dok se potvrda o usklađenosti kod homologacije tipa, dijelova i opreme vozila u potpunosti ukida.

Kako je istaknuo ministar Forto, nepoznat je broj, a nerijetko i smisao, tzv. parafiskalnih nameta, a zapravo različitih naknada i naknada koje opterećuju građane i gospodarske subjekte, dodatno poskupljujući život i poslovanje.

„Opredjeljenje Vijeća ministara BiH za redukciju i ukidanje pojedinih nameta dugo je bilo samo slovo na papiru. Ovim ukidanjem će građani zaista osjetiti uštede koje su u konačnici manje za 627.000 KM“, naglasio je ministar Forto.

Običaji na Veliku subotu: Palio se oganj, a goreće drvo se ne bi smjelo ugasiti na putu do kuće

Velika subota je dan Kristova počinka u grobu i treći dan vazmenog trodnevlja. Vjernici se prisjećaju Kristove muke i žrtve, mole u tišini, obilaze ‘Kristov grob’ i čekaju Vazmeno bdjenje. Toga dana nema liturgije.Prije se postilo i na Veliku subotu. Toga su se dana kuhala, bojila i šarala jaja, čemu su se posebno radovala djeca koja su se potom kao simbol uskrsnuća i novog života nosila u crkvu na blagoslov na sam Uskrs. Jaja su se bojila uz pomoć prirodnih tvari, crvenog luka i koprive, a šarala istopljenim voskom. Te tradicije mnogi se vjernici drže i danas, a u košarici se ne nose samo kuhana jaja, već i šunka, hren, mladi luk, kruh… Do prije Drugog svjetskog rata u crkvu su se na blagoslov nosila klasična kuhana jaja, a danas se nosi i pisanice

Upečatljiv običaj je na Veliku subotu je blagoslov uskrsne svijeće ili vatre koja se naloži kraj crkve. Žene bi uzimale komade tinjajućih zbica ili cipanica sa vatre koju bi svećenik blagoslovio i nosile ih kući kako bi zapalile vatru na kućnom kominu. Goreće drvo se do kuće ne bi smjelo ugasiti, jer se vjerovalo kako je to ‘velika nesrića za cilu godinu’.U današnje vrijeme češće se odlazi kući s blagoslovljenom svijećom iako u nekim krajevima vjerojatno poštuju običaje svojih predaka pa iz blagoslovljenog plamena uzmu malo žara i brižno ga unose u domove.

Na sredinu crkve postavljala se velika posuda (kršćenica), a narod bi u blagoslovljenoj vodi prao lice i ruke, jer se i danas vjeruje kako voda štiti od zla i uroka, te obnavlja duhovno i tjelesno zdravlje. Svi prisutni nosili su blagoslovljenu vodu kući kako bi ih tijekom godine štitila od bolesti i ostalih zala i nevolja.

U nekim krajevima običaj je bio na Veliku subotu djeci davati pecivo u čijoj sredini se nalazilo kuhano jaje. Djevojčice su dobivale pecivo u obliku pletenice kao poticaj da izrastu u dobre žene i majke. Dječacima su majke pripremale okrugla peciva s jajem u sredini na kojemu je bio mali križ od tijesta. Također, dobivali su i pecivo u obliku luka i strijele kako bi im to bio poticaj da jednog dana budu muževni i hrabri junaci.

Domaćice su, također, imale običaj ustajati tijekom noći s Velikog petka na Veliku subotu kako bi premijesile tijesto za uskršnje pecivo – sirnicu. Znale su ustajati i po nekoliko puta, a ujutro bi od tog tijesta oblikovale kuglu i zarezale je sa tri reza kao simbol Svetog trojstva. Povjesničari vjeruju da je sirnica simbol Kristove muke jer podsjeća na spužvu kojom su Kristu vlažili usne dok je umirao na križu.

Velika subota u crkvi u današnje vrijeme

– Vjernici, pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti ‘Isusov grob’. Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje. Tako Crkva ulazi u vazmeno bdjenje koje počinje u subotu navečer. Bdjenje počinje lucenarijem ili službom svjetla. Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdjenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje psalama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela – pojasnili su nam  u Župi sv. Leopolda Mandića iz Virovitice. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina. Ovo je predokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Vazmeno bdjenje završava euharistijom – dodali su.

(Izvor:24 sata.hr)

Sokolov vid i brončana koža: Što možete (a što ne) postići konzumacijom mrkve

”Mrkva je dobra za oči.” Je li i vama majka to govorila u djetinjstvu kako bi vas natjerala da pojedete svu mrkvu s tanjura? Često možemo čuti da konzumacija veće količine korjenastog povrća osim dobrog vida daje i zdravu boju kože. Je li to istina?

Prvo treba razbiti mit po kojemu je mrkva neka vrsta superhrane.

”Nikada nije dobro fokusirati se na određeno povrće u prehrani. Mrkva je bez sumnje zdrava namirnica koja može biti dio prehrane kao i ostalo povrće”, kaže stručnjakinja za nutricionistiku, doktorica Winfried Keuthage.

Od “a” za artičoku do “z” za zelje, svako povrće ima svoje prednosti. Najvažnija je raznolikost, odnosno tanjur ispuniti višebojnom mješavinom. A mrkva, tipično narančasta, ali također žuta ili ljubičasta, tome može prirodno pridonijeti.

Koja je nutritivna vrijednost mrkve?

”Mrkva ima vrlo širok profil hranjivih tvari. Ona je bogata vitaminom C, sadrži nekoliko vitamina B i vitamine koji su topivi u mastima E, K i A”, pojašnjava Keuthage.

Prije svega, opskrbljuju tijelo obiljem karotenoida, vrstom uglavnom žutih, narančastih ili crvenih pigmenata topivih u mastima ili sekundarnim biljnim metabolitima – spojevima koje proizvode biljke i koji ne pridonose njihovom rastu, ali ih čine konkurentnima u njihovoj okolini.

Karotenoidi su ono što mrkvi daje jarku narančastu boju. Najpoznatiji karotenoid je beta-karoten.

“Tijelo ga može pretvoriti u retinol, oblik vitamina A”, kaže Keuthage. Nešto beta-karotena pohranjuje se u jetri za kasniju pretvorbu u vitamin A u slučaju nedostatka.

Kako ističe Njemačko nutricionističko društvo (DGE), znatne količine beta-karotena mogu se naći i u bundevama, batatu, crvenoj paprici, kelju i marelicama.

Lako je zadovoljiti preporučenu dnevnu dozu beta-karotena: za odraslu osobu dovoljno je jednostavno pojesti mrkvu srednje veličine od 60 grama, kaže Keuthage.

Je li konzumiranje mrkve doista dobro za vid?

Da bi nam vid bio što kvalitetniji organizmu je potreban vitamin A, za koji Keuthage kaže da je “prekursor rodopsina, fotopigmenta u štapićima (vrsta fotoreceptorskih stanica) mrežnice oka. Adekvatna opskrba njime važna je za sposobnost dobrog razlikovanja svjetla i mraka.

Nedostatak vitamina A rezultira “noćnim sljepilom” – lošim vidom noću ili pri slabome svjetlu. Keuthage kaže da je nedostatak vitamina A rijedak u industrijaliziranim zemljama, gdje ljudi u uobičajenim okolnostima unose dovoljno beta-karotena i vitamina A uravnoteženom prehranom.

No nadate li se da ćete čestom konzumacijom mrkve poboljšati i izoštriti vid – razočarat ćete se, kaže Keuthage te dodaje da “povećan unos beta-karotena ne rezultira boljim vidom”.

Može li beta-karoten utjecati na promjenu boju kože?

Odgovor je – da. Dermatologinja, dr. Uta Schlossberger, pojašnjava da beta-karoten stvara neku vrstu zaštitnog sloja na koži, a on, barem u manjoj mjeri, uspijeva blokirati učinak ultraljubičastog zračenja sunca koje oštećuju stanice.

“Takav štit može utjecati na vanjski izgled kože. Jedete li dovoljno mrkve, koža će vam poprimiti žućkasto smeđu nijansu”, kaže Schlossberger. “Boja malo odudara od boje osunčane kože, a razliku može primijetiti samo stručnjak. Izgledat ćete nešto zdravije i odmornije.”

Ako navečer pojedete dvije zdjelice juhe od mrkve, sljedećeg se jutra nećete probuditi sa žućkasto smeđom kožom.

“Govorimo o četiri do šest mrkvi dnevno tijekom dva do tri mjeseca”, kaže Schlossberger – količini koju bi čak i ljubitelji mrkve teško podnijeli.

Ne biste se trebali oslanjati na zaštitu koju pruža beta-karoten kada svoju kožu kanite izložiti suncu. “Pruža zaštitni faktor samo od 2 do 3, a od toga nema nikakve koristi”, pojasnila je Schlossberger. Dakle, korištenje kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom i dalje je obavezno.

Kako organizmu olakšati apsorpciju hranjivih tvari iz mrkve?

”Beta-karoten je spoj koji voli masti ili lipofile”, istaknula je Keuthage, no mrkva sama po sebi gotovo da i ne sadrži masnoću. U tom slučaju svojoj salati od mrkve možete dodati malo nasjeckanih orašastih plodova.

Ribanje mrkve za salatu itekako je vrijedan trud. To je zato što ribanje razgrađuje stanične stijenke, omogućujući bolju apsorpciju hranjivih tvari. Isto vrijedi i za pasiranje mrkve za umake ili juhe.

Također je dobro znati, kaže Keuthage, da su “važne hranjive tvari odmah ispod kore. Stoga je preporučljivo mrkvu dobro oprati, umjesto da je gulite.”

A želite li potpunu zdravstvenu dobrobit od ovoga korjenastog povrća, svako toliko pojedite koju sirovu mrkvu. 

Dječji vrtić Novi Travnik zapošljava jednu osobu na neodređeno vrijeme

Na temelju članka članka42. stavak (4) Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Službene novine SBK br. 10/17),Uredbe o postupku prijema u radni odnos u Javnom sektoru u Srednjobosanskom kantonu (Službene novine SBK broj 7, od 10.jula 2019.) te članka 37. Statuta JU Dječji vrtić „Novi Travnik“JU Dječji vrtić „Novi Travnik“ raspisuje:

JAVNI NATJEČAJ

za prijem djelatnikaJU Dječji vrtić „Novi Travnik“

  1. Spremačica 1 na neodređeno radno vrijeme

Raspisuje se natječaj za radno mjesto spremačica na neodređeno vrijeme, 40 sati tjedno.

Opći uvjeti

Kandidati trebaju ispunjavati slijedeće opće uvjete:

  • da su državljani BiH
  • da su stariji od 18 godina
  • da nisu otpušteni iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojoj razini BiH (državna ili entitetska) u razdoblju od tri godine prije dana objave konkursa
  • da se na njih ne odnosi član IX.1. Ustava BiH
  • da se protiv njih ne vodi krivični postupak
  • da nisu kažnjavani
  • da imaju opću zdravstvenu sposobnost

OBAVEZNA DOKUMENTACIJA

Uz vlastoručno potpisanu prijavu kandidat treba dostaviti:

  • kraći životopis
  • izvod iz matične knjige rođenih
  • uvjerenje o državljanstvu ne starije od 6 mjeseci
  • izjavu da kandidat nije otpušten iz državne službe na bilo kojem nivou BiH (ovjerena)
  • izjavu da kandidat nije obuhvaćen člankom IX.1. Ustava BiH (ovjerena)
  • uvjerenje o nekažnjavanju izdano od strane nadležnog MUP-a
  • uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak izdano od strane nadležnog suda
  • dokaz o stručnoj spremiuvjerenje o radnom iskustvu

Svi kandidati će biti obavještenio rezultatima javnog natječaja bit će istima dostavljena putem pošte.

Svi kandidati koji budu ispunjavali uvjete na natječaj, biti će pozvani na intervju. Obavezno staviti broj telefona.

Natječaj ostaje otvoren 8 dana od dana objave u dnevnom tisku.

Prijave sa kompletnom dokumentacijom slati na adresu:

  1. „Dječji vrtić“ Novi Travnik

Stjepana Tomaševića bb

72290 Novi Travnik

S naznakom za:

„NE OTVARAJ- PRIJAVA NA JAVNI NATJEČAJ / OGLAS“

Za prijem djelatnika JU Dječji vrtić Novi Travnik

Anketa u svrhu izrade Strategije omladinske politike općine Vitez

Hvala Vam jer ste odvojili svoje vrijeme i želite pomoći da prepoznamo probleme i potrebe vas, mladih ljudi i u skladu s tim da kreiramo odgovarajuću Strategiju omladinske politike općine Vitez 2023-2030.g. Ona će unaprijediti ne samo tvoj život, nego i život svih mladih, bez obzira u kojoj mjesnoj zajednici živjeli unutar općine Vitez.

Molimo vas za malo strpljenja i iskren pristup na svako ponuđeno pitanje, jer su nam ovi odgovori važni kako bismo unaprijedili život u našoj sredini.

Na pitanja odgovorite tako što ćete odabrati ponuđene odgovore.

Anketa je anonimna.

https://forms.gle/tRhSi5B9dCzHR4DZ6

Poziv organizacijama civilnog društva za učešće u treningu “Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)” koji organizira Općina Vitez

Općina Vitez objavljuje poziv za organizacije civilnog društva (OCD) sa područja općine za učestvovanje na trodnevnom treningu: “Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)”.

Trening se realizira kao podrška procesu provođenja Javnog poziva za organizacije civilnog društva/nevladine organizacije za predaju prijedloga projekata za financiranje koji je objavila Općina Vitez 31. 03. 2023. godine, a koji je otvoren do 28.04.2023. godine.

Cilj treninga je pružiti predstavnicima OCD dodatna znanja o upravljanju projektnim ciklusom kako bi mogli sa kvalitetno osmišljenim i napisanim projektnim prijedlozima aplicirati na gore navedeni javni poziv ali i na pozive drugih, domaćih i međunarodnih donatora.

Trodnevni trening će se održati 12.,13. i 19.04.2023. godine u maloj sali Općine Vitez sa početkom:

12.04.2023. godine od 10:00-15:00 sati

13.04.2023. godine od 10:00-15:00 sati

19.04.2023. godine od 10:00-15:00 sati

Obzirom da je broj učesnika na treningu ograničen i u slučaju većeg interesa za treninge, iz jedne organizacije će na treningu moći učestvovati jedan  ili dva predstavnika.

Krajnji rok za prijavu na trening je 11.04.2023. godine do 11:00 sati, na e-mail adresu: katica.radman@opcinavitez.info, uz naznaku: Za učešće na treningu “Upravljanje projektnim ciklusom- Trening Vitez”.

OCD koje budu prijavljene za učešće na treningu će biti dostavljen dnevni red  11.04.2023.g.