Senada Vurm

Više od 713 tisuća turista posjetilo BiH

U razdoblju siječanj – lipanj 2019. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 713.745 posjeta, što je više za 11,6 posto i 1.454.904 noćenja, što je više za 11,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

Broj noćenja domaćih turista u prvom polugodištu bio je viši za 7,9 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 13,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 30,4 posto dok je 69,6 posto bilo učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (16,5 posto), Srbije (10,9 posto), Slovenije (5,8 posto), Kine (5,3 posto), Njemačke (5,2 posto), Italije (pet posto), Turske (4,6 posto), Saudijske Arabije (3,6 posto) i SAD (tri posto), što je ukupno 59,9 posto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 40,1 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz: Irske i Kuvajta sa po 3,2 noći, Ukrajine sa 3,1 noći te Bahreina, Estonije i Latvije sa po tri noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,7 posto.

vecernji.ba

Stručnjaci upozoravaju na opasnosti koje prijete na bazenima i savjetuju kako se zaštititi

U jeku ljetne sezone spas od vrućina mnogi traže na bazenima i otvorenim kupalištima.

Osim što trenutno osvježava, kupanje djeluje opuštajuće, a i odličan je način za održavanje tijela u formi.

Međutim, koliko god bilo ugodno skočiti u gradski bazen i rashladiti se, kada je riječ o bazenskoj vodi, treba biti oprezan, smatraju stručnjaci, jer ona može ostaviti neželjene posljedice po kožu, kosu ili zdravlju općenito. Zato je neophodno odgovorno ponašanje osoba koje upravljaju bazenima i drugim vodenim površinama namjenjenim za rekreaciju, ali i odgovorno ponašanje samih kupača koji koriste te objekte, istaknuli su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

  Odgovore na pitanja kakve rizike nosi kupanje na bazenima, kako se zaštititi od mogućih kožnih ili virusnih oboljenja te čega bismo se trebali pridržavati prije ulaska u vodu, dao je doktor Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a. “Mogućnost ozljeda i utapanja na bazenima osnovni su rizici koji su u svijetu veoma česti. Najžalosnije je što su u svjetskim statistikama to uglavnom djeca. Također su česte ozljede glave i mozga, kičme, ruku, nogu i stopala. Najčešći uzrok ovih ozljeda su nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu s visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora.

Mnogo ljudi imaju alergijske reacije na klor i oni ne bi trebali koristiti bazene, jer se u vodu u bazenu stalno dodaje kor, jer je neophodan za dezinfekciju vode”, kazao je Durmišević.  Problem, kako je kazao, mogu biti i razna kozmetička sredstva, odnosno kreme za sunčanje koje ljudi koriste prije ulaska u vodu.  “Te kreme za sunčanje kasnije dospijevaju u vodu i mogu kod drugih osoba izazvati razne alergijske reakcije. Svi odmah pomisle na bakterije, ali bakterije su samo dio priče. Bolesti koje se mogu prenijeti vodom u bazenima su kožne zarazne bolesti, crijevne zarazne bolesti i bolesti respiratornih organa”, kaže Durmišević. No, kako kaže preventiva postoji. 

“Osobe s vidljivim kožnim bolestima ne bi smjele koristiti bazen. Osim toga, sve osobe se prije i poslije korištenja bazena moraju istuširati toplom vodom radi dezinfekcije. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija”, ističe Durmišević.

  Na kraju, neophodno je, kaže Durmišević, upozoriti na opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tijekom ljetnih mjeseci.  “Kada su visoke temperature zraka, postoji opasnost od toplinskog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tijekom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti”, zaključuju iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.

vecernji.ba

Večeras ‘Suze svetog Lovre’

Meteorski roj Perzeidi će ove godine prema prognozama svoj maksimum aktivnosti imati u noći sa 12. na 13. kolovoza 2019.

Prognozira se da ćemo moći vidjeti 10 do 15 sjajnih meteora na sat obzirom da će nam ove godine u to vrijeme Mjesec biti na nebu i to skoro pun pa će njegova svjetlost značajno smanjiti vidljivost meteora, najavljuje Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza – prenosi tportal.hr.

Prosječna aktivnost Perzeida je između 50 i 100 meteora na sat u uvjetima dobre tame, kada nema Mjeseca. Za promatranje nađite mjesto što dalje od rasvjete i svjetlosnog onečišćenja, a najbolji uvjeti za opažanje će biti s 12. na 13. kolovoza od 22 sata do jutra.

Izraz ‘suze sv. Lovre’ koji se često koristi kao pučki naziv za Perzeide zapravo je postao popularan tek zadnjih pedesetak godina, kod nas, ponajprije u Dalmaciji gdje je preuzet iz Italije.

Sveti Lovro je kršćanski mučenik kojeg su 10. kolovoza 258. godine, po legendi, spržili na rešetki, a svojim je mučiteljima tom prilikom hrabro rekao ‘gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu!’. U starohrvatskoj astrognoziji, meteori su pak poznati kao zvijezde padalice, svitci, proletuše, kresnice i feralići.

Od Oscara do Sydneyja: Haljine Matije Vuice dobile su izložbu

U galeriji Charlesa Billicha u Australiji izložene su nove kreacije hrvatske dizajnerice Matije Vuice čije su haljine nosile poznate televizijske voditeljice na dodjeli ovogodišnjeg Oscara.

Ako niste čuli za Matiju Vuicu (61) dosad, e pa znajte da je Hollywood ‘lud’ za njom. Tako otprilike ide popratni tekst uz otvaranje izložbe hrvatske dizajnerice u galeriji Artelier & Billich u Sydneyju.

Vrhunac je to sjajne godine za Vuicu. U veljači su američke televizijske voditeljice Megan Henderson (44) i Megan Telles (29) zablistale na crvenom tepihu 91. dodjele filmske nagrade Oscar u Los Angelesu.


Ako niste čuli za Matiju Vuicu (61) dosad, e pa znajte da je Hollywood ‘lud’ za njom. Tako otprilike ide popratni tekst uz otvaranje izložbe hrvatske dizajnerice u galeriji Artelier & Billich u Sydneyju. Vrhunac je to sjajne godine za Vuicu. U veljači su američke televizijske voditeljice Megan Henderson(44) i Megan Telles (29) zablistale na crvenom tepihu 91. dodjele filmske nagrade Oscar u Los Angelesu.

– Možda ni ne bih došla do Sydneyja da nije bilo toga na Oscaru.

To je stvarno velika čast i velika svjetska pozornica.

 Alenka Bonić, divna žena i suradnica Charlesa Billicha, predložila je da u galeriji, uz njegove slike, budu i moje kreacije.

To je sjajno – ispričala je Vuica. Billicheva galerija je u luksuznom hotelu elitnog dijela Sydneyja. Na otvorenju, odnosno predstavljanju kreacija naše dizajnerice bila je i modna revija. U cijeli je proces bila uključena i Billicheva supruga Christi.

– I ona i Charles su blagoslovili ideju o zajedničkom izlaganju u galeriji – objasnila je dizajnerica. Haljine koje se trenutačno mogu vidjeti u galeriji nisu sve, dio će s Matijom kad i ona napokon ‘skoči’ do Australije.

– Veselim se, nisam još bila u Australiji – rekla je Vuica, koja na put neće sama. S njom će i njezin partner Jurica Popović (60), glazbenik i veliki Dinamov navijač. Ono što je Jurica propustio prije mnogo godina, nadoknadit će ove jeseni.

– Trebao je ići odavno, živio mu je tamo stric. Spremao se na put, sređivao papire, kad su mu javili da je umro. Sad će mu moći otići na grob – rekla je Matija. Nakon toga otići će i do Los Angelesa. Tamo je zastupaju agenti, preko kojih su njezine haljine i zablistale na dodjeli Oscara.

– To je samo dokaz da se iz maloga mjesta može doći na veliku pozornicu. Ako se dovoljno trudiš i radiš – smatra Matija. A na velikoj pozornici misli se i zadržati. Već ima ponude da kreacije dopremi i do Kine. No prvo se još jednom želi ‘okušati’ s konkurencijom na Oscaru. Sad je imala dvije kreacije. I novo ime.

– Oduševljena sam kako mi izgovaraju ime, dakle od sada sam Matiža Vuika, kako me oslovila lijepa voditeljica Megan Henderson – našalila se Matija. Uz silne obaveze, dizajnerica se bavi i humanitarnim radom. U suradnji s 24sata Vuica je ovoga proljeća dizajnirala haljine za djevojčice s Downovim sindromom i pomogla da im maturalna večera bude nezaboravna.

(24 sata.hr)

Zbog visokih temperatura vozačima se savjetuje oprez i strpljivost

Uvjeti za vožnju su povoljni. Zbog visokih dnevnih temperatura, vozačima se savjetuje oprez i strpljivost u vožnji, te po mogućnosti izbjegavanje podnevne vožnje.

Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa se vozači mole za oprezniju vožnju i poštivanje privremene regulacije prometa. Pojačan je promet vozila na graničnim prijelazima Gradiška, Zupci i Deleuša na izlazu iz BiH, a na prijelazu Brod na ulazu u BiH.

Na ostalim graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja. Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko – Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.

Prema podacima MUP-a Hrvatske: Građani BiH najveći kradljivci na Jadranskoj obali

Kako se razvija turizam u Hrvatskoj, sa svakom novom turističkom sezonom i porastom broja gostiju, raste i kriminal u koji su, uz domaće stanovništvo, uključeni i stranci, bilo kao žrtve, bilo kao počinitelji kaznenih djela, pokazuju podaci.

Iako podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2017. i 2018. godinu pokazuju određen pad broja kaznenih djela nad strancima, šira istraživanja na podacima jednog desetljeća pokazuju kako kroz sustavan razvoj turizma raste i kriminalitet, ali i osjećaj multikulturalizma koji razvija toleranciju spram pripadnika drugih nacija.

U 2017. godini najviše oštećenih gostiju bilo je iz Njemačke (693), a slijede ih Slovenci (407), Austrijanci (291) i Talijani (233) – sve redom najbliži susjedi i najčešći gosti. Kazneno djelo protiv imovine, poput krađe i teške krađe, najčešći je oblik kriminala koji trpe turisti. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2017. godine bio je 3523.

Radi usporedbe, od država iz bivše Jugoslavije na popisu su još bosanskohercegovački gosti (197), Srbi (96), Makedonci (37) i Crnogorci (4).

U 2018. još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke (653), Slovenije (392), Austrije (257) te Bosne i Hercegovine (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. godine bio je 3171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30) i Crne Gore (7).

Policija upozorava da se kaznena djela provode na najpopularnijim lokacijama određene turističke destinacije, ovisno o mjestu gdje se nalazite, to jest koliko je popularno i upotpunjeno turističkim sadržajem.

Stranci koji su se okušali u kriminalu u 2017. godini najčešće su došli iz susjednih država. Bosanskohercegovački gosti na vrhu su ljestvice (250), a u stopu ih prate srpski gosti (182), pa zatim Slovenci (72), Albanci (58) i Talijani (50). Ukupan broj kaznenih djela turista 2017. godine bio je 1202.

Radi usporedbe, od ostalih država bivše Jugoslavije tu je još Makedonija (33) i Crna Gora (28).

Stranci su 2017. najčešće krali (301) i narušavali javni red i mir (207), a skloni su i krivotvorenjima (175) i to najčešće dokumenata i isprava. Problema još imaju u prometu (139 izazvanih prometnih nesreća) te s drogama (102 promet i proizvodnja droge).

Policija je prema strancima postupala najčešće zbog neprijavljivanja boravka i ugrožavanja sigurnosti prometa.

Stranci se najčešće kriminalitetom bave u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj županiji te Zagrebačkoj županiji.

Broj stranaca koji su počinili kazneno djelo u 2018. bio je ukupno 1579, a najčešće kazneno gonjeni gosti bili su iz Bosne i Hercegovine (321) te iz Srbije (201). Te dvije susjedne države jedine imaju troznamenkaste brojke. Između ostalih, tu su još Slovenci (85), Rumunji (74) te Bugari (66).

Od ostalih država iz bivše Jugoslavije, Makedonci broje 31 kazneno djelo, a Crnogorci 21.

U 2018. godini stranci su bili najskloniji narušavanju javnog reda i mira (470), krađi (353) te krivotvorenjima (228).

Treba naglasiti da je većina narušavanja javnog reda i mira u segmentu nezakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj. Primorsko-goranska policija u svojem je priručniku za sigurnost u turizmu pojasnila kako je veliki broj gostiju i otvorenost granica pogodan za razne mogućnosti prikrivanja i infiltracije, gdje kriminalci, kao i izbjeglice, ulaze u zemlju nezakonito, prijavljuju se kao gosti te najčešće provode prevare u smještajno-ugostiteljskim objektima, rent-a-car poslovnicama i sličnim turističkim subjektima.

Split kao žarišna točka 2019. godine

Istarska županija bila je poprište zasad najbrutalnijeg napada na strance ove godine. Sredinom srpnja, u Puli je hrvatski državljanin u tridesetim godinama nožem ozlijedio Nijemca, koji je kasnije preminuo u bolnici zbog zadobivenih teških ozljeda. Osumnjičeni je u pritvoru.

Splitsko-dalmatinska policija je u samo 50 dana lipnja i srpnja 2019. godine prijavila čak 245 kaznenih djela na štetu stranih turista, a ta su kaznena djela najčešće, nešto više od 60 posto ukupnog broja, krađe – 21 posto su teške krađe, a 18 posto ih se odnosi na ostala kaznena djela.

Ondje je nedavno prijavljen sukob dvojice stranaca, gdje je 20-godišnji Francuz izvukao deblji kraj. Naime, na njega je nasrnuo još jedan navodni stranac, jer je Francuz, kako kažu svjedoci, krivo pogledao njegovu djevojku.

Jedan 31-godišnji Francuz, koji se s prijateljem kupao na splitskoj plaži Bačvice, tijekom kupanja uočio je nepoznatu osobu kako mu prebire po osobnim stvarima i odlučio mu se suprostaviti. Napadač ga je ubo nožem u prsni koš, teško ga ozlijedivši. Kradljivac, inače 22-godišnjak, ubrzo je uhićen i pritvoren te mu prijeti i do deset godina zatvora.

Državljanka Norveške teško je ozlijeđena, ponovno u Splitu, nakon što je pokušala ući u taksi vozilo. Policija je rekla da se incident dogodio kad je dvadesetogodišnja Norvežanka pokušala ući u taksi vozilo. Tada ju je nepoznati muškarac odgurnuo i udario kako bi ušao u vozilo prije nje.

No, splitska policija uvjerava kako su stranci i turisti statistički sigurni, jer po podacima, tek jedan turist na njih 4000 bude žrtva nekog kaznenog djela.

U Bilicama, u Šibensko-kninskoj žuapniji, 42-godišnjak je, nakon što je bio izbačen iz jednog noćnog kluba, u rastrojenom stanju izbo djelatnike kluba i slučajne goste, od kojih je jedan bio 23-godišnji Australac. Strani turist prošao je s lakšim ozljedama.

Osim nasilja, prisutna i nacionalna netrpeljivost

U 2018. godini svjedočili smo i pojedinim slučajevima netolerancije prema našim susjedima. U veljači su u Splitu petorica mladića napala trojicu vaterpolista beogradske Crvene Zvezde, koji su nosili klupske trenirke. Dvojica su pobjegla, a treći se spasio skokom s rive u more.

Sličan događaj zbio se i u Supetru na otoku Braču gdje je napadnuto nekoliko sezonskih radnika, a pritom je stradao i jedan tamošnji vatrogasac koji je napadnutim radnicima priskočio u pomoć. Ponovno su bili napadnuti zbog nacionalnosti, a radilo se o hrvatskim Srbima.

Profesor Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da su razvoj turizma i multikulturalnosti zaslužni za pad kaznenih djela prema turistima.

– Naši ljudi shvaćaju da u Hrvatskoj gotovo sve živi od turizma, pa se sve više pazi, a komunikacija rješava problem predrasuda. U Hrvatsku dođe od 16 do 20 miliona turista godišnje, to je jako puno ljudi različitih struktura koji stanovništvo jednog grada povećaju za sedam do osam puta – izjavio je Lalić.

Lalić: ‘U Hrvatskoj se živi od turizma pa se više pazi’

On smatra da nema više toliko napetosti kao prije te da je multikulturalizam uznapredovao, a specifični oblik “spontanog multikulturalizma” najviše dolazi do izražaja u sredinama koje su se tek upoznale s masovnim turizmom, a gdje je turizam kvalitetno nizak te dolaze ljudi većinom slabije platežne moći.

Lalić je pojasnio kako su prethodno navedeni slučajevi kaznenih djela nad turistima izolirani slučajevi sa specifičnim osobnostima pojedinaca koji su krivci. On smatra da većina Hrvata “neće nasilje”.

– Turisti se kod nas osjećaju sigurno, između ostaloga, to je zato što i naše službe dobro funkcioniraju – rekao je Lalić.

Porast kaznenih djela stranaca Lalić je objasnio kroz razvoj turizma u Hrvatskoj, gdje sve više stranaca dolazi u namjeri da potroši svoj novac. Hrvatska je na taj način meta i stranaca koji dolaze na našu obalu iskoristiti nepažnju, kako turista i domaćeg stanovništa, tako i državnih službi.

Lalić smatra da su Hrvati rijetki kriminalci te da mediji nerijetko svojim utjecajem preuveličavaju određene izolirane slučajeve.

Znanstvenik dr. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta u Zagrebu nedavno je s kolegom dr. Vedranom Recherom objavio istraživanje o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj za razdoblje od 1998. do 2016. Koristeći se podacima MUP-a zaključili su da se rastom i razvojem turizma isto, ali u sporijoj mjeri, raste i kriminal.

Oni su došli do podatka da povećanje broja turista ili noćenja za 10 posto, povećava broj kaznenih djela protiv imovine (krađe, teške krađe, provale, pljačke) za oko 1,7 posto.

Gdje se razvija turizam, paralelno se razvija i kriminalitet

– Hrvatska je sve otvorenija prema inozemstvu, ponajprije prema zemljama EU, turizam jača, i u nekim donedavno ne tako privlačnim destinacijama poput Zagreba – pa je za očekivati da usporedno povećava i privlačnost turista kao mete krupnijih i sitnijih kriminalaca – kaže Rubil za Hinu.

Dodao je kako se u određenim dijelovima Hrvatske u specifično doba godine pojavljuje dominantna teorija o povezanosti turizma i kriminala.

– To nam govori i intuicija i dominantna teorija o povezanosti turizma i kriminala, prema kojoj su, pojednostavljeno govoreći, turisti izrazito privlačni kao potencijalne žrtve kriminala – rekao je Rubil.

– Kako kriminal ne poznaje granice, ne čudi da kriminalci iz susjednih zemalja (npr. Srbije ili BiH) vide Hrvatsku kao ‘atraktivnu destinaciju’ za proširenje svojih aktivnosti. K tome, činjenica da govorimo isti jezik olakšava im djelovanje i povezivanje s lokalnim kriminalcima – objasnio je dr. Rubil.

No, istraživanje Rubila i Rechera za cilj je imalo istražiti trendove kretanja razvoja turizma i shodno tome kriminaliteta, za koji su poručili da je napravljeno kao upozorenje, prenosi Jutarnji.hr.

Snijeg, vjetar i mraz u Australiji

Jugoistočni dio Australije pogodio je hladan talas, s temperaturama koje su se u planinskim predjelima kretale i oko minus tri stepena, a jedan muškarac je poginuo kada je na njega pala grana drveta.

Još u subotu meteorološke službe izdale su upozorenje na snažne i hladne vjetrove, snijeg i mraz.

Prema pisanju australijskog portala ABC lokal, snijeg, niske temperature i otežani uslovi vožnje, doveli su do zatvaranja puteva širom države Viktorija, a hladni talas koji je gradove zavio u bijelo traje već nekoliko dana.

Pojedini gradovi su prvi put poslije nekoliko decenija bili prekriveni snjegom.

U subotu je stradao stariji muškarac (68) dok je skijao u Novom Južnom Velsu, kada je na njega pala velika grana drveta.

Planinsko odmarališe Bou Bou u potpunosti je odsječeno zbog snjega, a spasilačke ekipe pokušavaju da očiste puteve.

Služba za vanredne situacije navela je da je primila 145 poziva za pomoć širom države, a više od polovine tih poziva odnosilo se na oboreno drveće.

(Vijesti.ba)

Vrhunac toplotnog vala: Pred nama je najtopliji dan u godini

Zbog visokih temperatura i vrlo visoke vrijednosti UV indeksa za područje većeg dijela BiH upaljen je narandžasti meteoalarm, dok je za područje Mostara aktivno crveno upozorenje. Prema prognozama meteorologa pred nama je vrhunac toplotnog vala i najtopliji dan u godini.Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će u BiH biti sunčano i vruće, a temperatura će se popeti i do 40 stepeni. Vjetar slab, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugozapadnog smjera. U većem dijelu zemlje se očekuju i tropske noći.

U Sarajevu je jutros izmjereno 20 stepeni, a najviša dnevna temperatura iznosit će 37 stepeni. U području oko Mostara temperature će se kretati oko 40 stepeni.

Vrućina i sparina imaju nepovoljan uticaj na većinu populacije, a pogotovo hronične bolesnike zbog čega stručnjaci savjetuju da planirane aktivnosti obavite prijepodnevne, a da u najtoplijem dijelu dana izbjegavate boravak na otvorenom.

Toplo vrijeme zadržat će se u utorak s tim da meteorolozi u poslijepodnevnim satima najavljuju zahlađenje u vidu pljuskova i grmljavine, a u srijedu nas očekuje povećanje naoblačnosti i blago pad temepratura.

“U Bosni će preovladavati oblačno vrijeme, a u Hercegovini se nakon sunčanog jutra prognozira povećanje oblačnosti. Kiša i pljuskovi će se pomijerati od jutarnjih sat sa zapada i sjevera zemlje prema jugu i istoku do sredine dana. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka u Bosni većinom između 15 i 19 stepeni, a u Hercegovini od 20 do 26 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka u Bosni uglavnom između 20 i 25 stepeni, a u Hercegovini od 27 do 32 stepena”, saopćeno je iz Federalnog hidrometerološkog zavoda.

Na ljetnom mirovnom kampu i učenici iz Viteza

Udruženje „Integra“ uz podršku Američke ambasade u Bosni i Hercegovini realizirala je Ljetni mirovni kamp u periodu od 17.07. do 22.07. 2019. koji je održan u ¸¸Eko selo¸¸ Boračko jezero.

Na kampu su sudjelovali učenici i nastavnici srednjih škola iz Višegrada,Mostara, Stoca, Viteza, Bugojna, Novog Travnika, Jajca, Sarajeva i Brčkog koji su prisustvovati nizu predavanja i radionica koje su vodili neki od najvećih imena iz BiH sa područja kulture dijaloga, komunikologije, historije i psihologije; prof.dr. Esad Bajtal, prof dr.Slavo Kukić, prof dr. Zlatiborka Popov Momčinović, prof. Vuk Bačanović.

U pratnji pedagogice Ivanele Brković, ovaj kamp posjetili su učenici Gabrijela Frljić, Franjo Šuman, Irena Lujić i Andrija Štrbac.

Učenici su slušali poučna predavanja, bili dio različitih radionica, izmjenjivali svoja mišljenja i iskustva sa vršnjacima diljem BiH.

 Projekat se oslanja na rad dr. psihologije Kaline Yordanove, antropologinje i psihoanalitičarke koja je tokom 2012. Godine, u okviru svoje doktorske disertacije, na području cijele BiH istrazivala prisustvo traume kod djece demobilisnaih boraca proteklog rata a koja su rođena nakon istog. Njeno istraživanje je, između ostalog, potvrdilo da se naš identitet dijelom formira pod uticajem iskustva prethodnih generacija.

Poseban akcent je na demobilisanim pripadnicima nekadašnjih sukobljenih strana, tada maloljetnim borcima Armije, VRS i HVO koji je otvoreno razgovarao s mladima o svim negativnim posljedicama nasilnog načina rješavanja konflikata i svemu onom što iz takvog pristupa može proizaći.

Tokom šestodnevnog Mirovnog kampa je  upriličena i projekcija filma ¸¸Muškarci ne plaču¸¸ Drljević Alena.

 Cilj projekta nije analizaranje, niti detaljno obrađivanje razloga, povoda i uzroka proteklih ratnih sukoba kao ni pronalaženje ‘’zajedničke ‘’ istine već, upravo, učenje mladih poštovanju različitih verzija individualne istine te građenje zajedničkog povjerenja kao temelja za bolji i kvalitetniji suživot.

Također, predstavlja i pokušaj ukazivanja na činjenice koje za cilj imaju posvećenost i usmjerenost ka jačanju procesa pomirenja i uspostave međuetničkog povjerenja, i promoviranju razumijevanja da se samo kroz interkulturnu saradnju može doći do ostvarenja zajedničkih ciljeva. Po završetku, svi sudionici kampa dobili su diplome. Završnu noć upriličen je rafting i glazba uživo za sve sudionike predivno iskustvo.