Dragana Sivonjić

Mraz u Bosni, obilne oborine i izraženiji snježni pokrivač ovog puta će izostati

U prvom tjednu 2022. godine dotok svježijih i hladnijih zračnih masa uvjetovat će nestabilno vrijeme s kišom, susnježicom i snijegom, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod BiH.

Na području južne Hercegovine očekuje se kiša, u širem pojasu Posavine kiša i susnježica, a u središnjim i planinskim područjima Bosne susnježica i snijeg. Obilne oborine i izraženiji snježni pokrivač ovog puta će izostati.

Oblačno vrijeme sa slabim padalinama prevladavat će tijekom čitavog tjedna. U jutarnjim satima u većem dijelu Bosne izvjestan je mraz. Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od -3 stupnja do 2 u Bosni, na jugu zemlje do 9 stupnjeva. Najviše dnevne temperature kretat će se između -1 i 5 u Bosni, u Hercegovini između 5 i 10 stupnjeva.

U razdoblju od 11. do 17. siječnja, prema aktualnim sinoptičkim kartama, prognozira se lagana stabilizacija vremenskih prilika na prostoru BiH. Prestanak oborina zahvatit će prvo južne krajeve, a zatim se prošiiriti i na ostatak zemlje. Više sunčanih sati uvjetovat će i nešto više dnevne temperature zraka, ali će se i dalje zadržati jutarnji mrazevi u Bosni. Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od -2 i 3 u Bosni, a maksimalne dnevne temperature varirat će između 2 i 8 stupnjeva u Bosni do 12 u Hercegovini.

Od 51 okolinske dozvole, izdane u prošloj godini u F BiH, osam na području Kantona Središnja Bosna

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u prošloj godini izdalo je ukupno 51 okolišnu dozvolu firmama u FBiH za realizaciju njihovih novih ili nastavak postojećih projekata koje provode u sklopu svoje djelatnosti.

Najveći broj okolišnih dozvola izdan je kompanijama na području Kantona Sarajevo – 10, zatim Zeničko-dobojskog devet, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Središnja Bosna po osam, dok je  najmanje okolinskih dozvola izdato firmama na području Unsko-sanskog, Posavskog i Zapadno-hercegovačkog kantona – po dvije.

Prema vrstama industrije kojom se bave firme koje su dobile okolišne dozvole uglavnom se radi o ekstraktivnoj industriji – kamenolomima i rudnicima, upravljanjem otpadom, mineralnoj industriji – betonarama i asfaltnim bazama, infrastrukturnim objektima – izgradnji autocesta, prehrambenoj, energetskoj i namjenskoj industriji.  

(fena)

Omikron soj virusa pogađa gornji respiratorni trakt

Pojavljuju se dodatni dokazi da omikron soj virusa korona pogađa gornji respiratorni trakt i izaziva blaže simptome nego prethodne varijante, izjavio je danas zvaničnik Svjetske zdravstvene organizacije.

“Vidimo sve više i više studija koje ukazuju da omikron inficira gornji dio tijela. Za razliku od drugih, koji mogu izazvati tešku upalu pluća”, izjavio je novinarima u Ženevi zvaničnik WHO za incidentne situacije Abdi Mahmood. On je dodao da bi ovo mogle biti “dobre vijesti”. Mahmood je rekao da visoka prenosivost omikrona znači da će postati dominantan na mnogim mjestima za nekoliko tjedana i da predstavlja prijetnju po zemlje koje imaju veliki postotak necijepljenog stanovništva.

(Fena)

U BiH, u protekla 24 sata, 23 smrtna slučaja povezana s koronavirusom, od toga 20 u Federaciji

U BiH u protekla 24 sata registrirano je 899 novih slučajeva zaraze korona virusom, dok su zabilježena 23 smrtna slučaja. Zavodu za javno zdravstvo F BiH u protekla 24 sata prijavljeno je ukupno 3.125 uzoraka, od čega su 683 pozitivna na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima. Do sada je testirano ukupno 1.055.530 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 189.158 osoba.

U protekla 24 sata samo u F BiH prijavljeno je 20 smrtnih ishoda i to u Kantonu Središnja Bosna, Hercegovačko-neretvanskom, Ze-Do, Tuzlanskom, Posavskom i Kantonu Sarajevo, dok je šest smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno. Ukupan broj smrtnih ishoda na području FBiH je 7.523. 

(Fena)

Marinko Čavara potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji

Predsjednik FBiH Marinko Čavara potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH. Time su se stekli uvjeti za stupanje na snagu tog zakona dan po objavi u Službenim novinama, kako je njegovim tekstom definirano. 

Zakonom je Federalna vlada ovlaštena da ograniči rast cijena struje za privredu u FBiH u situacijama poremećaja na tržištu električne energije i rasta cijena većeg od 20 % u odnosu na prethodnu godinu.

(Fena)

Ljekovita svojstva grožđica

Grožđice nastaju sušenjem grožđa i jedna su od najpopularnijih vrsta suhog voća. To je cjelovita i zdrava namirnica koja ima niz ljekovitih svojstava.

Za njihovu popularnost i širenje po zapadnom svijetu zaslužni su drevni Egipćani i Feničani.

Zbog dugog roka trajanja od davnina se koriste kao izvor energije na dugim i napornim putovanjima.

Bile su obavezne na brodu Kristofora Kolumba, davale su energiju Robertu E. Pearyju tijekom pohoda na Sjeverni Pol, astronautu Scottu Carpenteru u svemiru 1962. godine, te vojsci generala Hanibala kod prelaska preko Alpa.

Danas su najviše cijenjene zbog finog okusa i povoljne cijene, a odlična su zamjena za slatkiše.

Najpopularnije su u pripremi kolača, te imaju brojna ljekovita svojstva.


Bogatstvo nutrijenata sa zaštitnim djelovanjem


Grožđice su izvrstan izvor energije te sadrže dijetalna vlakna i mnoge fitonutrijente.

Imaju dvostruko više antioksidansa od svježeg grožđa.

Dobar su izvor minerala kalcija, željeza, mangana, magnezija, bakra, fluora i cinka, te vitamina B kompleksa: tiamina, riboflavina, piridoksina i folne kiseline.

100 grama grožđica sadrži:

  • 299 kalorija
  • 79,8 grama ugljikohidrata
  • 3 grama proteina
  • 0,5 grama masti
  • 3,7 grama dijetalnih vlakana (10 posto dnevne potrebe)

Vlakna u grožđicama pomažu u regulaciji težine i kolesterola, smanjuju rizik od raka debelog crijeva, te poboljšavaju probavu.

Grožđice su idealne za sportaše kojima je potrebna energija.

Zbog svog izuzetnog nutritivnog sastava preporučuju se svim dobnim skupinama.

Kao i drugo sušeno voće, idealne su za konzumaciju u hladnim mjesecima kada organizmu pomažu nadoknaditi potrebne vitamine i minerale.

Grožđice sadrže i značajnu količinu željeza koje direktno pomaže u liječenju anemije.

Kompleks B vitamina pomaže u stvaranju novih krvnih stanica, dok viši udio bakra pomaže u stvaranju crvenih zrnaca.


Djeluju antiupalno i antikancerogeno


Grožđice kao i grožđe sadrže resveratrol – polifenol koji ima snažno antiupalno i antikancerogeno djelovanje, a ujedno smanjuje i kolesterol.

Studije potvrđuju da resveratrol pomaže u zaštiti od melanoma, raka debelog crijeva i prostate, koronarne bolesti srca, degenerativne bolesti živaca, Alzheimerove bolesti te virusnih i gljivičnih infekcija.

Smanjuje i rizik od moždanog udara. To čini tako da smanjuje aktivnost angiotenzina (hormona koji može uzrokovati povećanje pritiska u krvnim žilama), a potiče proizvodnju dušičnog oksida koji opušta krvne žile.

Tamnije sorte grožđica posebno obiluju antocijaninima – antioksidansima koji štite od alergija, upala i tumora.


Čuvaju zdravlje srca i krvnih žila


Redovita konzumacija grožđica povezuje se sa smanjenjem povišenog krvnog tlaka.

Mnogi nutrijenti iz grožđica zaslužni su za to, no najsnažnije djelovanje se pripisuje visokoj razini kalija – 100 grama grožđica sadrži čak 749 miligrama kalija.

Kalij je mineral koji dokazano smanjuje napetost krvnih žila i krvni tlak.


Reguliraju šećer u krvi


U nizu studija pokazalo se da grožđice smanjuju nagle skokove inzulina nakon obroka, koji mogu biti opasni za dijabetičare.

Održavaju uravnoteženu apsorpciju šećera u organizmu i reguliraju njegove razine, što je od velikog značaja za oboljele od oba tipa dijabetesa.

Grožđice pomažu u oslobađanju hormona leptina i grelina koji daju osjećaj sitosti, a to smanjuje mogućnost prejedanja i olakšava držanje dijete.


Štite zdravlje očiju


Zbog udjela polifenolnih fitonutrijenata grožđice su izvanredne za očuvanje dobrog vida.

One štite od slobodnih radikala i pomažu u prevenciji makularne degeneraciju, slabljenja vida te katarakte.

U njima je prisutan i vitamin A koji je također izuzetno važan za dobro očno zdravlje.

On smanjuje rizik od pojave očne mrene i noćnog sljepila.


Smanjuju kiselost organizma


Acidoza – kiselost organizma – može biti metabolička ili respiracijska.

Izvor obiju kiselosti je želudac.

Kiselost organizma može dovesti do mnogih bolesti poput čireva, dermatoza, oštećenja unutarnjih organa, artritisa, gihta, gubitka kose, bolesti srca, tumora i raka.

Kalij i magnezij iz grožđica su vrlo učinkoviti u neutraliziranju kiselina u želučanom soku i reguliranju kiselosti organizma.


Čuvaju zube i kosti


Kalcij i bor, prisutni u grožđicama,važni su u prevenciji osteoporoze.

Bor je makronutrijent bitan za pravilnu izgradnju kostiju i apsorpciju kalcija.

Osobito je koristan u prevenciji osteoporoze kod žena u menopauzi, a blagotvorno djeluje na zglobove i kosti. 

Bor pomaže u zaštiti usne šupljine i jačanju zubne cakline.

Oleanolična kiselina prisutna u grožđicama igra posebno važnu ulogu u zaštiti zubi od propadanja, karijesa i krhanja.

Sprečava rast bakterija Streptococcus mutans i Porphyromonas gingivalis, glavnih krivaca za karijes.


Domaći pripravci od grožđica


Recept protiv bolova

Prelijte svijetle grožđice votkom ili rakijom i prekrijte ih gazom.

Ostavite najmanje sedam dana dok alkohol potpuno ne ishlapi.

Nakon toga držite ih u vlažnoj posudi i jedite devet bobica dnevno.


Čišćenje jetre grožđicama

Pola čaše grožđica prelijte toplom vodom i ostavite da se 15 minuta natapaju. Zatim ih dobro isperite pod mlazom vode.

Isprane grožđice stavite u čašu i do vrha ulijte prokuhanu vodu, ohlađenu na sobnu temperaturu. Ostavite da odstoji 24 sata.

Idućeg dana, najbolje ujutro, na prazan želudac popijte napitak i pojedite grožđice.

Lezite u krevet na sat-dva i stavite topli oblog ili termofor na desnu stranu trbuha.

Ovaj postupak obavlja se jednom tjedno tijekom mjesec dana, dva puta godišnje.


Grožđice u kulinarstvu


Grožđice se mogu jesti samostalno ili koristiti u različitim vrstama slatkih jela, a ako ste maštoviti i slanih.

Možete ih dodavati u jutarnje pahuljice ili smoothieje, salate, tijesta, umake ili pripremati s njima zdrave energetske pločice.

Imajte na umu da zbog slatkoće mogu zamijeniti i dio šećera u kolačima.


Ekspresni džem od grožđica

Stavite u blender 2 šalice grožđica i ½ šalice svježe iscijeđenog soka od naranče.

Smiksajte i ulijte u staklenku. Čuvajte u hladnjaku.

(www.alternativa-za-vas.com)

U Švicarsku će se u dvije godine iseliti 40 do 60 tisuća Hrvata

Od 1. siječnja bogata i uređena Švicarska otvorila je svoje tržište rada za Hrvate, što će, nažalost, utjecati na dodatno iseljavanje ljudi iz Hrvatske, osobito mladih koji se najlakše prilagođavaju novoj sredini, piše Večernji list.

Prema procjeni našeg poznatog demografa Stjepana Šterca, u sljedeće dvije godine u Švicarsku bi se moglo iseliti između 40 i 60 tisuća naših građana.

Inače, u toj zemlji prema podacima švicarskog Saveznog ureda za statistiku iz studenog 2020. živi 28.966 hrvatskih državljana, no kako navodi i Državni ured za Hrvate izvan RH, prema procjeni hrvatskih katoličkih misija, veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i hrvatske iseljeničke zajednice, smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80 tisuća.

Veliki broj Hrvata, iseljenih krajem 70-ih, 80-ih i 90-ih prošlog stoljeća, u međuvremenu je dobio švicarsko državljanstvo i postali su Švicarci.

“Švicarska postaje idealan prostor useljavanja jer je riječ o izrazito uređenom društvu i prostoru na kojem već živi dosta naših ljudi. Moje su procjene da će se zbog olakšanog useljavanja Hrvatima u tu zemlju u sljedeće dvije godine iseliti između 40 i 60 tisuća hrvatskih državljana.

Prije dvije godine držao sam predavanja u Švicarskoj i uvjerio se koliko su naši ljudi zadovoljni životom u toj zemlji. Oni sanjaju takvu uređenost društva kakvo je švicarsko u Hrvatskoj.

Hrvati se lako prilagođavaju novoj sredini zbog čega su idealna imigracija za tu zemlju, a zadržavaju i hrvatski identitet i Švicarska nije daleko pa mogu bez problema posjećivati obitelji u domovini. Današnji mladi i obrazovani ljudi brzo se prilagođavaju i nauče jezik sredine u koju su došli”, kaže Šterc.

Dodaje da je, s obzirom na uređenost društva i plaće koje se nude u Švicarskoj, to za Hrvate obećana zemlja, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Ranko Križanović napustio Čelik; dogovorio prelazak u federalnog A1 ligaša Travnik

Vitežanin Ranko Križanović više nije član Omladinskog košarkaškog kluba Čelik, jer je dogovorio prelazak u federalnog A1 ligaša Travnik, potvrdio je Feni predsjednik OKK Čelik Goran Bulajić.

-Križanović je korektno nazvao i izrazio želju da ide, jer nije siguran što će se dogoditi s našim klubom, nakon što su nas napustili Benjamin Bajramović i Anes Podojak. Nisam mu mogao ništa obećati, jer smo i s njima trojicom, imali samo osam igrača. To znači da smo sada samo s pet igrača, pa ne znam kako ćemo odigrati preostale dvije utakmice do kraja polusezone i početka prelaznog roka, kazao je Bulajić.

Ako tuzlanska Sloboda 8. siječnja zakaže utakmicu na svom terenu, vjerojatno će biti registrirana službenim rezultatom u korist domaćina. -Ne znam kako ćemo, s ovim brojem igrača, organizirati ni domaću utakmicu protiv Posušja. Do sada su nam tolerirali da počinjemo s osam igrača, rekao je Bulajić.

Travničanin Z.Č. (1962.) lažno prijavio postavljanje eksplozivne naprave u ugostiteljski objekt u Biloj

Tijekom protekla tri dana na području Kantona Središnja Bosna prijavljeno je osam krivičnih djela. U Kiseljaku, na Babanovcu i u Bugojnu policija je pronašla i oduzela opojnu drogu canabis i speed, te se u saradnji s nadležnim Kantonalnim tužiteljstvom, protiv osumnjičenih poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

Policijski službenici Sektora kriminalističke policije MUP-a i PS Vitez uspješno su rasvijetlili krivično djelo „Lažno prijavljivanje”, koje je počinjeno na području općine Vitez. Naime, 7.11.2021. godine, oko 00,30 sati, u PS Vitez je prijavljeno da su u ugostiteljski objekt koji se nalazi u mjestu Bila, postavljene dvije eksplozivne naprave, te da će biti aktivirane. Operativnim radom na terenu, službenici policije su došli su do saznanja da je osumnjičeni za navedeno krivično djelo Z.Č., rođen 1962. godine, iz Travnika. Prijava je zaprimljena u vrijeme dok je u objektu bio veći broj gostiju. Po prijavi službenici policije su izašli na lice mjesta, te izvršili kontradiverzioni pregled ugostiteljskog objekta i utvrdili da se radi o lažnoj dojavi.  

U protekla tri dana na području Kantona Središnja Bosna evidentirano je 19 slučajeva narušavanja javnog reda i mira i čak 32 prometne nesreće u kojima je jedna osoba zadobila teže, a sedam lakše tjelesne povrede. Zbog različitih prekršaja iz oblasti prometa uručeno je ukupno 839 prekršajnih naloga, od kojih je 106 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.

Iz prometa su zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključeno 68 vozača, od kojih je 7 vozača zadržano u policijskim stanicama do otrježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.

(Ured komesara)

FOTO: Ilustracija

Danas je Svjetski dan Brailleovog pisma, evo šta trebate znati o njemu

Na današnji dan obilježava se Svjetski dan Brailleovog pisma (Brajice), koje je promijenilo život slijepih i slabovidnih osoba širom svijeta.

Pismo je izumio i usavršio Louis Braille, a upravo 4. siječnja, kada bi bio njegov rođendan, generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je danom ovog pisma.

Louis je također bio slijep. Kao dijete je povrijedio oko u sedlarskoj radionici svoga oca, no zbog loše zdravstvene zaštite infekcija se proširila i na drugo oko. Do pete godine potpuno je oslijepio.

Kao naročito inteligentna osoba, iskoristio je prenošenje poruka iz Napoleonskih ratova, koje je smislio kapetan Charles Barbier. Unaprijedio je pismo i tako pomogao slijepim osobama širom svijeta.

Europske akademije znanosti i umjetnosti proglasile su ga najvećim dostignućem 19. stoljeća, a prilagođeno je na 130 svjetskih jezika.

Pisalo se pomoću table i šila, a kasnije su se pojavile i Brailleove mašine. Danas se sve češće koriste minijaturne table koje se mogu staviti u džep ili torbicu.

Zašto je ono važno?

Brailleovo pismo je reljefno i u njemu se upotrebljava šest tučkica poredanih u dvije vertikale, pomoću kojih se mogu dobiti 63 znaka. One mogu predstavljati jedno slovo, kombinaciju slova ili riječ.

Unatoč razvoju tehnologije i brojnim pomagalima danas, ovo pismo je i dalje temelj pismenosti slijepih osoba.

Omogućava im ravnopravnost, školovanje, afirmaciju u društvu, pristup informacijama, ali i uživanje u svim segmentima života.

Prepoznato je i priznato u brojnim dokumentima, pravilima i zakonima na državnom i međunarodnom nivou.

Znakovi Brailleovog pisma uče se po složenosti, a ne po abecedi. Prilagođavaju se gramatičkim, pravopisnim i semantičkim pravilima koja vrijede u određenom jeziku.

Proces učenja je postupan i sastoji se od više faza, a najveći izazov je prepoznavanje njegovih znakova, odnosno razvijanje osjeta dodira.

Iako se ne koristi dovoljno, Brailleovo pismo je sve raširenije. Na njemu se tiskaju udžbenici, časopisi i edukacijski materijali već dugi niz godina, iako ljudi to rijetko primjećuju.

Brailleovi natpisi na kutijama lijekova pravi su primjer kako bi se ovi znakovi trebali proširiti i na ostale predmete u svakodnevnoj upotrebi – kuhinjske uređaje, etikete na stvarima, na cjenicima i slično.

(klix.ba)