Dragana Sivonjić

Nova pjesma Jelene Tomašević – “Sve ispočetka”

Trendovi dođu i prođu, ali Jelena Tomašević, kao i njene pjesme, uvijek pronađu put do publike. ’Sve ispočetka’ naziv je njene nove pjesme, a umjesto ispočetka ona samo nastavlja već utabanim stazama.

Provjereni suradnici, kao što je autorica glazbe i teksta Leontina Vukomanović, ulijevaju sigurnost i daju dodatnu kvalitetu. Autor aranžmana je Darko Dimitrov.

Lyrics video: Branislav Brkić

(Digital Music)

Svečano obilježena 26. obljetnica oslobođenja Jajca

Danas, 26 godine nakon što su hrvatske snage podigle stijeg na jajačkoj tvrđavi te ovim činom obznanile slobodu ovoga kraja, hrvatski branitelji, pripadnici HVO-a i HV-a kao i brojna izaslanstva među kojima su bili i dužnosnici HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora predvođeni predsjednikom dr. Draganom Čovićem, nazočili su 26. obljetnici oslobođenja Jajca.

13. rujna 1995. godine snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u vojno – redarstvenoj akciji “Maestral” oslobodile su Jajce nakon trogodišnje okupacije.

Obilježavanje obljetnice započelo je svečanim mimohodom veterana uz isticanje zastava ratnih postrojbi hrvatskih snaga, zatim je nastavljeno koncelebriranom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Program je nastavljen polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Središnjeg spomen obilježja svim poginulim braniteljima te svečanom akademijom kojom je obilježena 26. obljetnica oslobođenja.

Svake godine ovdje u Jajcu obilježavamo ponosne dane, uz koje smo imali svoje žrtve, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, kazao je na početku svog obraćanja danas u Jajcu predsjednik Čović.

„Sjećamo se Maestrala i mnogih drugih akcija. Svaka žrtva kojoj smo se naklonili danas ovdje i kojoj se naklanjamo svaki dan u različitim prigodana prisjećajući se ovih obljetnica od 91 pa do 95 kako u Bosni i Hercegovini našoj domovini, jednako tako i Hrvatskoj, nosi poseban trag na svima koji danas živimo u našem kraljevskom gradu Jajcu. Ponekad ne znamo dovoljno cijeniti svu tu žrtvu. Ponekad to odradimo da bi kazali bili smo na nekoj obljetnici, bili smo na svetoj misi, poklonili smo se žrtvama, hrvatskim žrtvama, Hrvatskog vijeća obrane Specijalne policije i svih onih koji su iz Republike Hrvatske bili na tome putu uz nas. Često slušamo kako odlazimo, kako smo nejedinstveni, kako ne znamo čuvati svoje. Da ste vi bili razjedinjeni, da vi niste imali zajedničko zapovijedništvo, da niste bili snažni pleter hrvatskog bića, mi danas ne bi slavili 26 obljetnicu oslobođenje hrvatskog grada Jajca. Neka nam ovo bude još jedan povod da zajedno u snažnom zbijanju redova svih onih koji su nosili Domovinski rat na svojim leđima, kao i mladosti koja je danas ovdje uz nas, jasno pošaljemo poruku, ovo je naš kraljevski grad. Ovdje, i diljem naše domovine Bosne i Hercegovine ne treba nam nitko ništa davati. To je naše, to smo krvlju platili. Ništa nam nitko nije poklonio nikada, niti će nam u budućnosti pokloniti. Svi koji razmišljanju da mogu negdje bolje organizirati svoj život, pozivam ih da se uključe i da ovdje gradimo svoj život, zajedno. Da preuzmemo odgovornost i brigu za našeg čovjeka, da služimo svakom žitelju Bosne i Hercegovine, i hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Tada ćemo jedino biti dostojni svake kapi krvi hrvatskih branitelja, dostojni svake suze majki hrvatskih branitelja, dostojni svake molitve za hrvatske branitelje i za nas same. Pozivam vas da u snažnom zajedništvu u ovo posebno vrijeme iskušenja obranimo ovo što ste vi stvorili prije 26 godina ovdje u kraljevskom gradu Jajcu. Ovo je naša domovina, ovo je naš grad, mi smo tu da zajedno s vama izborimo našu političku jednakopravnost i osiguramo normalno obilježavanje svih naših obljetnica i akcija i narednih 26 godina, poručio je predsjednik Čović. 

Na svečanoj akademiji govorili su i general HVO-a i jedan od zapovjednika VRO Maestral, Stanko Sopta te Ante Brtan, ispred braniteljske udruge „13.rujan“. 

Podsjećamo, oslobođenje Jajca izvršeno je u sklopu operacije Maestral koja je počela 08. rujna a grad Jajce je oslobođen 13. rujna 1995.godine.

HDZ BiH

Program obilježavanja 30. obljetnice “Viteške brigade” HVO

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO H-B Vitez i ove će godine organizirati prigodno obilježavanje obljetnice osnutka “Viteške brigade”.

Ove se godine obilježava 30-ta obljetnica Viteške brigade,a protokolom je predviđeno:

subota, 18. rujna 2021. godine,

10,00 – Služenje svete mise u župnoj crkvi sv. Juraja u Vitezu

11,00 – Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježju ispred zgrade Općine Vitez.

Potom će se izmoliti opijelo, te nastaviti druženje bivših pripadnika Viteške brigade i zvanica na terasi kod Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Vitez.

Dan Viteške brigade znak je sjećanja na prvo postrojavanje prve postrojbe u hrvatskim odorama na mjesnom nogometnom igralištu u Šantićima kod Viteza 18. rujna 1991. godine. Viteška brigada bila je vojna postrojba u sastavu Zbornog područja Vitez, koja je kasnijom reformom preimenovana u 92. Domobransku pukovniju Vitez.

Pripadnici „Viteške brigade” borili su se protiv srpskih snaga i tzv. JNA u obrani Jajca, Travnika i Bugojna i drugih područja srednje Bosne, a kasnije i protiv daleko brojnijih i nadmoćnijih snaga Armije BiH u obrani Viteza i potpuno opkoljene Lašvanske doline. Nakon potpisanog Washingtonskog sporazuma, kada više nije bilo oružanih sukoba s pripadnicima A BiH, pripadnici „Viteške“ brigade borili su se i u oslobađanju dijelova općine Travnik i Novi Travnik, u oslobađanju Kupresa, Jajca, Vlašića, Glamočkog polja… Samo u obrani Viteza poginula su ili su ubijena 653 pripadnika HVO-a i hrvatska civila, a među njima u najvećem broju pripadnici „Viteške“ brigade HVO-a. Više od dvije tisuće pripadnika Brigade je lakše ili teže ranjeno jednom ili više puta.

(Radio Vitez)

Građani daju ideje za uređenje Travničkog korza

Centralni gradski trg u Travniku, do kraja mjeseca, bit će mjesto na kojem će građani Travnika imati priliku dati svoje prijedloge za uređenje popularnog Travničkog korza, koje uskoro dobiva novi sjaj.

Travničani su podržali inicijativu za uređenje glavne gradske ulice (Bosanska) kao pješačke zone, a uključivanje i aktivan doprinos građana su ključni, kako bi Travnički korzo u konačnici bio uređen prema njihovim željama i potrebama.

Dio je ovo projekta koji realiziraju Centar za edukaciju mladih, Općina Travnik, Društvo Lajpcig-Travnik i Grad Lajpcig, uz podršku njemačke organizacije Engagement Global, u okviru programa „Nakopa“ (Partnerstvo za održivi lokalni razvoj). Cilj projekta je uređenje Travnika kao grada održive mobilnosti, te educiranje njegovih građana o Ciljevima održivog razvoja i njihovom ispunjenju na lokalnoj razini.

U fokusu projekta svakako su potrebe građana i njihovo sudjelovanje kroz participativni model donošenja odluka koje se tiču svih. Kako bi to i ostvarili, nositelji projekta od njegovog samog početka uključuju različite ciljne skupine: djecu, mlade, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, bicikliste, poslovne subjekte itd.

Uključivanje još većeg broja građana nastavlja se i kroz online platformu travnickikorzo.ba, putem koje će svi zainteresirani moći iskazati svoje potrebe i dati svoje prijedloge za uređenje Travničkog korza, a istovremeno i saznati više o održivoj mobilnosti i Ciljevima održivog razvoja.

Građanima će biti predstavljen i video s prijedlozima uređenja Travničkog korza, kako bi pobudio njihovu kreativnost i motivirao ih da i sami pridonesu idejama za koncept uređenja. Svi prijedlozi građana bit će kompilirani i razmatrani pri izradi konačnog idejnog rješenja.

Puštanjem u rad online platforme označen je i početak tromjesečnog probnog perioda otvaranja pješačke zone u Bosanskoj ulici, na dijelu od crkve svetog Ivana Krstitelja do raskrižja s ulicom Donja mahala, što znači da se ovim dijelom motorna vozila neće moći kretati.

Ovaj projekt je još jedan primjer koji pokazuje da se kroz suradnju institucija vlasti, organizacija civilnog društva i građana, mogu kreirati pozitivne promjene za unaprjeđenje lokalne zajednice.

Luka Sučić iz STK CM Vitez brončani na Međunarodnom turniru “Joola Cup”

Stolnoteniski klub CM Vitez bio je uspješan 2. Međunarodnom turniru “Joola Cup” u stolnom tenisu. Luka Sučić osvojio je brončanu medalju u kategoriji do 10 godina.

Ovoga vikenda je, u organizaciji STK “Kreka”, u sportskoj dvorani u Živinicama, održan 2. Međunarodni Joola Cup. Turnir se igrao u svim kategorijama, a STK CM iz Viteza su predstavljali David Zrnić i Matej Vidović, u kategoriji kadeta, te Luka Sučić, u kategoriji najmlađih kadeta.

Može biti slika sljedećeg: 5 ljudi, ljudi stoje i u zatvorenom

Najviše uspjeha je imao Luka Sučić, koji je osvojio 3. mjesto, dok su David i Matej svoj dio natjecanja završili malo ranije. No, svi si pokazali jako dobru igru, trud i zalaganje.

Luka je, osim što je bio jedan od najmlađih na turniru, pokazao da se u budućnosti od njega mogu očekivati i još bolji rezultati.

STK CM zahvaljuje organizatoru, STK “Kreka” na vrhunskoj organizaciji, a svim pobjednicima i osvajačima medalja upućuju iskrene čestitke. Također, zahvaljuju svima koji ih prate i podržavaju.

Novi uspjeh članova Judo kluba “Vitez”

Članovi Judo kluba “Vitez” nastupili su na natjecanju “Kup Vinko Šamarlić” u Sarajevu i ostvarili odlične rezultate.

Leon Gavrić U-9 – 28 kg 1. mjesto,

U-11: Ana Mišković – 28 kg 2. mjesto,

Marko Jukić Sunarić +50 kg 2. mjesto,

Ana-Marija Šapina – 32 kg 3. mjesto,

Andrej Jukić – 38 kg 5. mjesto

Kadeti U18: Darko Čečura -73kg 3. mjesto

Može biti slika sljedećeg: 6 ljudi, ljudi stoje i u zatvorenom
Može biti slika sljedećeg: 2 ljudi, ljudi stoje i u zatvorenom

(Radio Vitez)

OŠ “Dubravica”: Upis djece u Mali zbor

U srijedu, 22.9.2021. godine, u amfiteatru OŠ ,,Dubravica” bit će upriličen upis zainteresirane djece u Mali zbor.

Upisati se mogu djeca uzrasta od 3 godine do učenika 3. razreda osnovne škole.

Svi zainteresirani mogu doći u srijedu, 22.9. 2021. godine, u 17sati!

“Dobro nam došli, mali pjevači!”, poručili su iz OŠ “Dubravica”.

VITEZ: Osamdesetak sudionika na ovogodišnjem Memorijalu “Darijan Šarac”

Osamdesetak članova planinarskih društava, ali i ostalih građana Viteza i susjednih mjesta, sudjelovalo je u ovogodišnjem, desetom po redu Memorijalnom pohodu “Darijan Šarac”.

Pohod su organizirali Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika KSB i HPD “Vitez”, u znak sjećanja na prerano preminulog Darijana Šarca, koji je, na žalost, nakon transplantacije srca, izgubio najvažniju bitku u svom mladom životu, ali i kao podsjetnik na važnost zdravog načina života, te promociju doniranja organa. Tim je povodom upriličeno i potpisivanje donorskih kartica, a ohrabruje veliki broj mladih, koji su karticu potpisali.

I ove godine sudionike pohoda s Trga su ispratili Darijanovi roditelji, Ankica i Željko Šarac, a na Trgu su razmijenjeni i prigodni pokloni.

Pješačilo se već ustaljenom maršrutom Gradski trg Vitez – Nebašce – Osoje – Liskovina – Zabrđe – Zaselje i to bez problema.

Povoljni vremenski uvjeti “išli na ruku” sudionicima Memorijala, a gostoprimstvo uz okrjepu kod obitelji Predraga Križanovića i na Zabrđu, kod članova Udruge vikenadaša, dodatno je olakšalo pješačenje.

Već tradicionalno, u Zaselju, kod Planinarskog doma, sudionici su dočekani čajem i kobasicama, a uz razmjenu iskustava, druženje je nastavljeno do kasnih večernjih sati.

(Radio Vitez)

Prašuma Janj, ljepota stvarana desetljećima

Činjenica da je Prašumski rezervat Janj prvo prirodno dobro u BiH koje se našlo na Listi svjetske baštine UNESCO-a je određeni nivo prestiža za koji smatramo da su zaslužni svi oni koji su sudjelovali u njegovom očuvanju.

Nama je to od velikog značaja i nadamo se da će nam to otvoriti neke nove prozore u svijet. Na kraju krajeva, sad smo na svjetskoj karti – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Šumskog gazdinstva “Gorica” Šipovo, koje djeluje pri “Šumama Republike Srpske”, Jovo Dakić.

(Video FENA/Amer Kajmović)

Evo koliko godina života i staža vam treba za minimalnu, srazmjernu ili zajamčenu mirovinu

Tko ima pravo na minimalnu mirovinu (382 KM), što je to srazmjerna mirovina, koji uvjeti se moraju ispuniti da bi se ostvarila zajamčena mirovina (478 KM), svakodnevna su pitanja građana u Federaciji koji bi željeli da se umirove.

Pojašnjenje su za Faktor dali u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

– Osnovni uvjet za umirovljenje za minimalnu mirovinu jeste 15 godina staža i 65 godina života, što je dovoljno za našu samostalnu mirovinu. Srazmjerna mirovina je kada osoba ima staža iz drugog nekog fonda (izvan BiH), a nema dovoljno godina za našu samostalnu mirovinu. Primjerice ako ima 15 godina kod nas i 15 u Njemačkoj, i dalje će imati pravo na našu minimalnu. Ili ako ima kod nas sedam godina staža, a u Njemačkoj osam, onda će kod nas ostvariti pravo na mirovinu za tih sedam godina jer ukupno ima 15, i to je i dalje srazmjerna mirovinas. A ako kod nas osoba ima 15 godina staža, i u Njemačkoj 16-17 godina, onda ima našu samostalnu mirovinu – objašnjava Tomislav Kvesić, glasnogovornik Zavoda MIO FBiH.

Naglašava kako je najjednostavniji primjer za minimalnu mirovinu 15 godina staža i 65 godina života.

– Ukoliko osoba ima kod nas deset godina staža i pet u Hrvatskoj, i ona će dobiti za tih deset godina kod nas neki iznos mirovine, zato što ukupno ima 15 godina staža. Ali ako kod nas ima 10 godina staža i u Hrvatskoj dvije, neće dobiti ništa jer ukupno nema tih minimalnih 15 godina staža i to je onda problem – govori Kvesić.

Dodaje da recimo u slučaju da osoba ispunjava uvjete za minimalnu mirovinu koju je stekla u BiH, ali da na rješenju ima niži iznos od 382 KM, ta osoba ipak dobiva minimalnu mirovinu. 

– Pravo na zajamčenu mirovinu (478 KM) imaju naši korisnici koji su, po novom zakonu, ostvarili pravo na mirovinu s navršenih 40 godina staža osiguranja, a po starom zakonu oni koji su ostvarili mirovinu s 40 godina mirovinskog staža, također pod uvjetom da žive na području BiH, a rješenjem im određen manji iznos od iznosa zajamčene mirovine. Korisnika zajamčene mirovine prema posljednjoj isplati, ima oko 20 tisuća – rekao je Kvesić.

Dodaje da minimalnu mirovinu ostvarenih prema Zakonu o MIO-u, ima oko 174.500 bh. korisnika i kada se tome pridodaju i mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima, bude ih oko 215.000.

(Dnevnik.ba)