Zanimljivosti

Anemija – što je uzrokuje i kako se liječi?

Anemija je stanje koje nastaje kad nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca – eritrocita da prenose kisik po cijelom tijelu.

Krvnim stanicama može nedostajati i hemoglobina, proteina koji krvi daje crvenu boju. Stanje je češće kod žena nego kod muškaraca, posebno u reproduktivnoj dobi i tijekom dojenja, te kod djece i starijih osoba.

Kako je prepoznati?

Ako se osjećate umorno iako ste dobro spavali ili vam nedostaje energije za normalne dnevne aktivnosti, možda je riječ o anemiji. Simptomi su od blagih do životno opasnih i mogu se manifestirati kao slabost, vrtoglavica, blijeda koža, glavobolja, ukočenost ili hladnoća ruku i nogu te kao niska tjelesna temperatura. Simptomi mogu biti povezani i sa srcem. Osobe s anemijom imaju manje kisika u krvi, što znači da srce mora više raditi kako bi dovelo dovoljno kisika u sve organe.

Simptomi povezani sa srcem uključuju aritmiju (nepravilan srčani ritam), otežano disanje i bol u prsima. Mnogo je predškolske djece anemično, najčešće zato što prehranom u organizam ne unose dovoljno željeza.

Djeca koja imaju anemiju sklona su jesti neprimjerene stvari poput zemlje, gline, kartona ili leda. Ako se stanje ne liječi, teži slučajevi mogu trajno utjecati na razvoj mozga. Ipak, najveći rizik imaju žene i kronični bolesnici. Ako tijekom menstrualnog krvarenja izgube mnogo krvi, žene mogu postati anemične.

Trudnoća

Trudnoća također može uzrokovati anemiju. Kronične bolesti poput bolesti bubrega utječu na sposobnost tijela da stvori crvene krvne stanice. Rizik se povećava i ako redovita prehrana sadrži nisku količinu željeza, folata ili vitamina B12. Uz to, neke vrste anemije su i nasljedne. Tinejdžeri su pak izloženi riziku od anemije zbog nedostatka željeza uslijed naglog rasta. Mlade djevojke sklonije su anemiji nakon što dobiju menstruaciju. Dijeta koja ima malo željeza također može uzrokovati anemiju. Željezo iz biljaka i dodataka prehrani ne apsorbira se tako dobro kao željezo iz crvenog mesa. Bolesti probavnog trakta kao što su Crohnova bolest ili celijakija mogu ometati apsorpciju željeza. Tijelo treba i vitamin B12 i folat kako bi stvorilo crvene krvne stanice. Hrana u kojoj nema dovoljno tih vitamina ponekad može uzrokovati anemiju.

Autoimuni poremećaj ili probavni problemi također mogu spriječiti dovoljnu apsorpciju vitamina B12. Hrana životinjskog porijekla i obogaćene žitarice dobar su izvor tog vitamina.

Folat se nalazi u lisnatom zelenom povrću, voću, grahu, grašku te se dodaje tjestenini i žitaricama kao folna kiselina. I naslijeđeni poremećaji mogu utjecati na proizvodnju crvenih krvnih stanica. Krvnim testom moguće je provjeriti razine crvenih i bijelih krvnih stanica, trombocita i hemoglobina. Moguće je provjeriti i prosječnu veličinu, varijabilnost, volumen i koncentraciju hemoglobina crvenih krvnih stanica. Ako imate anemiju, crvene krvne stanice manje su nego što bi trebale biti.

Uzimanje željeza

Anemija se liječi uzimanjem dodatka željeza. Najbolje je uzimati hranu, osobito sok od naranče i drugu hranu bogatu vitaminom C. Tablete se ne uzimaju s kalcijem, kavom ili čajem, jer to blokira njegovu apsorpciju. Nikada ne uzimajte željezo bez liječničkog savjeta i nadzora jer njegov suvišak u tijelu može biti opasan. Trudnice bi svaki dan hranom trebale unijeti najmanje 30 miligrama željeza. Kada se proizvodnja crvenih krvnih stanica u tijelu ne odvija pravilno, anemija uzrokovana ozbiljnim bolestima poput raka i aplastična anemija mogu se liječiti ili izliječiti transplantacijom. U tim slučajevima koštana srž donora zamjenjuje neispravnu koštanu srž oboljele osobe, tako da tijelo može početi proizvoditi zdrave krvne stanice. Neke vrste anemije mogu se liječiti zdravom prehranom.

Namirnice koje sadrže željezo su crveno meso, jetra, riba, tofu, leća i grah, tamnozeleno lisnato povrće i suho voće. Također jedite hranu bogatu vitaminom B12 i folnom kiselinom, primjerice jaja.

Aplastična anemija

Aplastična anemija je rijedak poremećaj u kojem koštana srž ne proizvodi dovoljno krvnih stanica za opskrbu tijelu. Može biti uzrokovana i visokim dozama zračenja, određenim virusima ili autoimunim poremećajem u kojem tijelo napada koštanu srž. Neki slučajevi su nasljedni. U teškim slučajevima nužna je transfuzija krvi ili čak transplantacija koštane srži.

(dnevno.ba)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend