Vijesti iz BiH

Agencije će davati građanima novac za informacije o teroristima

Bombaški napad na policijsku postaju u Bugojnu, učestale prijetnje terorističkim napadima koje stižu od pripadnika radikalnih islamističkih organizacija i diplomatski pritisak koji zbog straha od terorizma stiže od političke administracije SAD-a i EU-a, razlozi su zbog kojeg vlasti BiH idućih mjeseci moraju radikalno promijeniti zakonski okvir za rad svojih policijskih i obavještajnih službi. Spomenuta promjena uključuje i uvođenje većeg broja doušnika, koji će iz “središta zbivanja” za primjerenu novčanu naknadu davati korisne informacije obavještajnim strukturama u BiH.

Novačenje doušnika

Infilitracija doušnika među skupine i pojedince koji prijete državnoj sigurnosti do sada se zbog skromnih financijskih sredstava i neiskustva u radu obavještajnih i policijskih struktura u BiH koristila minimalno. Spomenuti vid praćenja koristio se u kombinaciji s drugim posebnim istražnim radnjama, kao što je tajno praćenje i prisluškivanje djelatnika SIPA-e i OSA-e. U najnovijem prijedlogu zakona o parlamentarnom nadzoru sigurnosno-obavještajnih službi, koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Zajedničko povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, stoji odredba da se utvrđuju ograničenja u provođenju parlamentarnog nadzora koja su potrebna radi zaštite određenih kategorija osoba. Uvodi se posebna zaštita za suradnike policije, pripadnike policije s prikrivenin identitetom te sigurnosne i obavještajne izvore. Ovim članom također su predviđeni određeni izuzeci od obveze čuvanja identiteta, kako stoji u prijedlogu spomenutog zakona, u slučajevima kada ministar sigurnosti, odnosno osobe iz službe ili agencije, procijeni da za njega ne postoji sigurnosni rizik.

Kako platiti suradnike

Ovakav prijedlog, kako su nam objasnili naši izvori u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA), znači davanje većih ovlasti obavještajcima u razvijanju bolje i veće doušničke mreže, za koju bi u budućnosti trebalo izdvojiti i veće iznose iz proračuna. Spomenimo da se upravo zbog plaćanja tajnih informatora u Zajedničkom povjerenstvu za nadzor nad radom OSA-e razvila velika rasprava u kojoj se tražilo prijedlog izmjene zakona o reviziji koji bi državnim revizorima omogućio kontrolu takozvanih crnih fondovima obavještajne službe. “Obavještajna agencija mora imati sredstva za ove namjene. Problem je to što revizori koji kontroliraju zakonitost trošenja proračunskog novca ne mogu provjeravati ovaj dio proračuna Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Koga angažirati za doušnika i koliko ga platiti, stvar je zakona o radu OSA-e. Najčešće same agencije ne mogu uraditi neovisnu provjeru trošenja ovog novca”, kazao je Mirko Okolić, predsjedatelj Zajedničkoga povjerenstva + za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencija. U zakonu stoji da generalni direktor agencije odobrava, prikuplja informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove sigurnosne prirode i uspostavlja tajne kontakte s fizičkim osobama.

 

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend