22. svibnja – Međunarodni dan bioraznolikosti

Biološka raznolikost predstavlja ukupnost svih vrsta živih bića i njihovih staništa na Zemlji. Drugim riječima, sve živuće vrste dio su ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Bilo kakav poremećaj bioraznolikosti ima nepovoljne posljedice na sve ostale vrste pa i na ljudski rod. Svjedočimo upornom smanjivanju biološke raznolikosti, što uzrokuje teške posljedice po prirodni svijet i ljudsko blagostanje.

Stoga je od izuzetne važnosti podignuti opću svijest o očuvanju bioraznolikosti i biološkog lanca gdje svaka vrsta igra važnu ulogu.

Zaštita bioraznolikosti u svakodnevnom životu

U nastojanju da podignu svijest o ugroženim vrstama, Ujedinjeni narodi proglasili su 29. prosinca 1993. godine Međunarodnim danom bioraznolikosti.

Na zasjedanju u prosincu 2000. donijeli su odluku da se on obilježava 22. svibnja, budući da je mnogim državama bilo teško isplanirati prigodne aktivnosti i proslave u razdoblju božićnog i novogodišnjeg slavlja.

Svake godine stavlja se naglasak na jednu temu, a tema ovogodišnjeg Dana je uvođenje zaštite bioraznolikosti u svakodnevnu praksu (Mainstreaming biodiversity).

Nastojanja Europske unije usmjerena su na očuvanje bioraznolikosti kao osnovnog međunarodnog načela u zaštiti prirode i obaveze cjelokupnog čovječanstva.

Nekoliko stotina stručnjaka iz cijele Europske unije bilo je uključeno u prikupljanje, obradu i podnošenje podataka i informacija o ugroženosti vrsta, a u praćenju situacije sudjelovao je i velik broj građana.

Nakon pomnog istraživanja, donesen je zaključak da se više od polovice ptičjih vrsta koje žive u Europskoj uniji smatra sigurnima, što znači da za njih zasad ne postoji rizik od istrebljenja.

Status mnogih vrsta, kao na primjer ptica grabljivica i nekih velikih zvijeri, u određenim se područjima značajno popravio, no ta su poboljšanja zasad ograničena na lokalnu ili regionalnu razinu, dok na cjelokupnom europskom području nije došlo do značajnog pomaka.

Države članice Europske unije izvijestile su koje su najveće prijetnje i opasnosti za svako stanište i vrste.

Zaključeno je da su najčešći uzročnici negativnih promjena u prirodi:

  • nekontrolirane poljoprivredne djelatnosti
  • isušivanje rijeka i jezera
  • crpljenje voda

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Hrvatska se u ovu akciju uključila 22. svibnja 2003., kada je Hrvatski sabor ovaj datum proglasio Danom zaštite prirode.

Hrvatska je po svojoj biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u Europi, što može zahvaliti svom specifičnom zemljopisnom položaju.

Velika raznolikost staništa i relativno rijetka naseljenost ljudima zaslužna je što u našoj zemlji prema procjeni ima od 50 do 100 tisuća živućih vrsta, iako je broj poznatih vrsta zasad 38 tisuća.

Osobitost Hrvatske je i što u njoj živi mnogo endemskih vrsta, od kojih se ističu velebitska degenija i čovječja ribica.

Kod nas obitavaju i neke vrste koje su u Europi ugrožene, poput vuka, risa i medvjeda, a Hrvatska je značajna i po tome što se u njoj gnijezdi mnoštvo ugroženih ptičjih vrsta.

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se u subotu, 21. svibnja, od 11 sati u zagrebačkom Zoološkom vrtu u Parku Maksimir te od 10 sati u Park šumi Marjan u Splitu.

Prilikom obilježavanja organiziran je niz edukativnih i zabavnih radionica kojima je cilj upoznati posjetitelje s bogatstvom biološke raznolikosti u Hrvatskoj.

Između ostaloga, posjetitelje se kroz edukativne ture želi pobliže upoznati s pticama, vodozemcima, gmazovima, paucima i biljnim vrstama parka.

(www.alternativa-za-vas.com)