Znanstvenici upozoravaju: Umjetna rasvjeta ubija drveće, jer prekida njihov ciklus sna

Ulična rasvjeta tijekom noći u gradovima je potrebna zbog javne sigurnosti. No ona loše djeluje na gradsko drveće koje tako ostaje budno i kronično neispavano. Njemački stručnjak Peter Wohlleben smatra da bi gradska svjetla noću trebala biti ugašena kako bi se i drveću omogućio potreban odmor.

 

 

Wohlleben je autor hit knjige Tajni život drveća te i sam skrbi za bukovu šumu u njemačkom gradiću Hummelu.

Ističe da život stabala mnogo više nalikuje ljudskom životu nego što to obično mislimo.

Njihovo zdravlje često ovisi o istim faktorima koji utječu i na ljudsko zdravlje.

Stabla su iznimno osjetljiva na svjetlost

Peter Wohlleben smatra da je drveću potreban san kako bi moglo nesmetano rasti.

Jednako kao i ljudima, drveću je potrebna tama da bi moglo pravilno “odmoriti”, a umjetna svjetla remete njihov biološki ritam.

“Stabla koja rastu u blizini uličnih svjetiljki brže će uginuti jer je njihovo okruženje nalik na spavaonicu u kojoj stalno gori svjetlo”, kaže Wohlleben.

Njegova se istraživanja i otkrića podudaraju sa studijom objavljenom u listu Journal of Ecology, prema kojoj su biljke iznimno osjetljive na svjetlost.

Svjetlost im prenosi informaciju o tome koji je dio dana, ali i koje je doba godine, što je iznimno bitno za biljku i njezine biološke funkcije.

Spomenuta studija je utvrdila da umjetna svjetlost stvara poremećaje u prirodnom ciklusu biljke.

Drveće je u gradovima ugroženo ne samo zbog nedostatka sna već i zbog drugih okolnosti.

Korijenje gradskih stabala slabije se razvija jer raste ispod kolnika, koji stalno zadržava toplinu, za razliku od šumskog tla, koje se noću hladi.

Uloga matičnog stabla i umreženost drveća

Stabla bolje rastu ako se nalaze pored “matičnog” stabla, piše Wohlleben.

Matično stablo je čvrsto i masivno starije stablo koje sprečava prebrz rast mladih stabala.

Ono formira debele krošnje koje propuštaju umjerenu količinu sunčeve svjetlosti do mladog stabla.

Polagan rast bitan je za dugovječnost drveća, tvrdi.

Problem je i to što stabla često rastu odvojeno, bez potpore drugih stabala.

Za zdravlje drveća bitna je tzv. umreženost stabala, kojom se osigurava biološka potpora i komunikacija među njima.

Umreženost stabala odlikuju 3 procesa:

  • stabla međusobno komuniciraju signalima kroz tlo
  • dijeli se hrana
  • stabla šalju upozorenja na moguće opasnosti

Nakon što je naišao na drevni panj srušen prije više stotina godina, Wohlleben je otkrio da su njegovi ostaci još živi zahvaljujući okolnim stablima koja su mu osiguravala dotok šećera.

Primijetio je i da pojedina stabla ispuštaju plinove upozorenja kojima upozoravaju svoje “susjede” na obližnje životinje koje se hrane njihovim lišćem i time uzrokuju bol.

Kad prime signal upozorenja, stabla se štite ispuštanjem otrovnih tvari u lišće, čime odbijaju životinje.

Ovaj obrazac ponašanja drveća jedan je od načina njihovog preživljavanja.

“Kada bi se svako stablo skrbilo samo za sebe, mnoga ne bi dosegnula dug životni vijek. Stoga je svako pojedinačno stablo iznimno vrijedno za zajednicu i valja ga očuvati”, napominje.

Zdrava stabla = zdravi gradovi

Biološka raznolikost i međuovisnost, koja je karakteristična za šume, u urbanoj sredini je vrlo komplicirana.

Gradska sredina čini uzgoj i održavanje stabala velikim izazovom.

Iako je to teška i komplicirana zadaća, od nje se ne smije odustati.

Poboljšanje zdravlja gradskih stabala utječe na kvalitetu života ljudi u gradovima.

Studija pod nazivom Sadnja zdravog zraka (Planting Healthy Air) objavljena u listu The Nature Conservancy potvrđuje da je sadnja drveća važna mjera borbe protiv vrućine, ali i za poboljšanje same kvalitete zraka.

Stvaranjem krošnji i ispuštanjem vodene pare stabla održavaju zrak hladnijim.

Istovremeno pročišćuju zrak od čestica koje ga zagađuju, a potječu iz biomasa i fosilnih goriva u industrijskim i prometnim područjima.

Što sve šteti drveću?

Svjesni smo važnosti drveća i njihove dobrobiti za planet.

Međutim, manje smo svjesni nekih sitnih postupaka koji su iznimno štetni za stabla.

Mnoge od njih čak smatramo korisnima.

Da ne biste nehotično ubijali stabla, obratite pozornost na 5 najčešćih štetnih elemenata i aktivnosti.

1. Sredstva za “pomoć” stablima

Većina stabala ne zahtijeva potporu, no ako je i zahtijeva, potrebna im je samo kratko vrijeme.

Pretjerano kolčenje i vezivanje stabala može dovesti do abnormalnog rasta debla, oštećenja kore ili preopterećenja stabla.

Možda mislite da drvetu činite uslugu ako ga pri dnu omotate plastikom da ga zaštitite od kosilica ili trimera, no postići ćete suprotno jer plastika guši stablo.

Želite li ga ispravno zaštititi, prekrijte ga malčem, koji će spriječiti rast korova i zadržati vlagu.

2. Postavljanje malča preblizu drvetu

Postavljanje malča preblizu debla dovodi do prekrivanja vrata njegovog korijena i gušenja drveta.

Kako biste to spriječili, postavite malč 15 cm od debla mladog drveta i 30 cm od debla odraslog drveta.

3. Probijanje kore drveta

Koru drveta u gradovima mogu oštetiti mnoge aktivnosti.

Najčešće je to zabijanje čavlića i lijepljenje obavijesti te postavljanje hranilica za ptice.

Sve što prodire u koru drveta donosi rizik od prenošenja bolesti ili najezde štetnih insekata.

Također može oštetiti kambij, područje ispod kore u kojem se stanice razmnožavaju i povećavaju opseg drveta.

4. Vezivanje pasa za drvo

Pas može poskočiti, povući uže i prouzročiti otpadanje kore.

Kora je prva linija obrane stabla od bolesti i insekata pa njezino uništavanje dovodi u opasnost opstanak stabla.

5. Uporaba herbicida i pesticida

Herbicidi i pesticidi uklanjaju korov i nametnike, ali štetno djeluju na drveće.

Stoga se za sprečavanje pojave korova preporučuje pravilno malčiranje stabla.

(www.alternativa-za-vas.com)