Začinsko bilje iz vašeg vrta – ljekovita oaza nadohvat ruke

Osim što poboljšava okus i miris jela, začinsko bilje ima i ljekovita svojstva. Sadrži obilje minerala, vitamina, eteričnih ulja i drugih aktivnih spojeva važnih za vaše zdravlje. Stoga je korisno uvijek ga imati svježega i pri ruci.

 

 

Možete ga uzgajati u posudama na prozoru i balkonu.

Ipak, biljke posađene u vrtu nerijetko su kvalitetnije jer rastu u prirodnijim uvjetima i imaju više sunca pa sadrže više ljekovitih i korisnih aktivnih tvari.

Njihovi miris, aroma i ljekovite dobrobiti mogu biti intenzivniji.

Ovisno o vrsti, u vrtu ih možete uzgajati kao jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke.

Jednogodišnje začinske biljke

Jednogodišnje začine uzgojite sjetvom sjemena u proljeće, najbolje u kući dok ne proklijaju.

U vrt se presađuju kada nestane opasnost od mraza.

Nakon cvatnje ili dolaskom mrazova ove biljke ugibaju, pa prije toga prikupite zrelo sjeme za sljedeću godinu.

1. Bosiljak

Bosiljak, bazilika ili bosilje (lat. Ocimum basilicum) ima osvježavajuće mirisne, pikantne listove.

Izvrsni su u raznim slanim jelima, osobito s povrćem (pogotovo s rajčicom).

Najmirisniji su posve svježi listovi i mladi vrhovi biljke.

Bosiljak općenito djeluje protuupalno.

Pomaže kod tegoba dišnih organa, umiruje živčani sustav, sprečava nesanicu i ublažava glavobolje.

Blagotvorno utječe na bubrege i mokraćni sustav.

Smanjuje probavne tegobe i nadimanje te potiče tek. Ublažava nadražaj na mjestima uboda insekata.

2. Kopar

Kopar ili koper (lat. Anethum graveolens) je biljka svojstvenog, intenzivnog mirisa.

Kao začin upotrijebite listove, nezrele sjemenke i rascvjetane vrhove.

Najbolje odgovara u slanim jelima i raznovrsnoj zimnici od povrća.

Kako sadrži dosta mineralnih tvari, koristan je u jelima umjesto soli.

Umiruje probavni sustav, umanjuje nadutost, vjetrove i podrigivanje.

Blagotvorno utječe na sluznicu probavnih organa. Potiče probavu i izlučivanje mokraće.

Ublažava napetost i nesanicu. Dojiljama potiče izlučivanje mlijeka.

3. Mažuran

Mažuran ili majoran (lat. Majorana hortensis ili Origanum majorana) je osvježavajućeg, slatkastog te pomalo ljutkastog mirisa i arome.

Koriste se listovi i mladi vrhovi biljaka.

Izvrstan je u raznim slanim jelima, ali i osvježavajućim napicima.

Pomaže kod infekcija i prehlada, povoljno djeluje na probavni sustav.

Koristan je za smirenje živčanoga sustava. Ublažava tegobe poput potištenosti, napetosti, glavobolje i nesanice.

Ublažava razne vrste grčeva i upale živaca, pospješuje menstruaciju.

Dvogodišnje začinske biljke

Dvogodišnji začini se uzgajaju od proljeća do ljeta sljedeće godine.

Tako ih možete ubirati čak od jeseni do proljeća, a ponekad i za toplih zima.

Cvatu i donose sjeme od proljeća do ljeta sljedeće kalendarske godine.

1. Celer

Celer ili selin (lat. Apium graveolens) ima snažan, jedinstveni miris i okus.

Kao začin ponajviše se koriste listovi, ponekad sjemenke, a kod nekih vrsta i korijen.

Izvrstan je u mnogim jelima i zimnici. Sadrži puno mineralnih tvari, pa može biti zamjena za sol.

Celer potiče izlučivanje tekućine iz organizma.

Povoljno djeluje na sastav krvi. Smatra se da snižava povišenu razinu kolesterola te regulira krvni tlak.

Umiruje živčani sustav i ublažava probavne tegobe. Preporučuje se kod dijabetesa i psorijaze.

2. Peršin

Peršin ili peršun (lat. Petroselinum crispum) je sveprisutan začin blagog, ugodnog mirisa.

Može se upotrebljavati cijela biljka.

Povoljno djeluje na zdravlje srčano-krvožilnog sustava. Dobra je pomoć kod slabokrvnosti.

Povoljno utječe na živčani sustav i umanjuje napetost.

Ima blagotvorno djelovanje na probavu, potiče apetit i izlučivanje probavnih sokova.

Djeluje kao diuretik. Potiče rad bubrega i mjehura.

Umanjuje otekline, a koristan je kod reumatskih oboljenja i celulita.

Pomaže kod bolnih menstruacija i tegoba s prostatom.

Primjenom izvana umanjuje ekceme te uklanja mrlje na koži i celulit.

Ublažava ubode od insekata. Povoljno djeluje na rast kose i zdravlje vlasišta.

Grickanjem svježe biljke osvježit ćete vaš dah.

3. Kim

Kim ili kimelj (lat. Carum carvi) intenzivnog je mirisa i arome.

Koriste se cijele ili mljevene sjemenke. Možete upotrijebiti i mlade listove.

Kim ima snažno blagotvorno djelovanje na želudac, žuč i crijeva. Izvrstan je za osobe osjetljivog želuca.

Potiče probavu, umanjuje nadutost i grčeve. Sprečava razvoj loših bakterija u crijevima.

Kim je pogodan i za dojenčad i djecu.

Višegodišnje začinske biljke

Višegodišnje biljke mogu na istom mjestu rasti dulji niz godina.

Svakih nekoliko godina potrebno je uzgojiti mlade biljke.

Najbrže se razmnožavaju reznicama.

1. Kadulja

Kadulja ili žalfija (lat. Salvia officinalis) ima pomalo gorki i oštri okus i vrlo je aromatična.

Možete upotrijebiti listove i mlade, mekane vrhove biljaka. Cvjetovima ukrasite jela.

Blagotvorno utječe na živčani sustav te smanjuje pretjerano znojenje.

Općenito povoljno djeluje na sluznice i kožu. Koristi se za higijenu i liječenje tegoba usne šupljine i grla.

Korisna je kod prehlade.

Ublažava ženske tegobe poput poteškoća s menstruacijom i menopauzom.

2. Matičnjak

Matičnjak, maternjak, melisa ili pčelinja metvica (lat. Melissa officinalis) ima osvježavajući, ugodan miris te okus koji podsjeća na limun.

Koriste se listovi i mladi vrhovi, a za čaj cijeli nadzemni dio biljke.

Biljka je izvrsna u slanim i slatkim jelima te napicima.

Listovi mogu poslužiti kao zamjena za limunovu koricu.

Matičnjak je koristan kod prehlade i herpesa.

Umiruje živčani sustav i pomaže kod nesanice i glavobolje. Ublažava probavne tegobe i grčeve te ublažava proljeve.

3. Metvica

Metvica, menta ili nana (lat. Mentha sp.) ima veoma snažan i osvježavajući miris. Slatkastog je i ljutkastog okusa.

Koriste se listovi i mladi vrhovi biljaka.

Povoljno utječe na dišne organe. Koristi se kao čaj kod prehlada i gripe. Izvrsna je za inhalaciju ili kao sredstvo za ispiranje grla i usne šupljine.

Blagotvorno djeluje na probavni sustav. Potiče probavu, umanjuje bolove i grčeve. Smiruje podrigivanje i vjetrove.

Povoljno djeluje na živčani sustav. Ublažava uznemirenost, napetost, tjeskobu i nesanicu.

Izvana u raznim pripravcima ima svojstvo hlađenja, pa djeluje protiv bolova i raznih upala. Na koži ublažava osipe, svrbež i ubode insekata.

4. Origano

Origano ili mravinac (lat. Origanum vulgare) ima jedinstveni okus i aromu. Mirisan je, slatkast te pomalo trpak i oštar.

Koriste se listovi i mekane stabljike.

Olakšava tegobe dišnih organa, poput kašlja, astme i bronhitisa.

Blagotvorno djeluje na probavne organe. Potiče probavu te rad jetre i žuči.

Smiruje živčani sustav. Blagotvorno djeluje protiv umora i glavobolje.

Može ublažiti menstrualne tegobe.

Za njegu kože i kose origano se može primijeniti u kupkama, oblozima, vodici za ispiranje i slično.

5. Ružmarin

Ružmarin ili rozmarin, zimorad (lat. Rosmarinus officinalis) ima intenzivan, pomalo uljasti miris i aromu.

Upotrebljavaju se listići i mekane grančice.

Tvrđe grančice možete koristiti kao mirisne štapiće za povrtne ražnjiće.

Ružmarin snažno potiče cirkulaciju i metabolizam.

Koristan je kod prehlada te za ispiranje grla i usne šupljine.

Umiruje bolove, grčeve i vjetrove u probavnome sustavu. Poboljšava probavu.

Umiruje živčani sustav i ublažava tjeskobu i napetost.

Koristan je za njegu kože i kose.

6. Timijan i majčina dušica

Timijan (lat. Thymus vulgaris) i majčina dušica (lat. Thymus serpyllum) se vrlo slične, srodne vrste gotovo istih svojstava.

Ugodnog su mirisa te vrlo aromatični i osvježavajući začini.

Koriste se nadzemne dijelove biljke, osobito listiće i mekane grančice.

Timijan i majčina dušica poboljšavaju cirkulaciju i metabolizam.

Imaju dezinfekcijski učinak, djeluju protiv bakterija i gljivica. Blagotvorno utječu na dišne organe.

Umiruju živčani sustav te ublažavaju glavobolje i nesanicu.

Ublažavaju tegobe ženskih organa.

7. Vlasac

Vlasac ili drobnjak (lat. Allium schoenoprasum) ima okus i miris poput luka, samo blaži.

Upotrebljavajte cjevaste, vlaknaste listiće. Cvjetovi su lijepi za ukrašavanje jela.

Koristan je u čišćenju organizma. Djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica.

Potiče tek i rad probavnih organa.

Pomaže pri regulaciji šećera i kolesterola u krvi.

Kako uzgojiti začinsko bilje u vlastitom vrtu?

Za višegodišnje začine u vrtu odaberite stalno mjesto. Tako ih nećete trebati premještati.

Jednogodišnje i dvogodišnje začine posadite tamo gdje će vam biti nadohvat ruke. Ovi začini uspijevaju i na mješovitim gredicama, u društvu cvijeća i povrća.

Većini začinskih biljaka odgovaraju sunčana i topla mjesta.

Prije sadnje tlo ili jamice za sadnju obogatite posve razgrađenom organskom tvari (kompost ili stajsko gnojivo).

Dok se biljke ne utvrde, redovito ih zalijevajte, osobito kada se tlo isuši. Kasnije ih zalijevajte prema potrebi, jer ne trebaju mnogo vode.

Prihrana biljaka uglavnom nije potrebna. Višegodišnjim biljkama jednom godišnje dodajte razgrađenu organsku tvar i prema želji sloj malča.

Trganjem i korištenjem vrhova dobit ćete niže, gušće biljke.

Biljke su obično najkvalitetnije u vrijeme cvatnje. Tada ih je najbolje koristiti ili spremiti za kasniju upotrebu.

Možete ih sušiti, zamrzavati, spremati u ocat ili ulje i nasoliti.

Poigrajte se raznim kombinacijama okusa u slanim i slatkim jelima. Koristite ih redovito i nastojte da vam to postane navika.

Začinsko bilje je ljekovito i u obliku čaja ili čajnih mješavina.

Upotrijebite čajeve za inhalaciju, parenje lica, obloge, u ljekovitim i opuštajućim kupkama i slično.

(www.alternativa-za-vas.com)