Više od 6.470 štediša su žrtve slovenskog zakona

Devizne štediše Ljubljanske banke imaju rok do kraja godine da podnesu zahtjev za povrat, a prema zakonu kojim je parlament Slovenije 2015. trebao provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u Stazburu. Rok neće biti produžen, a prema svemu sudeći, kratkih će rukava ostati više od 6.400 deviznih štediša.

Pristup sudu

Upozoreni na mahinacije koje se dešavaju na relaciji Slovenija – BiH, te mogućnost da se vraćena štednja zadržava na računima Federacije, pitamo predsjednicu UO Udruženja za zaštitu deviznih štediša Amilu Omersoftić šta se dešava.

– Slovenija je odbila vratiti štednju koja je bila konvertovana u privatizacijske certifikate, bez obzira na to što su certifikati poništeni od Ustavnog suda BiH i nisu se mogli koristiti u privatizaciji – kaže Omersoftić.

Ona dodaje da je riječ o 6.476 štediša koji traže oko 25 miliona eura štednje, ali Slovenija to ne priznaje, odnosno ne priznaje zakone koje je donijela BiH, a tako ni presudu Ustavnog suda FBiH.

– Ali, Slovenija ne da štednju nikome čija je štednja bila konvertovana u privatizacijsko pravo, bez obzira na to što je odluka Ustavnog suda BiH bila drugačija. Više od 6.470 štediša su žrtve slovenskog zakona – upozorava Omersoftić.

Slovenske vlasti preporučile su ovim štedišama da im štednju vrati Bosna i Hercegovina, u čemu nema nikakvog pravnog osnova.

– Oni nisu poslali novac na naše račune premda Slovenija tvrdi da se novac nalazi na privatizacijskim računima. Da bi te štediše došle do novca, moraju ići na slovenske sudove. U tom sporu, koji je neefikasan pravni lijek, štediše nemaju mogućnost da uopće pristupe sudu – ističe Omersoftić.

Evropski sud za ljudska prava upozorio je i štediše i Sloveniju na mogućnost odstupanja od presude te na mogućnost povratka pred Sud u Strazbur.

Natrag u Strazbur

– No, prije toga mora se proći Ustavni sud Slovenije, gdje je naše udruženje već uložilo jednu apelaciju. Tražimo da se utvrdi da pred slovenskim sudovima bh. štedišama zakon daje manja prava nego što im je dala presuda Evropskog suda. Mi u suštini čekamo na stav Ustavnog suda Slovenije, pa se eventualno tek tada možemo vratiti u Strazbur – naglašava Omersoftić.

Na početku primjene zakona o obeštećenju deviznih štediša slovenska vlada tvrdila je da se radi o potencijalnom ukupnom iznosu od 385 miliona eura. Hrvatske štediše su zahtjeve za verifikaciju štednje počele slati 2015., a štediše iz BiH tek prošle godine.

Tek 10 posto zahtjeva za Srbiju

Udruženje za zaštitu deviznih štediša ima informacije da je tek deset posto štediša prijavilo potraživanja u srbijanskim bankama – Invest i JIK banci. Zato se apelira na štediše da do kraja januara, kada istječe rok, podnesu zahtjev. Verifikacija za domaću štednju u Republici Srpskoj teče do kraja februara.

– No, mnoge su štediše zavedene od advokata iz zapadnih zemalja, koji im tvrde da će im izganjati kamatu. To nije tačno, ljudi će ostati bez štednje ako ne podnesu zahtjev do istjecanja roka – napominje Omersoftić.

(avaz.ba)