Članovi Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine (ESV FBiH) ocjenili su uspješnom sjednicu, održanu u Sarajevu, na kojoj su diskutirali o usklađivanju najniže plaće u skladu s Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, te prijedlogu poslodavaca u vezi s izmjenom određenih zakonskih rješenja.
(Video FENA/Amer Kajmović)
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, stalno zaposleni radnik u Njemačkoj zarađivao je u prosjeku 3.975 eura bruto mjesečno u 2020. godini.
U 2019. mjesečni bruto iznos je bio 3.994 eura, u 2009. 3.141 euro. Statističari ne uključuju u to posebne isplate poput godišnjih odmora ili božićnica.
Međutim, oko dvije trećine Nijemaca prima mjesečne plaće ispod bruto prosjeka od 3.975 eura. Samo otprilike trećina prima više od te vrijednosti. Ta skupina ima tako visoku zaradu da prosječnu vrijednost svih zaposlenih povlači “prema gore”.
Portal za posao Stepstone posebno je analizirao plaće stručnjaka i menadžera. Prema tome, kvalificirani radnik u Njemačkoj zarađuje u prosjeku 57.000 eura bruto godišnje. Osnova je to za oko 250.000 plaća prikupljenih od siječnja 2019. do rujna 2020. U tu analizu su uključene isplate poput bonusa i provizija.
Neto zarada: što ostaje od bruto
Na razgovorima za posao bruto plaće mogu biti važno mjerilo, ali u svakodnevnom životu, naravno, glavno pitanje koje nas zanima jest: Koliko ostaje od bruto plaće za život?
U tu svrhu Savezni zavod za statistiku redovito izračunava modele: Primjerice, muškarac, neoženjen, koji u prosjeku zarađuje 4.745 EUR mjesečno u Njemačkoj, uključujući posebna plaćanja, ostvaruje neto prihod od 2.848 EUR. Kao suprugu bez djece, ista plaća ostavlja 3.231 euro. S jednim djetetom je 3.249 eura, s dvoje djece 3.261 euro.
U prvom slučaju udio neto zarade u bruto plaći iznosi 60 posto, u drugom slučaju 68,1 posto, u trećem 68,5 posto, a u četvrtom 68,7 posto.
U europskoj usporedbi, neto prihod Nijemaca je iznad prosjeka. Prema studiji „GfK Purchasing Power Europe 2020“, prosječni neto prihod po glavi stanovnika godišnje iznosi 22.388 eura.
Tko zarađuje najviše?
Prema Stepstoneovoj analizi, liječnici su najplaćeniji. U prosjeku primaju bruto plaću od 89.500 eura godišnje. Čak i ako postoje značajne razlike između pojedinih medicinskih zanimanja, vrijedi sljedeće: nijedna druga skupina ne može postići usporedno visok prihod.
Savjetnici za imovinu, kontrolori i drugi financijski stručnjaci godišnje bruto zarade 73.800 eura. Oni su druga najbolje plaćena skupina. Na trećem su mjestu, prema podacima Stepstona, odvjetnici.
Završetkom pravnog fakulteta prosječna im je bruto plaća 68.600 eura.
Mladi i posao
Naći pravi posao za mlade je sve samo ne lako. Riječ je o istraživanju preferencija i sklonosti. No, zarada također igra glavnu ulogu. Mnogi vjeruju da dobrim do vrlo dobrim prihodom mogu zaraditi samo studiranjem.
Studiranje je prilično unosno: prema Stepstoneu, akademici imaju prosječnu plaću od 65.800 eura godišnje, dok kvalificirani radnici bez diplome zarađuju u prosjeku 49.200 eura bruto godišnje.
Na primjer, kontrolori zračnog prometa su među onima koji nisu fakultetski obrazovani, a najbolje zarađuju. Posao je složen. Kandidati za pripravničko mjesto moraju imati srednjoškolsku diplomu, tečno govoriti engleski jezik i položiti težak test odabira. Prema atlasu naknada Savezne agencije za zapošljavanje, kontrolori zračnog prometa zarađuju u prosjeku 6.150 eura bruto mjesečno.
Plaće u različitim industrijama
Industrija također ima utjecaj na razinu plaće. Prema Saveznom zavodu za statistiku, stalno zaposleni na području financijskih i osiguravajućih usluga najbolje su zarađivali prošle godine s bruto godišnjom zaradom od 80.030 eura bez posebnih plaćanja. Slijedio je sektor opskrbe energijom sa 71.738 eura. Najniža je bila u ugostiteljstvu sa 25.705 eura.
U 2020. godini tvrtka Stepstone upotrijebila je 132.218 podataka o plaćama za usporedbu zanimanja, poput menadžera ljudskih resursa ili mrežnog administratora.
Rezultat: U biotehnologiji poslodavci u tim profesijama isplaćuju plaće i do 39 posto veće od prosjeka za tvrtke u svim granama gospodarstva. Zaposlenici u industriji poluvodiča također dobro zarađuju (30 posto iznad prosjeka).
Najgore su prošli zaposlenici call centra. Ovdje poslodavci isplaćuju do 31 posto niže plaće od prosjeka za tvrtke u svim granama gospodarstva. Za usporedbu, zaposlenici u agencijama za privremeni posao također dobivaju malo (20 posto ispod prosjeka).
Opširnije o plaćama možete pogledati OVDJE
(Fenix-magazin/IM)
Radnicama i radnicima je potrebna plaća od koje mogu da žive.
UN kao i drugi europski organi priznali su pravo na plaću za život kao ljudsko pravo. Ipak, realne plaće radništva su daleko ispod ovog nivoa u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi – one čak, prema konceptu mjerenja granične linije siromaštva u Europskoj uniji, padaju značajno ispod ovog nivoa. U Bosni i Hercegovini minimalna plaća iznosi 27% plaće za život, što znači da ogroman broj radnika ima sirotinjsku plaću koja je nedovoljna za dostojanstven život.
Plaća za život predstavlja centralno ljudsko pravo koje je preduvjet za ostvarivanje svih ostalih prava i koje je ključno za bilo koji stvarni razvoj.
U Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi većina radnica i radnika u tekstilnoj industriji prima samo zakonski propisanu minimalnu zaradu čak i u slučajevima kada radi prekovremeno. To je slučaj i u Bosni i Hercegovini. Sirotinjski nivo plaća reproducira radničko siromaštvo koje je već sada postalo kronično, i prenosi si se na dolazeće generacije mladih.
Zakonski propisana minimalna zarada u ovim zemljama nije nikakva garancija da radništvo neće zapasti u siromaštvo već je, naprotiv, garancija da će ostati siromašno.
Na Međunarodni dan rada, 1. svibnja, pokrećemo javnu kampanju „Plaća za život“ i u Bosni i Hercegovini kako bi se skrenula pažnja na problem siromašnih plaća i prava radništva u tekstilnoj industriji u našoj zemlji.
Ova kampanja je dio međunarodne inicijative koju vodi Kampanja za čistu odjeću (Clean Clothes Campaign – CCC – https://cleanclothes.org) – globalna mreža organizacija i sindikata koja se bavi zaštitom radnih i ljudskih prava. Vođenje kampanja i javno zagovaranje ključni su alati koje ova međunarodna inicijativa koristi da bi poboljšala uvjete rada u tekstilnoj industriji na globalnom nivou.
Kampanja se istovremeno provodi i u cijeloj regiji, uključujući i Hrvatsku i Srbiju. Koristeći regionalni pristup, želimo unaprijediti borbu koja se vodi za postizanje plaće za život kao i ojačati pregovaračku moć radnika i sindikata kao predstavnika radničkih interesa. Također, želimo utjecati i na poslodavce i pozvati ih na odgovornost za preniske plaće radnika. Razvijajući koncept europske najniže plaće za život, namjera nam je da realiziramo konkretne i provedive mjere za postizanje viših plata radnika i radnica u tekstilnoj industriji. Drugim riječima, cilj je ostvarenje napretka za radništvo u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi.
Kampanju u Bosni i Hercegovini vodi Fondacija za lokalni ekonomski razvoj (FLER).
Analitičke i druge materijale možete preuzeti sa naše Facebook stranice: Plata za život
Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, s osnovnom plaćom od malo više od 8.000 KM bez minulog rada, toplog obroka, dnevnica i ostalog, uvjerljivo je najplaćeniji dužnosnik neke javne institucije u Bosni i Hercegovini – pišu “Nezavisne novine”.
U CB BiH naglašavaju da je Centralna banka samostalna institucija i neovisna u svom radu, koja se financira iz vlastitih izvora, tako da se primanja guvernera niti bilo kojeg službenika ili imenovane osobe u Centralnoj banci ne financiraju iz javnih proračuna.
Poslije Softića, najplaćeniji rukovoditelj neke institucije Bosne i Hercegovine je Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, čija osnovna plaća iznosi 6.117 KM, a prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH iza Kneževića po visini primanja u javnim institucijama u BiH su potpredsjednici Ustavnog suda, koji mjesečno bez dnevnica, toplog obroka, minulog rada i ostalih dodataka na plaću zarađuju 5.199 KM, te suci Ustavnog suda BiH s platom od 5.094 KM. Odmah nakon sudaca Ustavnog suda BiH, po visini primanja je Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH, koji ima osnovnu plaću od 5.080 KM, a zatim slijede članovi Predsjedništva BiH s plaćom od 4.756 KM te suci Suda BiH s osnovnim plaćama od 4.618 KM, dok Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, mjesečno kao osnovnu plaću bez dodataka prima 4.281 KM, a njegovi zamjenici 4.186 KM – pišu “Nezavisne novine”.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović izjavio je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije BiH da je postignut konsenzus o povećanju minimalne plaće.
– Najviše rasprave na sjednici bilo je u vezi metodologije izračuna minimalne plaće. Mislim da smo postigli konsenzus da se minimalna plaća mora povećati, ona treba da ide gore i krajnje je vrijeme za to, jer je već pet godina ova minimalna plaća na snazi – izjavio je Smailbegović.
Postignut je još jedan konsenzus, kako je dodao Smailbegović, a to je da bi bilo idealno da se promijene zakoni o doprinosima i porezu na dohodak i da to bude paket. Time bi, prema njegovim riječima, minimalna plaća mogla ići prema gore, a da opterećenja, doprinosi i ostalo ne rastu ili ne rastu značajno.
Načelno je postignut dogovor da se krajem mjeseca održi sljedeći sastanak ESV-a na kome, kako je kazao Smailbegović, očekuju da će Federalno ministarstvo financija pripremiti uredbu o minimalnoj plaći o kojoj bi raspravljali.
Kada je riječ o minimalnoj plaći, Smailbegović je dodao da su se spominjale dvije cifre, 550 i 650 KM te da je sindikat predložio 70 posto prosječne plaće, što poslodavci smatraju da je previše.
Mevludin Bektić, predstavnik delegacije sindikata u ESV-u, kazao je da će i njihov prijedlog metodologije izračuna minimalne plaće razmatrati nadležno ministarstvo te da očekuju narednu sjednicu ESV-a „gdje će iskazati namjeru da podignu konačnu cijenu rada“.
ESV FBiH je, kako je kazao predsjednik Edhem Biber, zaključilo da se metodologija za usklađivanje najniže plaće, koju su razmatrali, uputi s primjedbama poslodavaca i sindikata prema Ministarstvu financija da bi se sačinila određena uredba koja će regulirati najnižu plaću u BiH.
Također je zaključeno, kako je dodao, da se uputi molba medijima, poslodavcima i svima ostalima u vezi objavljivanja imena firmi u kojima je „kornavirus uzeo nekog maha jer poslodavci, i kada se situacija sanira, imaju problema kada je riječ o poslovanju“.
Najviša neto plaća za 2019. godinu, koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH, iznosila je 363.456,21 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata.
Druga i treća najviša isplaćena plaća za 2019. iznosile su 271.509,98 KM, odnosno 239.713,38 KM i obje su isplaćene u djelatnosti bankarstva, potvrđeno je Feni iz Porezne uprave.
Četvrta najveća plaća iznosila je 150.709,55 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijedi plaća od 147.672,26 KM isplaćena u proizvodnoj djelatnosti i 144.152,49 KM u djelatnosti bankarstva.
Na petom mjestu za 2019. je bila plaća od 143.006,14 KM u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijede plaće od 142.106,84 KM, 135.758,18 KM i 132.695,99 KM – sve tri u djelatnosti bankarstva.
Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi.
Pretpostavlja se da navedeni iznos, osim redovne mjesečne plaće sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila ta osoba.
Podaci su iskazani prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak).
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u periodu od kolovoza do listopada 2019. iznosila je 931 KM.
(poslovnenovine.ba)
Najvišu mjesečnu plaću tokom 2019. godine u FBiH primio je radnik ili radnica u farmaceutskom sektoru, a iznosi 363.456 KM.
“Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak), u Federaciji BiH, najviša neto plaća u 2019. godini koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH isplaćena je u iznosu 363.456,21 KM u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata”, rečeno je za Klix.ba iz Porezne uprave Federacije BiH
Možemo zaključiti da je nepoznata osoba na svoj račun u jednom mjesecu dodala 385 prosječnih plaća u BiH, s obzirom na prosječnu plaću u Federaciji Bosne i Hercegovine za 10. mjesec 2019. godine, a koja iznosi 942 konvertibilne marke. Drugim riječima, prosječni radnik u BiH ovaj iznos može zaraditi nakon 32 godine rada, bez trošenja.
Iz Porezne uprave navode da su na isplaćeni iznos plaće obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi.
“Pretpostavka je da navedeni iznos, pored mjesečne redovne plaće sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice”, kažu iz Porezne uprave FBiH.
Podsjećamo da je najveća neto plaća za 2018. godinu koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH do 25. 12. 2018. godine isplaćena u sektoru bankarstva u iznosu od 293.185,93 KM.
Najveća mjesečna neto isplaćena plata u FBiH 2017. godine iznosila je čak 380.590 KM, a prema evidencijama koje vodi Porezna uprava Federacije BiH, najveća plaća u 2016. godini isplaćena je u prosincu u iznosu od 224.134,16 KM i to u djelatnosti novčarsko posredovanje.
(Business magazin)
Državni policajci, osim što nemaju kolektivno osiguranje, godinama se muče kako izjednačiti svoja primanja s kolegama na županijskoj razini. Ovaj apsurd jedan je od razloga zašto godinama traže od nadležnih institucija da im se pomogne i riješi ovo pitanje.
Razlika u plaćama je i do 600 maraka, piše Dnevni avaz.
Dragan Krvavac i Edin Kahrimanović, čelnici Saveza sindikata državne policije BiH, zatražili su nedavno pomoć i od članova Predsjedništva BiH kako bi im ukazali na težak položaj.
Svaki njihov zahtjev, dopis, poziv na socijalni dijalog prema Ministarstvu sigurnosti BiH i Vijeću ministara je odbijen.
Sve ih ovo, kako je rečeno za Avaz, tjera da masovno napuštaju službu, i to većinom pripadnici Granične policije BiH.
No, u Sindikatu su i policajci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPTBiH).
Prema dokumentima koje Avaz ima u posjedu, policijski službenik u vrijeme formiranja policijskih agencija na državnoj razini 2000. – 2004. godine imao je plaću od 850 maraka, dok je u entitetskim i županijskim MUP-ovima plaća policajca iznosila od 400 do 500 KM.
– Danas je plaća policajca u državnim policijskim agencijama i dalje gotovo istog iznosa (897,75 KM), dok se plaća policajca u entitetskim i županijskim MUP-ovima kreće od 900 do 1.400 KM – navodi se u dokumentaciji.
To znači da je županijskim policajcima plaća u 18 godina povećana za gotovo 1.000 KM, a državnim za manje od 50 maraka.
Kako je navedeno, osnovna plaća zaposlenika sa srednjom stručnom spremom i policajca je 665 KM, s tim da policajac srednje stručne spreme ima dodatak na posebne uvjete rada pa njegova plaća s dodatkom iznosi 897,75 KM, a državnog službenika (stručni suradnik) 998 KM. Sve su to nelogičnosti na koje u Savezu godinama ukazuju.
Između ostalog, u dokumentima se navodi kako su topli obrok i regres smanjeni 2012. godine na šest maraka, uz obvezu da se sagleda mogućnost da se za 2014. poveća za marku, što ni do danas nije učinjeno.
Regres je, također, smanjen na 300 KM i nikad se nije razmatralo njegovo povećavanje, osim što je za kategorije koje su, prema istoj odluci, trebale primati regres u iznosu od jedne marke (1 KM), povećan na 300 KM, navedeno je.
Zaposleni u policijskim agencijama od 2008. godine nisu osigurani od posljedica nesretnog slučaja.
– Policijski službenici nose oružje i izloženi su riziku tijekom izvršavanja poslova i zadataka, posebno u današnjoj situaciji migrantske krize i globalne borbe protiv terorizma, navode iz Sindikata pojašnjavajući zašto bi trebali biti osigurani.
U dokumentaciji koja je upućena članovima Predsjedništva BiH, istaknuto je da trenutnim zakonskim rješenjima nisu predviđeni redoviti sistematski pregledi zaposlenih u policijskim agencijama.
Trenutno je u policijskim organima zaposlen određen broj ljudi u svojstvu policijskog službenika kojima je odlukom Povjerenstva za ocjenu radne sposobnosti umanjena radna sposobnost ili im je zabranjeno nošenje oružja. No, oni i dalje ostvaruju sva prava kao policijski službenici, jer zakonom nije omogućeno da se rasporede na pozicije bez policijskih ovlasti.
Zbog nagomilanih problema, sve se više policijskih službenika, zaposlenika i državnih službenika odlučuje napustiti posao i otići iz policijskih institucija, napisano je u dopisu članovima Predsjedništva BiH.
(vecernji.ba)
Portal Posao.ba je proveo veliko regionalno istraživanje čiji je cilj bio uporediti sličnosti i razlike tržišta rada u BiH, Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj.
U istraživanju je učestvovalo više od 4.000 ispitanika, od kojih je, što se tiče bh. ispitanika, 37 posto nezaposlenih, 56 posto zaposlenih, a 7 posto ispitanika se još školuje.
Istraživanje je pokazalo da u narednoj godini više od 60 posto građana BiH želi promijeniti posao, u regiji se najviše bojimo za svoje poslove, Makedonci najmanje!
Na pitanje žele li promijeniti posao u narednoj godini čak 62 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok tek 9 posto dalo negativan odgovor, a 29 posto će promijeniti jedino ako na to budu bili prisiljeni zbog nekih okolnosti.
Bosanci i Hercegovci se ne brinu za svoje radno mjesto, lako je zaključiti nakon što je 49 posto njih dalo taj odgovor, a čak 25 posto i ne razmišlja o tome. U Srbiji ih strahuje 24 posto, a u Makedoniji tek 16.
Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika iz BiH izabralo bi stranog vlasnika (53%). Petina ispitanika (21%) najradije bi radilo za kompaniju u državnom vlasništvu, dok bi čak 18% radilo za sebe. Država kao poslodavac podjednako je popularna u sve 4 zemlje, a rad za domaćeg privatnog poslodavca podjednako je neprivlačan svima u regiji.
U regiji BiH ima najduži staž kada je nezaposlenost od 5 godina u pitanju (21%), a prati nas Srbija (20%), Makedonija s 14%, dok je Hrvata s ovim stažom tek 7%.
Otkad su nezaposleni, petina ispitanika (22%) se javila na prosječno 20 konkursa za posao, a njih 27% javilo se na do deset konkursa. Na više od 50 konkursa javilo se 15% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan konkurs za posao.
U regiji s najnižom prosječnom plaćom bi bili zadovoljni Makedonci, dok najvišu cifru žele Hrvati!
A kada su pitanju očekivanja u plaćama, tj. za koju cifru bi pristali da rade kod najpoželjnijih poslodavaca, bh. građani bi bili zadovoljni prosječnom plaćom od 1.300 KM, Hrvati 2.600 KM, građani Srbije za 1.200 KM, dok je prosječna željena plaća kod Makedonaca 1.130 KM.
Što se tiče zaposlenih bh. ispitanika, željena prosječna plata za njih je od 1.570 KM, nezaposleni bi bili zadovoljni s prosječnom od 1.150KM, dok su ispitanici koji se još školuju idealnu prosječnu platu zamislili u iznosu od 1.330KM.
BH. građani se nadaju da će dobiti posao tri mjeseca nakon završetka školovanja
Najviše ispitanika koji se školuju (52%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 24% da će posao naći u roku tri do šest mjeseci nakon što završetka školovanja. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 10% ispitanika, a takođe 10% da će posao tražiti više od godinu dana.
Polovica ispitanika (52%) koji se još školuju zainteresovano je za prakse kao oblik sticanja radnog iskustva prije stalnog zaposlenja, za honorarni rad raspoloženo je njih 38%, dok 10% ispitanika nije zainteresovno za sticanje bilo kakvog radnog iskustva prije stalnog zaposlenja.
Većina ispitanika (57%) već ima jasnu predstavu o budućem zanimanju, 38% ima ideje ali nisu 100% sigurni, dok 5% ispitanika koji se još uvijek školuju nije sigurno čime bi se voljeli baviti.
52% ispitanika traži bilo kakav posao, bio u struci ili ne. Posao u struci odabralo bi 38% bh. ispitanika, dok je njih 9% spremno raditi van svoje struke.
(avaz.ba)
Na današnjoj sjednici Vlade FBiH između ostalog je odlučeno da će uskoro biti usvojena odluka da se u narednom periodu znatno smanje plaće i naknade direktora raznih zavoda i članova upravnih i nadzornih odbora u cilju racionalizacije, a sve povodom iznošenja stanja u Zavodu Pazarić.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je pripremilo cjelovitu informaciju o stanju u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić. Na osnovu činjenica iz izvještaja, Federalna vlada danas nije prihvatila navode prema kojima je korisnicima Zavoda u Pazariću ugroženo zadovoljavanje njihovih osnovnih životnih potreba.
Vlada FBiH tvrdi da tome svjedoče izvještaji nadležnih institucija, ali i činjenica da zakonski staratelji korisnika Zavoda nisu raskinuli niti jedan ugovor zbog takvih navoda.
Foto: D.Ć./Klix.ba
Vlada je ujedno pozvala direktora i Upravni odbor Zavoda u Pazariću da rade poslove koji su u okviru njihovih zakonskih nadležnosti.
Nakon detaljno provedene analize, s ciljem ušteda i racionalnijeg utroška sredstava, Vlada je zaključila da će donijeti odluku kojom će biti bitno smanjene naknade članova upravnih i nadzornih odbora te ograničene plaće direktora zavoda u nadležnosti FBiH u rasponu dvije-tri prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH.
(klix.ba)