Obavijest o stupanju na snagu Uredbe o mirnom rješavanju radnih sporova u Srednjobosanskom kantonu (Službene novine “Srednjobosanskog kantona” broj 12/19) i utvrđivanju Liste miritelja za područje Srednjobosanskog kantona.
Na osnovu člana 31. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (“Službene novine Srednjobosanskog kantona”, broj 05/03 – prečišćeni tekst i 14/03) i člana 152. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 26/16 i 89/18), Vlada Srednjobosanskog kantona je na prijedlog Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona na 22. sjednici održanoj 31.10.2019. godine donijela Uredbu o mirnom rješavanju radnih sporova u Srednjobosanskom kantonu.
Cilj donošenja ovog propisa je da se u
postupku, zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti,
nepristrasnosti i nezavisnosti, a uz stručnu pomoć miritelja u relativno
kratkom roku postigne dogovor u vezi sa rješavanjem predmeta
individualnog ili kolektivnog radnog spora. Ova vrsta rješavanja radnih
sporova uvodi se radi unapređenja pristupa pravdi, kao jednog od
osnovnih ljudskih prava, propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti
ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i radi poštovanja načela
efikasnosti i ekonomičnosti u smislu rasterećenja sudova, te u tom
smislu postizanja dogovora o sporu u kraćem roku u odnosu na
dugotrajnost postupka pred sudom.
Uredba o mirnom rješavanju radnih sporova u Srednjobosanskom kantonu strukturalno se sastoji od šest dijelova i 28. članova.
Uredbom
je propisan postupak mirnog rješavanja individualnih i kolektivnih
radnih sporova, način određivanja miritelja i druga pitanja od značaja
za mirno rješavanje radnih sporova. Ovim propisom definisano je osnovno
načelo mirnog rješavanja sporova – načelo dobrovoljnosti, prema kojem
strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu dobrovoljno odlučuju o
mirnom rješavanju radnog spora, te da iste same biraju miritelja i
arbitra.
Uredbom je određeno da svaka strana u
individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u
postupku mirenja, osim troškova miritelja sa liste koju utvrđuje
ministar Ministarstva privrede Srednjobosanskog kantona, čije troškove
snosi Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona.
Utvrđen je način rješavanja
individualnih i kolektivnih radnih sporova, te nadležnost i sastav
mirovnog vijeća za teritoriju Srednjobosanskog kantona, kao i način
pokretanja postupka mirnog rješavanja individualnog i kolektivnog radnog
spora, šta sadrži prijedlog za pokretanje postupka, te na koji način se
prijedlog može podnijeti. Uredbom je određeno da miritelja sporazumno
biraju strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sa Liste i to u
roku od tri dana od dana pokretanja mirnog rješavanja spora, a ukoliko
to strane ne urade u navedenom roku onda miritelja određuje kantonalni
ministar u roku od tri dana po isteku prethodnog roka.
Sporazum koji se postigne u postupku
mirenja zaključuje se u pismenoj formi, ima snagu izvršne isprave i isti
se smatra zaključenim kada ga potpišu strane u sporu i mirovno vijeće.
Ukoliko je između strana u sporu zaključen kolektivni ugovor, određeno
je da sporazum zaključen u postupku mirenja postaje sastavni dio
kolektivnog ugovora, da se sporazum dostavlja Ministarstvu. Ukoliko
strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ne riješe spor u
postupku mirenja, iste mogu tražiti sudsko odlučivanje o tom sporu u
skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Na period od četiri godine utvrđena je
Lista miritelja za područje Srednjobosanskog kantona. Za obavljanje ovih
poslova imenovani su stručnjaci iz oblasti radnih odnosa i sa iskustvom
u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju Melhisa Šabić,
dipl.iur i Adin Tatarević, dipl.iur.
Nadzor nad primjenom Uredbe o mirnom
rješavanju radnih sporova vrši Ministarstvo privrede Srednjobosanskog
kantona, a inspekcijski nadzor vrši Kantonalna inspekcija rada.
Ministarstvo privrede Srednjobosanskog
kantona poziva sve zainteresovane strane da u budućem periodu koriste
institut mirnog rješavanja radnih sporova kako bi ostvarili svoja
individualna i kolektivna prava iz radnog odnosa, a kroz jednu vrstu
socijalnog dijaloga uz pomoć miritelja.
MINISTAR
Nisvet Hrnjić