Svaki peti objekt u Federaciji nelegalno izgrađen

Svaki drugi investitor čeka na izdavanje građevinske dozvole duže od utvrđenog roka, a izdavanje građevinskih dozvola može trajati i do 320 dana, navodi se u revizorskom izvješću.

 

Federalni revizori su na osnovu analize napravljene na uzorku od 51 grada i općine u Federaciji zaključli da je nelegalno izgrađenih objekata više od 20 posto. Svaki drugi investitor čeka na izdavanje građevinske dozvole duže od utvrđenog roka, a izdavanje građevinskih dozvola može trajati i do 320 dana, navodi se u revizorskom izvješću, izvještava Federalna televizija.
Postupak izdavanja dozvola je kompliciran zbog mnogobrojne dokumentacije koju investitor najčešće samostalno pribavlja. U nekim slučajevima investitor je obvezan pribaviti i do 30 dokumenata od različitih javnih institucija. “Investitori su, na primjer, obvezni pribaviti dokumente o činjenicama kojima raspolaže općina, pa vi kao građanin trebate podnijeti zahtjev za dokument na šalteru jedne službe, da biste ga priložili na isti šalter za neku drugu službu, što otežava proceduru”, navodi generalni revizor FBiH Dževad Nekić.
Revizori primjećuju da je u nekim slučajevima brže i lakše dobiti legalizaciju bespravno izgrađenog objekta nego građevinsku dozvolu u redovitoj proceduri. Legalizaciju ćete dobiti za devet, a urbanističku suglasnost za 158 dana. Jedna od općina u kojoj se na dozvole čeka nedopustivo dugo je sarajevska općina Novi Grad. Međutim, oni skreću pažnju na činjenicu da revizori rokove mjere iz pozicije investitora, a ne službe koja počinje rad tek kada dobije kompletnu dokumentaciju.
Građevinski inžinjer i stručnjak za ovu oblast Fuad Babić smatra da se ne smije odobriti legalizacija objekta bez geološko-mehaničkog elaborata i građevinskog projekta. Procjenjuje se da je u Sarajevskoj županiji oko 60.000 bespravno izgrađenih objekata, ali rušenja nema. Ponekad zbog suosjećanja, a nerijetko i zbog rođačko-stranačkih veza. Posljedice su katastrofalne. “Posljedice su da imate abnormalno nekvalitetnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu”, dodaje Babić.
Ono što su revizori također uočili je i apsurd da je zbog zabrane gradnje u agro-zoni nemoguće dobiti građevinsku dozvolu, ali da se u postupku naknadne legalizacije poljoprivredno zemljišta može pretvoriti građevinsko i dozvoliti legalizacija. Bosna i Hercegovina je u 2017. godini po lakoći dobivanja građevinske dozvole rangirana na 170. mjesto od 190 svjetskih ekonomija. Najlošije stoji i među svim zemljama regije.

(www.vecernji.ba)