Momčilo Krajišnik ostaje u zatvoru

Patrick Robinson, predsjednik Tribunala u Haagu, odbio je zahtjev Momčila Krajišnika da bude ranije pušten na slobodu, nakon što je odslužio polovinu 20-godišnje kazne za ratne zločine u BiH. Prema praksi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), osuđenik je podoban za ranije puštanje ukoliko je odslužio više od dvije trećine kazne na koju je osuđen. Kako se navodi u odluci Patricka Robinsona, Krajišnik, koji je uhapšen u travnju 2000. godine, će dvije trećine kazne odslužiti u kolovozu 2013. godine. “Krajišnik traži da s Biljanom Plavšić izjednači period koji je proveo u pritvoru. On smatra da se period koji je do sada odslužio mora uzeti u korist njegovog ranijeg puštanja – budući da je proveo 50 posto više vremena u pritvoru od Biljane Plavšić i jer je osuđen za manje ozbiljne zločine.

Smatram da se ove dvije stvari ne mogu usporediti. Smatram da vrijeme koje je Krajišnik odslužio za svoje zločine ne ide u korist njegovog ranijeg puštanja”, navodi se u odluci Patricka Robinsona. Momčilo Krajišnik, ratni predsjednik Skupštine bosanskih Srba, u ožujku 2009. godine je pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora za deportacije, prisilna preseljenja i zločine nad civilima Bošnjacima i Hrvatima počinjene od travnja do prosinca 1992. godine na područjima općina Zvornik, Banja Luka, Sanski Most, Sokolac, Prnjavor, Bratunac, Bijeljina, Bosanska Krupa i Trnovo. Proglašen je krivim i za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem etničkog čišćenja teritorija koje su tijekom rata bile pod kontrolom bosanskih Srba.

 

 

 

Krajišnik je prvobitno bio optužen s Biljanom Plavšić, bivšom predsjednicom Republike Srpske, koja je pred MKSJ-om priznala krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 općina u Bosni i Hercegovini, te osuđena na 11 godina zatvora. U oktobru 2009. godine, Plavšić je puštena ranije na slobodu, nakon što je odslužila dvije trećine kazne. U svom zahtjevu za ranije puštanje Krajišnik je naveo da će promovirati pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije. “Moja predanost pomirenju i poboljšanju političke i ekonomske situacije u BiH će biti moj dug onima koji su na bilo koji način patili zbog djela za koja sam osuđen”, naveo je tada Krajišnik, te dodao da ako bude pušten, namjerava da se vrati u svoj dom u Sarajevu, vodi privatni posao, te nastavi s pisanjem koje je počeo u zatvoru u Velikoj Britaniji. U odluci predsjednika Tribunala se navodi da je Krajišnik u prilogu svog zahtjeva dostavio i 28 pisama različitih političara, predstavnika nevladinih organizacija, akademika i drugih, koji iznose svoje mišljenje o njegovom ranijem puštanju, ali Robinson smatra da nije na adekvatan način pokazano zašto je to relevantno za njegovu odluku. “Dok je Krajišnik pokazao neke dokaze rehabilitacije, smatram da ostaju veoma značajni faktori koji ne idu u korist ranijeg puštanja. Zločini gospodina Krajišnika su veoma veliki i izazvali su ogromne patnje. Također, praksa Tribunala je da je osoba podobna za ranije puštanje nakon što je odslužila dvije trećine kazne, te ta činjenica ne ide u korist gospodinu Krajišniku”, zaključio je Robinson.